Dvije ekipe vatrogasaca intervenisale su danas zbog požara koji je u 12.20 zahvatio terasu u kući u Lamartinovoj ulici u Nišu.
U požaru srećom nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena veća materijalna šteta na kući, uz to je izgorjela i kompletna sušnica sa mesom.
Kako saznaje Nova.rs, vlasnik kuće je iskoristio lijep dan da bi na terasu postavio sušnicu i dimio meso, ali je ušao u kuću nakratko, a za to vrijeme vatra se razbuktala i sa sušnice prenijela na terasu i stvari koje su se na njoj nalazile.
Do dolaska vatrogasaca vlasnici kući uspjeli su da lokalizuju požar i spriječe da se proširi sa terase na ostale prostorije.
Kraća, duža, crna, bijela, u maloj šalici, u velikoj, s hladnim mlijekom, toplim…, govorimo, jasno, o kafi – “kraljici napitaka”. Iz godine u godinu svjedočimo kako joj cijena raste, čak i divlja ako gledamo kafiće u kojima je espresso 2 KM minimalno. Međutim, niko se ne odriče omiljenog okusa i mirisa, osobito u rano jutro jer upravo tako počinje dan u BiH. U europskim zemljama, gledajući Uniju, nema “meraka” uz kafu. Popije se nabrzinu, ide se dalje, no kod nas to ipak traje. Procjenjuje se da se u svijetu popije više od dvije milijarde šalica kafe dnevno, a stanovnici BiH su u svjetskom vrhu, odnosno 12. smo u svijetu po ispijenim kilogramima kafe po stanovniku.
Svjetski prosjek
Prvi su Finci, slijede Norvežani, Nizozemci, Šveđani, Slovenci te Austrijanci. Na sedmom mjestu su Srbijanci, a krug od top 10 zatvaraju Danci, Nijemci i Belgijci. Na 11. mjestu je Brazil, na 12. Bosna i Hercegovina. Kako bi ovaj poredak moćno zvučao da pričamo o nogometu! Međutim, ispijanje kafe je u pitanju i tu je BiH jača od susjedne Hrvatske, koja je na 15. mjestu. Svjetski prosjek je 2 kilograma kave po stanovniku, dok je u BiH prosjek 4,3 kilograma, što je i više nego dvostruko. Međutim, još niko ne može dodati vode vodećim Fincima, čiji prosječan stanovnik popije 9,6 kilograma kafe godišnje. U nekim lijepim vremenima na ovu statistiku gledali bismo na nešto što je lijepo upisati u neke povijesne knjige koje će se analizirati, međutim, danas to spominjemo zbog opasnosti opskrbe svjetskog stanovništva kafom.
Zbog klimatskih promjena koje pogađaju sve, problemi su diljem Južne Amerike, središnje Afrike i jugoistočne Azije, a od 35 do 75 posto zemljišta za uzgoj kafe u Brazilu moglo bi postati neupotrebljivo, prema istraživanju objavljenom u jednom stručnom časopisu. Probleme bi današnji naraštaji mogli vidjeti vlastitim očima ako se ovim tempom nastave klimatske promjene. Između 43 i 58 posto svjetskog zemljišta bi do 2050. moglo postati neprikladno za uzgoj kave, međutim, ako se američka, afrička i azijska područja budu sve više zagrijavala, neće biti ništa bolje, primjerice, ni u BiH, pa bi lako ova zemlja mogla postati novo uzgajalište kafe. Naravno, ovo je u rangu naučne fantastike jer kafa tijekom cijele godine traži temperature iznad 18 stupnjeva. Međutim, kako godine prolaze, vidimo da to i nije nemoguće. Pravog snijega u BiH nije bilo od 2012. godine, a januar nam, uz nekoliko hladnijih prodora, uglavnom servira lijepo vrijeme, pa iznimka nije ni ovogodišnji.
