Danas se u u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima sa slabom kišom u južnim i jugozapadnim područjima. Tokom dana, u cijeloj zemlji sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Uz kišu i pljuskove, lokalno je moguća i pojava grada.
Vjetar slab do umjerene jačine, prijepodne jugo, a u drugom dijelu dana vjetar mijenja smjer na sjever.
Jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 25, na jugu zemlje do 28 stupnjeva.
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura oko 12, a najviša dnevna oko 20 stupnjeva, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZ).
NIJE ugodno ako vam se dogodi da greškom otpijete pokvareno mlijeko, stoga se ljudi nastoje pobrinuti da ne konzumiraju namirnice kojima je prošao rok trajanja upisan na ambalaži. Naime, stručnjaci tvrde da se kod nekih namirnica ne treba strogo držati tih navedenih datuma jer se često radi samo o smjernicama. Dok postoje iznimke od ovog pravila, kao što je upotreba dječje mliječne formule, koja bi se uvijek trebala baciti ako je istekao rok s ambalaže, postoje namirnice s kojima možete biti fleksibilniji.
Mlijeko
Mlijeko je najčešće sigurno za konzumaciju do sedmicu dana nakon isteka roka s ambalaže. Međutim, to ovisi o vrsti mlijeka koju kupujete – što je veći sadržaj masti u mlijeku, ono će kraće trajati. Ako niste sigurni, miris mlijeka mogao bi vam lako odati u kakvom je stanju.
Jaja
Često možete potpuno zanemariti datum isteka roka na kutiji za jaja jer su obično sigurna za jelo tjednima nakon. Naravno, što se više udaljavate od datuma isteka roka, bit će manje svježa, ali ne mora značiti da su i nejestiva. Načine za određivanja sigurnosti jaja za jelo možete pronaći ovdje.
Tjestenina
Suha tjestenina bit će sigurna za jelo i do dvije godine nakon isteka roka valjanosti. Ako ste pak ljubitelj svježe tjestenine, trebali biste je jesti samo do pet dana nakon datuma na pakiranju.
Nakon što skuhate tjesteninu, možete je sigurno jesti do tjedan dana, ali može trajati i do osam mjeseci ako je zamrznuta.
Sir
Puno tvrdih sireva je sigurno za jelo dugo nakon isteka roka trajanja. Čak i ako vaš sir postane pljesniv, obično ga možete samo ostrugati i bit će jestiv. Sirevi poput camemberta ili brieja često imaju bijelu plijesan koja je također jestiva, samo pripazite na narančastu, plavu ili zelenu plijesan na ovoj vrsti sira jer je to znak da je pokvaren.
Suhi sastojci
Sol, papar, brašno, soda bikarbona i šećer su sigurni za jelo dulje vremena, a razlog je nedostatak vlage. Međutim, ako bilo kakve suhe sastojke okružuje čudan miris, to bi moglo ukazivati na najezdu nametnika u njima.
Sirovo meso, perad i riba
Sirovo meso i perad izdržat će samo nekoliko dana u hladnjaku, ali čuvanje u zamrzivaču odličan je način da taj rok produljite. Smrznuto pile ili puricu možete držati u zamrzivaču više od godinu dana. Međutim, smrznuto mljeveno meso traje samo do četiri mjeseca u zamrzivaču. Sirova riba može izdržati do devet mjeseci u zamrzivaču, dok dimljena riba može trajati najviše šest mjeseci.
Povrće i voće u vrećicama ili zamrznuto
Salata u vrećicama može početi trunuti nakon isteka roka trajanja, ali ako nije prošlo predugo, obično se može spasiti potapanjem u ledenu vodu na nekoliko minuta. Kada je riječ o smrznutom voću i povrću, obično mogu trajati i do 10 mjeseci nakon otisnutog datuma.
Konzervirana hrana
Mnoge vrste konzervirane hrane mogu trajati i do dvije godine nakon isteka roka valjanosti, posebno juhe i povrće. Međutim, konzervirane rajčice i ananas općenito neće trajati tako dugo zbog visoke razine kiselosti, kako piše The New York Post.
Građani koji priželjkuju smirivanje cijena hrane nemaju razloga za optimizam. Nakon što je ruski napad na Ukrajinu doveo do poremećaja u izvozu žitarica iz tih zemalja iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda stigla je još jedna loša vijest.
