Kako je saopćeno iz JU Bolnica Travnik, zbog trenutne epidemiološke situacije izazvane gripom, prinuđeni su reducirati posjete.
Naime za vrijeme prijepodnevnih i poslijepodnevnih posjeta broj posjetioca je ograničen i dozvoljeno je prisustvo samo dva posjetioca po pacijentu, dok djeci posjete nisu dozvoljene.
izvor: centralna.ba
BiH su u prethodnih 16 dana propala još 94 preduzeća. Prema izvještaju Capital.ba, likvidacioni ili stečajni postupak otvoren je u firmama Tara produkt iz Laktaša, Var-mont iz Tuzle, Malo sunce iz Mostara, Remcom iz Banovića, Iguana grafika iz Posušja, DM trans iz Sanskog Mosta te Elektroakustik iz Goražda. Isti postupak je okončan za firme Eco futura iz Zvornika, Nurr iz Velike Kladuše, M-sign iz Čitluka, Art of Beauty iz Kalesije, Green way-zeleni put iz Sanskog Mosta te Župa komerc iz Laktaša.
Neki od ovih slučajeva su u nadležnosti suda u Bihaću. Iskusni stečani upravitelj i ekspert iz Bihaća Šefik Smlatić kazao nam je da se ovdje radi o slučajevima zatvaranja firmi, gdje vlasnik odlazi u inostranstvo, oboli ili na neki drugi način se odluči na zatvaranje biznisa.
– To je potpuno drugačiji postupak od stečaja, firme u likvidaciji su obično zdrave firme, jer moraju sve dugove izmiriti kao uvjet za zatvaranje, odnosno da se provede likvidacija gdje je u pravilu likvidator direktor te firme, kazao nam je Smlatić.
Ali, ako se malo dublje istraže ove firme, neminovno se dolazi do poznatih boljki na našem tržištu.
Osim što su prirodne nepogode i pandemija koronavirusa doprinijeli gašenju firmi, još se gase firme koje su trpjele posljedice lošeg vođenja politike u malinarstvu. Firma Green way-zeleni put iz Sanskog Mosta takav je primjer.
izvor: oslobodjenje.ba
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u prosincu ili siječnju. Tako mjesec februara, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.
U julijanskom kalendaru prijestupne godine su sve djeljive s 4. Reformom kalendara 1582. godine novi gregorijanski kalendar dodaje uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400.
Do prijestupne godine dolazi zato što godina (vrijeme potrebno da Zemlja napravi puni krug oko Sunca) traje otprilike 365,25 dana. S obzirom da to nije cijeli broj, uzima se da godina ima 365 dana, a svake četvrte godine se tih 0,25 dana skupi u cijeli broj pa na kalendar dodajemo još jedan dan (29. februar).
S obzirom da niti to nije posve precizno i uzrokuje da svakih 100 godina ‘dobijemo’ jedan dan, matematičari su odlučili da jednom u stoljeću preskačemo prijestupnu godinu, no samo ako godina nije djeljiva s brojem 400 jer bi u protivnome kalendar počeo zaostajati.
Ovim načinom računanja postiglo se da kalendar kasni svega 1 dan u 8.000 godina, a izgleda da nam za sada to ne pričinjava veće probleme.
Svake četiri godine tako se akumulira 24 sata viška koji su u kalendaru dodani kao novi dan kako bi se mjerenje vremena koordiniralo s pozicijom Zemlje u odnosu na Sunce.
Zašto baš februar?
Februar je najkraći mjesec koji čak i s tim dodanim danom još uvijek traje dan ili dva manje od svih preostalih mjeseci. No, zbog čega je baš februar tako kratka?
Stvar je zapravo u tome što je prije tri tisuće godina, dok još nije postojao kalendar kakav danas koristimo, godina trajala kraće, a počinjala je i završavala u doba koje se poklapalo s ciklusima sijanja i sjetve u Rimskom Carstvu.
Mjerenje vremena, samo nalik kalendarskom, postojalo je zato da se obilježe agrikulturne faze, a u zimskom razdoblju – između današnjeg prosinca i ožujka – vrijeme se uopće nije mjerilo. Poslije, kada su uvedeni prvi kalendari, godina je trajala 355 dana, a počinjala je ožujkom kada su i rimski poljoprivrednici počinjali sadnju i mjerenje vremena. Kada je uvođenjem julijanskog, a poslije i gregorijanskog kalendara Nova godina pomaknuta, pomaknuo se i najkraći mjesec. Prijestupni dan dodan je veljači baš zato što je riječ o mjesecu koji je najkraći.
Izvor: wikipedia.hr
Na osnovu uredbe Vlade FBiH o isplati 2520 KM pomoći od poslodavca novotravnička firma Greben Novi Travnik isplatila je svakom radniku po 1260 KM. Uplata je izvršena za oko 28 radnika.
Kompanija Greben d.o.o. je osnovana 2005. godine. Nalazi se u industrijskoj zoni Bratstvo Novi Travnik. Raspolaže sa 1000 m2 proizvodnog prostora u kojem se nalaze CNC obradni centri za razne vrste mašinske obrade.
izvor: nove-info.com
Tokom godina podizana je svijest o cyber sigurnosti u svjetskoj javnosti, medijima, ali i među svakodnevnim korisnicima. Otkrića “zviždača”, poput Edvarda Snoudena, bivšeg visokog agenta američke agencije NSA, potvrdila su ono što je do tada bilo manje-više poznato – države, obavještajne službe, ali i mnoge kompanije “vole” da imaju pristup privatnim podacima korisnika.