Nedavno je list Economist radio opsežnu analizu oko omiljenog napitka pa su vrijeme proveli s poljoprivrednicima koji uzgajaju robustu, žilavu i gorku rođakinju arabice. Visoke temperature njima ne smetaju jer robusta ih voli. Međutim, tolike temperature loše utječu na arabicu, koja je i dalje većini stanovništva broj 1 i zato je se na sve načine želi dugoročno sačuvati. Kolike se promjene događaju u svijetu kafe, govori i činjenica da Tanzanija očekuje još veće prinose i kvalitetu jer arabicu uzgajaju na 150 – 200 metara iznad razine mora, a u Etiopiji su proizvodnju počeli na 600 metara nadmorske visine.
Traže se i načini da se kavu zaštiti od velikih vrućina, a to bi se moglo i uz pomoć stabala. Naime, lani je ekološki znanstvenik sa Sveučilišta u Nottinghamu Nicholas Girkin objavio rad u kojem zapaža da sjena koju stvaraju stabla pomaže u sprječavanju da biljka kafe izgori tijekom vrućina. Centar za istraživanje tropske agronomije iz Costa Rice dokazao je da sjena usporava proces sazrijevanja te poboljšava veličinu i okus zrna kave. A takva stabla traže i ptice i kukci koji jedu druge insekte i tako pomažu da kava što dulje izdrži bez obolijevanja. Brojni su pozitivni učinci stabala, a istražuje se i koliko su ona negativna za kafu, primjerice, zbog izvlačenja vode i hranjivih tvari, a što je potrebno i biljki kave.
Potraga za “novom” kafom
Svijet se danas vrti oko spomenutih arabice i robuste, međutim, u svijetu je čak 130 vrsta kafe, koje su zanemarene ili zaboravljene jer nisu bile ukusne ili su imale slab prinos ili malo zrno. Međutim, čovjek imena Aaron Davis, botaničar u Kraljevskim botaničkim vrtovima u Britaniji, uči o tim zanemarenim ili zaboravljenim vrstama. Tako se sada bavi izvješćem škotskog botaničara Georgea Dona iz 1834. godine. Don je tada napisao da vrsta Coffea stenophylla sadrži bobice koje su, kad se skuhaju, bolje nego kod arabice te se od njih sprema vrhunska kafa. Ta vrsta raste još samo u Sijeri Leoneu, kao i druga ukusna vrsta poznata kao Coffea affinis. S obzirom na taj pronalazak, one su sačuvane i dugoročno bi mogle pomoći čovječanstvu u borbi protiv nestašice kafe. Mnogi stanovnici BiH mogli bi mu biti zahvalni.
U Bosni i Hercegovini sutra će biti pretežno sunčano i još toplije vrijeme sa dnevnom temperaturom vazduha do 22 stepena Celzijusa.
Jutro će na istoku i krajnjem sjeveru biti umjereno do pretežno oblačno, oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda RS.
Minimalna temperatura vazduha bit će od nula do sedam, u višim predjelima na istoku od minus dva, a maksimalna dnevna od 15 do 22, u višim predjelima na istoku od 12 stepeni Celzijusa.
Duvat će slab do umjeren vjetar zapadnih smjerova, popodne promjenljiv.
Danas je bilo sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Hidrometorološkog zavoda FBiH.
Temperatura vazduha izmjerena u 13:00 sati: Ribnik i Mrkonjić Grad 17, Banjaluka, Zvornik i Bihać 16, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Trebinje, Tuzla , Zenica i Mostar 15, Kneževo, Kalinovik i Sarajevo 14, Šipovo, Han Pijesak, Srebrenica, Srbac, Sokolac, Novi Grad, Mrakovica i Bileća 13, Čemerno, Foča, Gacko, Višegrad i Neum 12 i Rudo 11 stepeni Celzijusa.
Teniska reprezentacija Bosne i Hercegovine je trijumfovala u trećem susretu Prve svjetske grupe Dejvis kupa protiv Bugarske i tako ostvarila ukupnu pobjedu.
Danas su Damir Džumhur i Mirza Bašić u dublu savladali Aleksandra Donskog i Aleksandra Lazarova sa 2:0 u setovima.
Bh. teniserima je za pobjedu trebalo sat i 20 minuta igre, a po setovima je bilo 7:6 i 6:3.