FAO je objavio prognozu prema kojoj će ovogodišnja žetva žitarica u svijetu podbaciti – prvi put u posljednje četiri godine. Očekuje se pad proizvodnje žitarica za 16 miliona tona, ponajprije kukuruza i riže, dok stanovništvo u svijetu raste.
Rekordne visine
Budući da će se i izvoz žitarica u svijetu smanjiti za 13 miliona tona, ili 2,6 posto, izvjesno je da će u svijetu biti manje raspoložive hrane, uz njeno poskupljenje. I bez toga cijene hrane dosegle su rekordne visine, a samo pšenica je na svjetskim berzama 60 posto skuplja nego prije godinu.
Prije objave sumorne prognoze FAO-a brojne su međunarodne institucije već upozorile da će u svijetu doći do nestašice hrane kakva se ne pamti desetljećima. Čak 323 miliona ljudi u svijetu trenutno “maršira u gladovanje”, dok njih 49 miliona u 43 zemlje “kuca na vrata gladi”, procijenio je Dejvid Bizli (David Beasley), direktor Svjetskog programa za hranu UN-a.
Glad najviše prijeti zemljama Afrike i Afganistanu, dok se povremene nestašice nekih namirnica očekuju i u razvijenim zemljama. Naprimjer, u Velikoj Britaniji posljednjih sedmica na policama prodavnica nije bilo suncokretovog i repinog ulja. Ukrajina i Rusija su među najvećim proizvođačima uljarica u svijetu.
U pokušaju ublažavanja poremećaja na tržištu hrane, čelnici Evropske unije i SAD zatražili su od ruskog predsjednika Vladimira Putina da njegova mornarica u Crnom moru omogući izvoz oko 20 miliona tona žitarica iz Ukrajine, blokiranih u njenim lukama.
Nastavak rasta
Međutim, nema izgleda da se pitanje izvoza ukrajinskih žitarica uskoro riješi, jer SAD i EU nisu spremne Rusiji ukidati nametnute kazne. Prema zapadnim medijima, Putin zapravo ucjenjuje svijet hranom. Iz Ukrajine se očekuje izvoz od najviše 10 miliona tona pšenice ove godine.
Zbog nezapamćenog poskupljenja žitarica, umjetnih gnojiva, goriva i ostalih dobara na svjetskom tržištu, nastavljaju rasti cijene hrane i na našim prostorima. Građani proživljavaju najveći udar na životni standard u proteklih nekoliko desetljeća, a poskupljenjima se ne vidi kraj.
Viša cijena pšenice
Dok se očekuje pad proizvodnje žitarica u svijetu i dok traju natezanja između Zapada i Rusije o ukidanju prepreka za izvoz hrane i umjetnih gnojiva iz tih zemalja, cijena pšenice na svjetskom tržištu ovih je dana porasla 4,6 posto. Ovo su podaci portala „Trading Economics“.
Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović i direktor firme “Unioninvestplastika” Sarajevo Jasmin Muminović danas su potpisali Okvirni sporazum o nabavci usluga štampanja i pakovanja glasačkih listića za Opće izbore 2022. okvirne vrijednosti oko 1,6 miliona KM, saopćeno je iz CIK-a.
Arnautović je potpisao i Ugovor o prijavi vlasništva o skladištenju valjka za utiskivanje vodenog žiga. Za potrebe štampanja oko 14 miliona glasačkih listića nabavit će se 120 tona papira.
– Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine u ovom trenutku istovremeno osjeća i zahvalnost i razočarenje.
Javno upućujemo zahvalnost visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu na donošenju Odluke o odobravanju raspodjele sredstava na ime pokrića rashoda vezanih za Opće izbore u Bosni i Hercegovini 2022. godine, Odluke kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Odluke kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine. Zahvalnost upućujemo i svim članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira kao i svim ambasadorima u BiH koji su kontinuirano pružali podršku Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
Prijatelji Bosne i Hercegovine iz međunarodne zajednice su prepoznali i u potpunosti razumjeli nezavidnu situaciju u kojoj se godinama unazad nalazi Centralna izborna komisija BiH u vezi sa osiguranjem finansijskih sredstava za vršenje ovlaštenja propisanih zakonom – navedeno je u saopćenju.