Međutim, često se zaboravlja da je Google dominantan igrač na tržištu pametnih telefona – Android ima oko 82 posto svjetskog tržišta, Apple sa iOS uređajima oko 16 posto, dok ostatak ide na “feature’” uređaje. Tako je Google dominantan i kada je u pitanju tržište glasovnih asistenata sa vještačkom inteligencijom – Assistant je prisutan na svakom Android uređaju proizvedenom u posljednjih osam godina, piše 24sedam.rs.
Google Assistant, ako je aktiviran na uređaju kao aplikacija, uvijek „osluškuje“ glasovne komande, čak i kada se pametni telefon ne koristi.
Uvjerite se sami – recite „Hej, Google“ u blizini svog uređaja i pojavit će se „upit“ koji očekuje daljnje glasovne ili tekstualne komande. Iako, zvanično, uređaj očekuje samo komandu “Hej, Google”, još nije sasvim jasno da li sluša sve druge razgovore ili druge zvukove u svojoj blizini.
Kompanija na svojoj stranici navodi da „…kada je pomoćnik aktivan, na ekranu se pojavljuje ikona mikrofona…“ Također, na dnu iste stranice dalje se navodi da „… Pomoćnik ponekad može biti slučajno aktiviran zbog pogrešno protumačenog kao podrazumijevani redoslijed za njegovu upotrebu”.
Zbog toga postoji cijela stranica u okviru podešavanja Google naloga na kojoj se snimaju sve interakcije sa aplikacijom Assistant, i gdje se pojedinačni „razgovori“ mogu brisati. Zanimljivo je i da je automatsko brisanje razgovora nakon određenog vremena podrazumijevano isključeno.
Endoskopska kardiohirurgija podrazumijeva operacije na otvorenom srcu ili krvnim sudovima srca bez otvaranja grudnog koša, tj. kroz male otvore/portove uz upotrebu endoskopa visoke rezolucije ili 3D endoskopa
Lijepa vijest stiže iz SAD-a, gdje je kompanija LSI solutions iz New Yorka, specijalizovana za razvoj visokih tehnologija koje omogućavaju endoskopske i minimalno-invazivne operacije, odlučila donirati sredstva KCUS-u za nabavku endoskopa klase Einstein 3D sistema, javlja BHRT.
U Houston-u (USA), u sklopu 12. Reevolution Summit-a 2024. koji organizuje Houston Methodist DeBakey Heart and Vascular Center i koji važi za najprestižniji skup ovog tipa u svijetu, prof. dr Nermir Granov je održao predavanje na temu endoskopske operacije mitralnog zaliska – nove strategije.
Pored predavanja, prof. dr Nermir Granov je u sklopu state of the art MITIE lab-a kolegama kardiohirurzima pokazao i praktično izvodjenje ovih zahvata. Zbog velikog interesovanja, dogovorene su posjete kolega iz SAD-a KCUS-u, koji je pored Klinike za kardiohirurgiju univerzitetske bolnice Bon (Germany), također Training center za LSI solutions u Evropi.
Bh. uspjeh u oblasti medicine
“Iako se moje ime spominje, bilo bi pogrešno preuzeti sve zasluge jer one pripadaju i mojim vrijednim kolegama hirurzima, anesteziolozima, kardiolozima, medicinskim profesionalcima počevši od sale, preko intezivne njege, pa do odjela i ambulante”, kazao je profesor Granov.
Prof. Granov prvi put minimalno invazivnu kardiohirurgiju počinje 2010. godine, kada kao mladi specijalista kardiovaskularne hirurgije obavlja postdiplomski trening, a 2013. godine i doktorira iz oblasti minimalno-invazivne kardiohirurgije. Danas u svakodnevnoj praksi, preko 80% operativnog programa izvodi na endoskopski način.Endoskopska kardiohirurgija podrazumijeva operacije na otvorenom srcu ili krvnim sudovima srca bez otvaranja grudnog koša, tj. kroz male otvore/portove uz upotrebu endoskopa visoke rezolucije ili 3D endoskopa. Pored navedenog, za ove operacije je neophodan specifični instrumentarij, te širok spektar medicinskih uređaja koji omogućavaju izvođenje ovih operacija.
Prof. dr Nermir Granov je održao niz predavanja i moderiranja kao počevši od Atine, preko Beča, Milana i Londona te proktorisanja, t.j. svojevrsne edukacije kolega, u eminentnim centrima. Smatra da mu je do sada najveći izazov bio Houston Methodist DeBakey Heart and Vascular Centre, gdje je rame uz rame sa najprominentnijim kardiohirurzima svijeta, održao predavanje i u sklopu MITIE-a, te uradio i prikazao operativne tehnike i vještine kod endoskopskih operacija uz upotrebu najsavremenijih cutting edge LSI solutions medicinskih uređaja.
LSI Solutions odlučili nagraditi rad Granova sa 100.000 dolara
Rad prof. dr Nermira Granova primijećen je i od strane LSI Solutions, s obzirom na to da je ova kompanija odlučila donirati novčana sredstva za nabavku najsavremenijeg edoskopskog stuba od LSI Solutions je američka kompanija, stacionirana u New Yorku, sa 500 uposlenih koji rade na razvoju tehnika za minimalno invazivnu hirurgiju.Nezahvalno je spominjati imena, ali bih želio iskoristiti priliku da se zahvalim prije svega svojim učiteljima, prijateljima i kolegama koji me inspirišu, a posebno dr Jude Sauer na svim otkrićima i inovacijama koji olakšavaju rad kardiohirurga i osiguravaju bolje operativne rezultate kod pacijenata.
Centralna