Ovom pobjedom naša reprezentacija je ostvarila ostanak u Prvoj svjetskoj grupi Dejvis kupa.
Podsjetimo, prethodno su prva dva boda reprezentaciji Bosne i Hercegovine donijeli Nerman Fatić, koji je bio bolji od Dimitrova Kuzmanova, te Damir Džumhur koji je savladao Janakia Mileva.
Prije dvije decenije je Mark Cukerberg imao ideju – a do danas se njome basnoslovno obogatio. Sve je više kritika na račun Facebooka i drugih mreža. Od toga da narušavaju mentalno zdravlje do manipulisanja čitavim društvima.
Facebook slavi 20 godina postojanja. To je najveća svjetska društvena mreža. Više od tri milijarde ljudi je aktivno na toj stranici barem jednom mjesečno. Dakle, više od trećine svjetske populacije.
Ali, osnivaču Facebooka Marku Cukerbergu je slavlje pomračeno. Samo nekoliko dana prije godišnjice, Cukerberg je suočen sa drastičnom kritikom na saslušanju u američkom Senatu.
“Krv je na vašim rukama”, vikao je republikanski senator Lindzi Grejem. “Imate proizvod koji ubija ljude.”
Tema saslušanja bile su manjkavosti u zaštiti djece i mladih na velikim internet platformama.
“Vaše dizajnerske odluke, propusti u odgovarajućem ulaganju u bezbjednost, vaše stalne težnje ka profitu umjesto osnovne bezbjednosti dovode našu djecu i unučad u opasnost”, rekao je demokrata Dik Darbin, vođa većine u Senatu SAD.
O opasnosti društvenih medija se sada naširoko raspravlja. U Sjedinjenim Državama smatraju ih suodgovornim za krizu mentalnog zdravlja mladih.
Vivek Marti, direktor javne zdravstvene službe, objavio je u maju prošle godine posebnu preporuku za društvene mreže. On upozorava da postoji “mnogo znakova koji ukazuju da društvene mreže mogu ozbiljno narušiti mentalno zdravlje i dobrobit dece i mladih”.
Njemački psiholog i istraživač rizika Gerd Gigerencer podvlači to u razgovoru za DW.
“Neke studije pokazuju da su neizvjesnost, nedostatak samopoštovanja, depresija i čak razmišljanje o samoubistvu porasli”, ističe Gigerencer.
Među tim znakovima u SAD može se ubrojati porast stope samoubistava među osobama u dobi od 10 do 25 godina. U protekloj deceniji, od 2011. do 2021. godine, povećala se za 60 posto.
Međutim, Facebook je počeo prilično bezopasno. Kao društvena mreža gdje ste brzo mogli pronaći školske drugare, dijeliti fotografije s odmora i biti u toku s onim što vaš krug prijatelja trenutno radi.
“Na početku se Facebook nadao da će povezivanjem ljudi učiniti svijet boljim”, prisjeća se berlinski medijski stručnjak Martin Emer početaka Facebooka.
Kao na primjer kod promjena u arapskom svijetu tokom Arapskog proljeća 2011. godine koje su u početku bile obilježene velikim nadama. Zbog uloge mreže u organizaciji demonstracija i otpora, ponekad su ih nazivali Facebook-revolucijama.
Facebook, u tandemu s brzim razvojem pametnih telefona, pružao je na zadovoljenje drevne ljudske potrebe.
“Čovjek je društveno biće”, objašnjava Emer. “I tako su te platforme stvorile nešto što nijedan drugi medij prije toga nije.”
Međutim, društvene mreže, koliko god to izgledalo „džabe”, imaju svoju cijenu. A korisnici plaćaju dvostruko: podacima i pažnjom.
Pažnja je cijenjena roba. Oglašivači su spremni da je plate. Posebno ako se poruke mogu dovesti do potencijalnih kupaca zahvaljujući preciznim profilima ličnosti.
Zbog toga operateri platformi prikupljaju što više podataka od svojih korisnika a svaki “lajk” im pruža još jedan podatak. Sa detaljnim znanjem o interesima, sklonostima i antipatijama korisnika, za njih se prave sadržaji koji ih zadržavaju na platformi što duže.