Istaknuto je da napokon mogu konstatirati da CIK BiH postaje i finansijski neovisna, bar u dijelu osiguranja finansijskih sredstava za provedbu izbora.
– Centralna izborna komisija BiH je, nažalost, i razočarana, i na ovaj način izražava žaljenje zbog toga što nadležni organi Bosne i Hercegovine, i pored niza apela, nisu postupili u skladu sa svojim obavezama iz Izbornog zakona BiH.
Opći izbori u Bosni i Hercegovini se će biti održani u nedjelju, 2. oktobra 2022. godine – potcrtali su iz CIK-a.
Petina platnih kartica koristi se za plaćanje svakog dana, a čak 40 posto njih barem jednom sedmično – rezultati su najnovijeg MasterIndex BiH istraživanja.
Razlog za često korištenje platnih kartica leži prije svega u jednostavnosti i praktičnosti koju ova platna metoda nosi, što je istaklo 26 posto ispitanika, dok još 22 posto njih cijeni stalni pristup sredstvima na računu.
Godišnja studija o navikama i potrebama aktivnih korisnika platnih kartica koju kompanija Mastercard u BiH tradicionalno sprovodi od 2017. godine ističe da su debitne kartice i dalje kartični proizvod koji najveći broj ispitanika (91%) posjeduje. One se najčešće koriste za kupovine u supermarketima (66%), benzinskim pumpama (45%), u prodavnicama odjeće i obuće (43%), online kupovinu (23%), kao i za plaćanje mjesečnih računa na šalterima i online aplikacijama komunalnih preduzeća i telekoma (18%).
Kada su u pitanju lokacije na kojima bi željeli da plaćaju karticama, a da to trenutno nije moguće, osim državnih institucija i komunalnih preduzeća (27%), građani su istakli pijace (24%) i mjesta za naplatu parkinga (20%), a po prvi put od kako se sprovodi istraživanje na prvom mjestu našle su se medicinske ustanove (34%).
Svaki četvrti ispitanik je rekao da u novčaniku posjeduje kreditnu karticu kojima se plaćanja najčešće obavljaju u prodavnicama namještaja i tehnike (49%), u prodavnicama odjeće i obuće (45%), u supermarketima (44%) i za plaćanje goriva na benzinskim pumpama (36%).
“O uzlaznom trendu bezgotovinskih plaćanja u BiH odlično svjedoči podatak iz MasterIndex istraživanja o tome da ne samo da su standardna i beskontaktna kartična plaćanja prvi izbor za iznose preko 60 KM, već da je to više nego duplo češći slučaj u odnosu na gotovinu, odnosno 69 prema 31 posto odgovora ispitanika. Sve digitalniji životni stil građana otvara put za dalju implementaciju bezgotovinskih rješenja, dok istovremeno, prioritet za javni i privatni sektor treba da bude širenje prihvatne mreže u MSP sektoru i kod netradicionalnih trgovaca, jer je u BiH i dalje jako velik prihvatni jaz u odnosu na evropski prosjek”, izjavila je Jelena Ristić, direktorica kompanije Mastercard za tržišta Srbije, BiH i Crne Gore.
Ristićeva je dodala da je po prvi put na tržištu BiH tokom mjeseca maja implementirana Pay&Get kampanja čiji je cilj bio podržati kupovinu kod domaćih e-trgovca i dodatno podstaknti dalji rast online transakcija. Iako je kampanja dala uspješne rezultate ostvarivši dvocifren rast ecommerce transakcija u samo mjesec dana, treba naglasiti da na BiH tržištu i dalje nema dovoljno, ne samo online mjesta za prihvat, nego i putem POS uređaja, što potvrđuje potrebu za zajedničkim naporima javnog i privatnog sektora za stvaranjem boljih prilika u pogledu prihvata, što zauzvrat državi i cjelokupnom tržištu donosi koristi.
Ispitujući šta je to što građane motiviše da plaćaju karticama, MasterIndex je pokazao da su to prije svega popusti (59%) i mogućnost da zaista plate karticom na bilo kojoj lokaciji (44%), a na listi su se našli i povrat novca (37%) i mogućnost podizanja gotovine prilikom plaćanja karticama (36%). Ova posljednja opcija, koju je kompanija Mastercard na susjedno tržište Srbije uvela još 2019. godine, još uvijek nije dostupna u BiH, a kako studija pokazuje postoji interesovanje kod građana i najčešće bi voljeli koristiti ovu uslugu u supermarketima (37%), na benzinskim pumpama (23%), te lokalnim prodavnicama namirnica (14%).
