Od početka godine do danas iz Bosne i Hercegovine je na crnim listama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Velike Britanije završilo devet osoba, od kojih je osam zvaničnika iz raznih oblasti djelovanja te jedna kompanija.
U kakvom stanju se nalazi BiH najbolje ilustruje lista sankcija. Konkretno razlozi zbog kojih su bh. zvaničnici sankcionisani te funkcije koje obnašaju govore koliko je korupcija nagrizla bh. društvo, ali i koliko je demokratija ugrožena.
Prvi koji je završio na američkoj listi sankcija početkom godine je lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. On se i ranije nalazio na američkoj listi sankcionisanih od 2017. zajedno sa stranačkim kolegom Nikolom Špirićem. U januaru ove godine je sankcionisan zbog podrivanja države, ugrožavanja Dejtonskog sporazuma, korupcije i brojnih drugih aktivnosti kojima Dodik narušava funkcionisanje demokratije.
Na listi se zajedno s Dodikom našla i Alternativna televizija.
Potom je Dodik završio na još jednoj listi, ovaj put britanskoj listi sankcija, zajedno sa predsjednicom RS-a Željkom Cvijanović. Uz slične razloge koje su naveli i Amerikanci, Dodik i Cvijanović su konkretno označeni kao ruski saveznici, što u novim geopolitičkim okolnostima značajno mijenja kontekst.
Dodikov savjetnik Milan Tegeltija na američkoj crnoj listi završio je zbog visoke korupcije u periodu kada je obnašao funckiju predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Na listi se našla i Tegeltijina supruga Tijana.
Zbog promovisanja secesionističke politike entiteta RS na američkoj crnoj listi jučer je završio i ministar zdravlja Alen Šeranić. On je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a kojeg je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS-a na razmatranje. To je direktno podrivanje države i državne agencije za lijekove.
Iz Federacije BiH na crnoj listi SAD-a su zbog korupcije završili Asim Sarajlić (SDA) prije svega zbog afere “Asim” koj aje na početku 2020. godine podigla veliku prašinu u bh. društvu. Sarajlić je optužen za trgovinu utjecajem u procesu unutarstranačkih izbora.
Sarajlić je također na crnoj listi završio pod optužbom da je zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno preduzeće u BiH.
Na istoj listi je završio i bivši predsjednik PDA Mirsad Kukić. State Department je naveo kako je Kukić umiješan u koruptivne aktivnosti koje su se odnosile na rad rudnika u Banovićima.
“U svojstvu direktora rudnika Kukić je bio umiješan u koruptivna djela putem kojih je koristio njegov politički utjecaj i službenu moć za sticanje lične koristi. Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Kukić prisvajao javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanju kako bi sticao političku korist”, navedeno je iz State Departmenta.
Bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić pod američkim sankcijama je završila zbog korupcije, ali i zbog toga što je odgovorna ili saučesnik, ili da je direktno ili indirektno učestvovala u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu.
I u konačnici Marinko Čavara (HDZ) je sankcionisan zbog blokade demokratskih procesa te ugrožavanja funkcionisanja FBiH.
“Od 2019. godine odbija da predloži sudije sa liste kandidata koje je dostavilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) radi popune upražnjenih mjesta u sudu. Odbijajući da provede proces predlaganja sudija, Čavara blokira funkcionisanje Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa suda, tijela koje se sastoji od određenog broja i podrazumijeva određeni sastav sudija Ustavnog suda FBiH, a koje je 2002. formirano u skladu sa amandmanima visokog predstavnika na Ustav FBiH”, napomenuto je.
Američke vlasti su Čavaru opisale kao odgovornog ili saučesnika u, kako je navedeno, direktnom ili indirektnom učešću, kršenju ili djelovanju koje predstavlja opstrukciju ili prijete provedbi bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na Zapadni Balkan.