Dugo se ignorisalo šta to čini od društva i pojedinaca. Rastuća polarizacija društva, sve surovija politička rasprava, širenje najluđih teorija zavjere – sve se to dovodi u vezu s Facebookom i sličnim platformama.
Psiholog Gigerencer poredi mreže s kafićem u kojem besplatno dobijate kafu. „Svi odlaze tamo, sreću svoje prijatelje a ne moraju ništa da plate. Ali, u stolovima su bubice za prisluškivanje, a na zidovima video kamere koje sve snimaju i informacije zatim prosleđuju trećim licima. Kafić je takođe pun onih koji vas stalno nešto prekidaju i nude vam posebno za vas prilagođenu robu.”
Pravi korisnici, objašnjava Gigerencer, nisu oni koji piju kafu. Ne, to su ovi koji vas prekidaju i koji vam plaćaju kafu.
A oni takođe mogu imati i političke interese. Tako su 2016. godine počele optužbe protiv Rusije da je koristila Facebook kako bi uticala na ishod predsjedničkih izbora.
Dvije godine kasnije, Facebook je bio umiješan u skandal oko Kembridž analitike. Kompanija je, uglavnom bez znanja korisnika, analizirala podatke s oko pedeset miliona profila. I tokom američkih izbora 2020. godine, grupa na Facebooku Stop the Steal (Zaustavite krađu) igrala je ključnu ulogu u legendi koju je Donald Tramp širio o navodno ukradenim izborima.
Ova 2024. godina je istorijska po tome koliko ljudi ide da glasa – na birališta ide više od polovine svjetske populacije. Na primjer, u Indiji i Indoneziji, EU, Pakistanu, Rusiji i SAD.
Američki informatičar i kritičar društvenih medija Džeron Lanijer je zabrinut: “Biće sve više teških laži pomoću vještačke inteligencije i drugih novih primijenjenih tehnologija za manipulaciju ljudima. I mislim da mnogi ljudi neće biti pripremljeni”, kaže on za DW.
Politika se izgleda osvijestila i pokušava da sustigne tehnološke divove. Prije dvije godine je Evropska unija donijela Zakon o digitalnim uslugama. Cilj je da se ilegalni sadržaji brže uklanjaju, poput govora mržnje. Istovremeno, trebao bi bolje zaštititi osnovna prava korisnika – uključujući slobodu govora.
Takođe, istraživači bi trebalo da konačno dobiju pristup podacima internet divova.
Berlinski istraživač društvenih mreža Filip Lorenc-Špren se raduje: “Nešto se događa na polju transparentnosti, da konačno možemo malo otvoriti tu crnu kutiju i vidjeti kako ta mašinerija funkcioniše.”
Kako god bilo, društvene mreže su visoko profitabilne. Matična kompanija Facebooka, Meta, kojoj pripadaju i Instagram i VocEp, zaradila je toliko novca od oglašavanja u posljednjem kvartalu 2023. godine da je odlučila da povodom 20. godišnjice prvi put isplati dividende svojim deoničarima. Barem će oni imati razloga za slavlje.
U vremenima smanjene ekonomske aktivnosti, koja je zapravo posljedica borbe protiv inflacijskih pritisaka, od osobito je važnosti očuvati javne investicije na razini koja će jamčiti privredni napredak, odnosno rast BDP-a, a u tom smislu Federacija BiH namjerava u iduće dvije godine realizovati niz značajnih projekata, od infrastrukture pa do modernizacije zdravstva, kao i poboljšanja sistema zapošljavanja. Večernji list imao je uvid u program javnih investicija Federacije BiH 2024. – 2026. godine, čija je ukupna vrijednost 134 projekta uključena u isti iznosi nešto veći od 19 milijardi maraka.
Tri kategorije programa
Pritom najveću vrijednost od 9,1 milijardu maraka čine projekti koji su kandidirani, odnosno za koje nisu osigurani izvori financiranja u trenutku izrade programa javnih investicija. Što se tiče projekata koji su bliže realizaciji ili je pak rad na njima već počeo, sedam je projekata sa statusom odobrenih, a koji su vrijedni nešto više od 3,2 milijarde maraka. Među njima je najveći broj onih koji se odnose na cestovnu infrastrukturu na koridoru Vc, a zastupljena su i dva kojima će se ojačati tržište rada u ovom entitetu, kao i razina zdravstvenih usluga. U potonjem slučaju projekt naziva “Unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite” vrijedan je 35,5 miliona maraka, a izvor financiranja je Svjetska banka. Kada govorimo o projektu “Podrška zapošljavanju u FBiH – Dodatno financiranje”, vrijednost je 63,5 miliona maraka, pri čemu su domaća sredstva 13,5 milijuna, dok je podrška Svjetske banke 50 miliona maraka. Ostatak odobrenih projekata odnosi se na dionice autoceste na koridoru Vc, a među njima su i neke od kapitalnih, strateški važnih koje će omogućiti ubrzano podizanje razine prometne povezanosti na sjeveru i jugu Federacije. Dionica Mostar sjever – Mostar jug vrijedna je 854,127.347 KM, pri čemu će Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružiti podršku, a ostatak čine domaća sredstva.
Na sjevernom dijelu koridora tu je izgradnja autoceste na koridoru Vc, dionica Medakovo – Ozimica, ukupne vrijednosti od 912,040.849 KM, a koja se podržava kroz kredit, ali i grant sredstva Europske investicijske banke, kao i domaća sredstva. Slijedi dionica autoceste na koridoru Vc Ozimica – Poprikuše u vrijednosti od 746,464.816 KM, a u pogledu financiranja su kredit Europske investicijske banke, kao i grant EIB-a, uz vlastita sredstva. Idući dio mozaika sjevernog dijela koridora Vc je izgradnja dionice Putnikovo Brdo – Medakovo u vrijednosti od 399,532.201 KM, a koja se financira tako što Europska banka za obnovu i razvoj daje kredit, kao i grant, a tu su i domaća sredstva. Peti projekt iz područja cestovne infrastrukture je poddionica Mostar jug – Kvanj na dionici Mostar jug – Zvirovići, čija je vrijednost 231,313.862 KM te koja se financira iz kredita, kao i granta Europske banke za obnovu i razvoj te domaćih sredstava.
Fokus na infrastrukturnim projektima zapravo je logičan slijed procesa ubrzanja aktivnosti na ovom paneuropskom koridoru koji ima izniman značaj ne samo za privredu BiH već i okruženja u cjelini, ali i važnu ulogu u europskim prometnim strategijama. S druge strane, kada je riječ o kandidiranim projektima, osim onih koji se odnose na projekt autoceste, predviđena su i značajna ulaganja u izgradnju brzih cesta. Uz ostale, poddionice Mostar sjever – Vihovići na brzoj cesti Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH, kao i dionice Nević Polje – Turbe na brzoj cesti Lašva – Travnik – Jajce. Osim središnjeg dijela BiH, gradit će se i na zapadu BiH, konkretno poddionica Kamenica – Bisovac na dionici brze ceste Bihać – Cazin.
Među kandidiranim projektima mogu se pronaći i neki iz područja zaštite okoliša, od provedbe plana prilagođavanja regionalnog deponija Uborak – Buđevci u Mostaru izgradnjom pročistača procjednih voda, zatvaranjem i sanacijom postojećih ploha I, II i III i izgradnjom novih sanitarnih ploha IV i V, pa do projekta za poboljšavanje kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini. Od financijskih vrjednijih projekata koji će dovesti do podizanja kvalitete života, tu je projekt “Modernizacija vodnih usluga u BiH” (za područje FBiH) s ukupnom vrijednošću od 156,4 miliona maraka. Agrarna djelatnost zastupljena je kroz važan projekt “Otpornost i konkurentnost u poljoprivredi – ARCP” u vrijednosti od 60 milijuna KM, dok je u kontekstu energetike predložen niz projekata izgradnje vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana kojima će Federacija BiH dodatno osnažiti svoju poziciju kada govorimo o energetskoj neovisnosti, poput fotonaponske elektrane “EP HZ HB 1” od 150 MW, izgradnje HE Ustikolina na rijeci Drini, revitalizacije HE Jajce II… Među kandidiranim projektima iz područja zdravstva predložena je modernizacija kliničkih centara u Federaciji BiH s vrijednošću od oko 172,4 milion KM.
Kantoni
Ciljevi izrade i donošenja ovog programa, kao trogodišnjeg dokumenta, su dugoročno povezani s procesom strateškog planiranja i budžetiranja, ostvarivanja sektorskih politika i strateških ciljeva razvoja Federacije BiH, čime se postiže bolja povezanost između projekata i procesa alokacije raspoloživih sredstava za njihovu realizaciju. Istodobno, uz federalni program, Vlada je nedavno primila na znanje programe javnih investicija za razdoblje od 2024. do 2026. godine Zapadnohercegovačkog, zatim Sarajevskog, Tuzlanskog, Srednjobosanskog i Unsko-sanskog kantona.
Na sarajevskoj pijaci Markale prije tri decenije se dogodio masakr u kojem je ubijeno 68 i ranjeno 142 građana, a preživjeli mještani glavnog grada Bosne i Hercegovine kažu da bol i slike užasa ne blijede i da je svaka naredna godišnjica sve teža.
Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje u ponedjeljak, 5. februara će u Sarajevu biti obilježen Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od 1992. do 1995. godine i 30. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale.
Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12.10 i 12.20 sati, kada je s agresorskih položaja, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara. Granata je pala na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.
Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a rajena 84 civila.
Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija.
Upravo zato, u borbi za golo preživljavanje u gradu pod opsadom tog kobnog 5. februara na pijaci Markale je bila i Vahida Tvico, koja je u razgovoru za Anadolu istakla da su sjećanja na masakr i dalje svježa, da prizore krvi i dalje vidi pred očima i da joj je svaka naredna godišnjica te tragedije sve teža i teža.
“Svaki dan je bio kritičan. Kad god sam išla, snajperi su gađali, ali išla sam pa šta Bog da. Bila sam tačno ovdje tog dana kad je granata pala. Počela sam da bježim, ne znam gdje, ni kud, muž me je hvatao. Ne znam šta se desilo. Ne znam ni kako sam pročula od one detonacije. Kad sam vidjela šta je bilo i koliko je krvi tu, onesvijestila sam se. Jednostavno ne možeš gledati to“, kazala je Tvico.
Prisjetivši se stravičnih prizora masakra na Markalama, Tvico je kazala da joj je i dalje pred očima slika poginule žene čija glava je bila na stolu, a trup pored pijačnog stola.
“Od straha mi je srce stalo. Tijela, ruke, noge, svukud su bila tijela“, kazala je Tvico i dodala da su sugrađani kupili tijela žrtava i automobilima u prtljažnicima vozili u bolnice.
Ističući kako joj je i danas teško pričati o toj traumi, Tvico je kazala da samo oni koji su to vidjeli mogu znati koliki je to užas bio.
“Muž se ovdje rukovao s kolegom iz mjesne zajednice koji je bio na biciklu. Tad je pala granata. Točak je bio savijen i na mjestu je ostao mrtav. I to sam vidjela i onda počela bježati“, kazala je Tvico.
Tvico je u ratu izgubila i sina, a brinula je i o bolesnoj kćerki.
“To se je desilo 10. juna 1993. godine. Nosila sam sina mrtvog… Onesvijestila sam se kad smo stigli u bolnicu“, kazala je Tvico.
Ova hrabra žena je na kraju razgovora kazala da joj jeste teško, ali da joj je jedina želja da djeci bude bolje, da više nigdje ne bude svađa i ratova.
U protekla 24 sata zabilježeno je više požara u Hercegovini. U Zapadnohercegovačkom kantonu vatrogasci su intervenirali na gašenju 13 požara, dok su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu zabilježene četiri intervencije.
Kada je riječ o Zapadnohercegovačkom kantonu, vatrogasne jednice općine Grude imale su osam intervencija na gašenju požara. Uglavnom je gorjela trava i nisko rastinje, izvijestila je Federalna uprava civilne zaštite.
Vatrogasna jednica općine Posušje imala je pet intervencija na gašenju požara. Gorjela je trava i nisko raslinje, dok je u Ulici Marka Marulića gorio kontejner za otpad.
U mjestu Tribistovo požar je izbio u borovoj šumi na površini od oko jednog hektara, a ugroženi su bili i okolni objekti.
Kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanski kanton, vatrogasna jedinica grada Čapljina imala je četiri intervencije na gašenju požara, a također su gorjeli trava i nisko raslinje.
Brinuti o svom zdravlju, pratiti sve promjene, raditi preventivne preglede i poznavati rizike za određene karcinome, ključni su savjeti za smanjenje obolijevanja od malignih bolesti. Preporuka za redovni preventivni pregled vrijedi za sve kategorije stanovništva, posebno za dobne grupe koje su u povećanom riziku od obolijevanja od tih bolesti.
Osim određenih dobnih grupa (žene 40+ godina i muškarci 45-50+ godina), pod povećanim rizikom su i oni koji imaju pozitivnu porodičnu anamnezu tj. oboljele od malignih bolesti među bliskom srodnicima (majka, otac, sestra, brat).
Kao preporuke za prevenciju malignih bolesti iz Zavoda navode i zdravu ishranu, dovoljno tečnosti, fizičku aktivnost, prestanak pušenja i konzumiranja alkohola.
Svjetski dan prevencije karcinoma (4. februar) obilježava se radi podizanja svijesti o malignim oboljenjima, promicanja načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja te da bi se poboljšala kvaliteta života oboljelih. To je prilika za podizanje općeg znanja o karcinomima i razbijanju nekih mitova o tome.
Maligne bolesti spadaju u hronične nezarazne bolesti te su, zajedno sa kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i pretilosti, veliki javnozdravstveni problem.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Prema podacima Zavoda za 2022. godinu, karcinom bronha i pluća vodeća su maligna oboljenja od kojih je umiralo stanovništvo Federacije BiH, sa stopom smrtnosti 48,1 na 100.000 stanovnika. Od te maligne neoplazme znatno više umiru muškarci, nego žene, mada se kroz godine registruje lagani porast smrtnosti žena od malignih neoplazmi pluća.
Kod muškaraca u 2022. godini, među uzrocima smrti od karcinoma, vodeći je karcinom bronha i pluća, te karcinom prostate. Treća najčešća vrsta karcinoma od kojeg su umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini je karcinom kolona (debelog crijeva), a na četvrtom mjestu u 2022. godini bio je karcinom želuca, te pankreasa kao peta maligna neoplazma od koje su najčešće umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini.
Karcinom dojke najčešća je maligna neoplazma od kojeg su umirale žene u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini. Drugi je karcinom bronha i pluća, slijede karcinomi kolona (debelog crijeva) i pankreasa, a peti po učestalosti u 2022. godini kod žena u FBiH bio je karcinom jetre i intrahepatalnih žućnih vodova.
Pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH uspostavljen je 2004. godine Registar za prikupljanje, istraživanje i interpretiranje podataka o svakom novom slučaju raka na području Federacije BiH, kroz određeno vremensko razdoblje.
Na osnovu tih pokazatelja Zavod daje prijedloge sistemskih rješenja za skrining programe i preventivne programe i učinkovite kontrole i sistematske preglede, a s ciljem ranog otkrivanja malignih bolesti.
Karcinom je pojam kojim se označava velika skupina bolesti koje mogu zahvatiti bilo koji dio tijela. Osim tog pojma, kao istoznačnice se koriste rak, maligni tumor i/ili neoplazma. Ono što definira karcinom kao bolest je brzo stvaranje nenormalnih stanica koje rastu bez ograničenja i šire se tijelom te zahvaćaju druge organe kao metastaze (presadnice) koje su ujedno i najčešći uzrok smrti od raka.
Muškarci u Republici Srpskoj najčešće obolijevaju od raka dušnika, bronhija i pluća, a žene od karcinoma dojke, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka – 4. februara.
REPUBLIKA SRPSKA
Muškarci u Republici Srpskoj najčešće obolijevaju od raka dušnika, bronhija i pluća, a žene od karcinoma dojke, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske.
Tri najčešće lokalizacije raka od kojeg su obolijevali muškarci dušnik, bronhije i pluća, zatim kolon /debelo crijevo/ i rektum, te prostata, dok su kod žena to dojka, kolon i rektum, te grlić materice.
Karcinom dušnika, bronhija i pluća kod muškaraca registrovan u 495 slučajeva, kolona i rektuma u 461, a prostate u 306 slučajeva. Kod žena je rak dojke registrovan u 543 slučaja, kolona i rektuma u 284 i grlića materice u 197 slučajeva.
Prema podacima Registra za maligne neoplazme, u RS je 2019. godine bilo 5.927 novootkrivenih slučajeva raka – 3.050 kod muškaraca i 2.877 kod žena, dok su od te bolesti umrla 2.864 lica, odnosno 1.674 muškaraca i 1.190 žena.
Od 2022. do 2024. godine kampanja se održava pod sloganom “Otklonimo nedostatke u njezi” /Close the Care Gap/, koja ima za cilj smanjenje nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovane mjestom stanovanja, socio-ekonomskim statusom, etničkom pripadnošću i starošću.
Rak je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu, te osim zdravstvenog opterećenja ima veliki uticaj na širi društveni i ekonomski razvoj.
Maligna oboljenja u svijetu
Prema procjenama Globalnog centra za praćenje raka /GLOBOCAN/, broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao 19,3 miliona, a umrlih blizu 10 miliona.
Prema procjenama, novootkriveni slučajevi raka najčešći su bili na dojci /2,26 miliona/, plućima /2,21 milion/, debelom crijevu i rektumu /1,93 miliona/ i prostati /1,41 milion/.
Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu su bili rak pluća /1,8 miliona smrtnih slučajeva/, kolorektalni karcinom /935.000 smrtnih slučajeva/, rak jetre /830.000 smrtnih slučajeva/, rak želuca /769.000 smrtnih slučajeva/, te dojke /685.000 smrtnih slučajeva/.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, očekuje se da će do 2040. godine doći do povećanja broja oboljelih od raka za oko 60 odsto u odnosu na 2020. godinu, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Preventivne aktivnosti u pogledu sprečavanja nastanka malignih bolesti predstavljaju ključni javnozdravstveni pristup i najisplativiju dugoročnu strategiju u procesu kontrole malignih bolesti.
Prema procjenama između 30 odsto i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija zasnovanih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.
Oko 70 odsto svih prijevremenih smrti od raka u svijetu registruje se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.
Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.
Pristup efikasnim strategijama za prevenciju i rano otkrivanje malignih bolesti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, uključuje akcije na nivou država, uključujući zakonodavstvo, u kombinaciji sa aktivnostima povezanim sa promjenom ponašanja pojedinaca i zajednica, kojima se kod javnosti nastoji podstaći svijest o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna upotreba alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcinogenim supstancama i zračenju, zaraznim agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija pokrenule su u nedjelju, 4. februara, napade na 36 ciljeva u Jemenu, u drugom danu velikih američkih operacija protiv skupina povezanih s Iranom nakon smrtonosnog napada na američke jedinice prošlog vikenda.
U udarima su pogođena zakopana skladišta oružja Huta, raketni sistemi i lanseri koje su hutisti koristili za napad na brodove u Crvenom moru, a ciljano je 13 lokacija širom zemlje, rekao je Pentagon.
Američki ministar obrane Lloyd Austin rekao je da su udari također imali podršku Australije, Bahreina, Kanade, Danske, Nizozemske i Novog Zelanda.
“Ova kolektivna akcija šalje jasnu poruku Hutima da će nastaviti snositi daljnje posljedice ako ne prekinu svoje ilegalne napade na međunarodne brodove i mornarička plovila”, rekao je Austin u saopštenju.
Podsjetimo, u petak, 2. februara, su Sjedinjene Američke Države izvele napade u Iraku i Siriji na više od 85 ciljeva povezanih s iranskim Korpusom čuvara islamske revolucije i milicijama koje podržava, navodno ubivši skoro 40 ljudi.