Građani BiH najčešće biraju domaće web prodavnice
MasterIndex pokazaju da se 71% ispitanika susrelo sa online plaćanjima i kupovinom. Uglavnom se online plaćanja obavljaju na mjesečnom nivou (34%), dok 9% ispitanika praktikuje da plaća online makar jednom sedmično.
Kućne potrpštine online kupuje 39% građana, a 26% online plaća račune, što na nivou tržišta predstavlja značajan faktor za edukaciju krajnjih korisnika i uključivanje novih građana u e-commerce vode. Pored plaćanja računa, ispitanici online kupuju odjeću (35%), sportsku opremu (20%) i namirnice (16%).
Domaće web prodavnice su češća šoping adresa od inostranih online prodavnica (38% naspram 17% ispitanika), a 22% ispitanika nema preferencije. Nije zanemarljiv ni udio koji u online trgovini imaju društvene mreže, poput Instagrama i Facebook-a, kao novi kanali prodaje kojima se okreće 15% ispitanika MasterIndex istraživanja.
Policija je danas oko 15.30 sati iz rijeke Plive u općini Jezero izvukla automobil Golf u kojem su se nalazila dva tijela, a identifikacijom je utvrđeno da se radi o D.P. (19) iz Jezera i N.B. (19) iz Šipova.
Iz Policijske uprave Mrkonjić Grad je ranije saopćeno da je policijskoj stanici Jezero jutros oko 8.15 sati prijavljeno je da su se dvojica mladića istog dana oko 2.30 sati automobilom marke Golf uputili iz jednog kafe bara u Jezeru u pravcu mjesta Čerkazovići.
Njihov automobil ubrzo je pronađen u koritu rijeke Plive, a čekao se dolazak ronilačkog tima MUP-a RS kako bi se nastavila potraga.
Nažalost, nakon izvlačenja automobila u njemu su pronađena i tijela stradalih mladića.
O događaju je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka po čijem su nalogu preduzimane sve dalje mjere i radnje.
Zastupnički dom državnog parlamenta usvojio je prijedlog zakon o dopuni Zakona o sigurnosti prometa kojim se detaljno propisuje kazna za uništavanje ćiriličnih i latiničnih natpisa na raznim tablama u BiH.
Inicijativa koju je u parlament uputio Damir Arnaut (NS) u jesen prošle godine konačno je usvojena. Većina je podržala dopunu zakona kojim se dodaje novi stav koji glasi: Za prekršaj prefarbavanja ili na drugi način prekrivanja natpisa na jednom od dva prisutna pisma (latinica i ćirilica), počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 400 do 1.000 KM.
Informacija o počinitelju će se dostaviti nadležnom tužiteljstvu.
Već godinama širom BiH primjetno je oštećivanje prometnih znakova ili informativnih tabli na način da ih netko prefarba ili na neki drugi način prekrije samo jedno od dva pisma u BiH na kojem je natpis ispisan. Kako bi se spriječio taj vandalizam sada je zakon precizno definirao kazne za takvo postupanje.
Za zakon je glasalo 27 zastupnika u Predstavničkom domu, protiv je bilo 7, dok je 7 bilo suzdržano. Arnaut se kratko osvrnuo na Twitteru kazavši da su protiv bili Sanja Vulić, Obren Petrović i Jakov Galić iz SNSD-a, ali i zastupnici HDZ-a.
Sada preostaje da ovaj prijedlog zakona usvoji i Dom naroda, a zatraženo je da se razmatra po hitnom postupku.
Međutim, ukoliko i u Domu naroda bude raspoloženje SNSD-a i HDZ-a kao u Zastupničkom domu onda bi i ovaj zakon mogao biti zaustavljen.
Zbog nemogućnosti upravljanja i vođenja Saveza, podnosim ostavku na sve funkcije u Košarkaškom savezu Bosne i Hercegovine, poručio je proslavljeni bh. košarkaš Mirza Teletović.
– U životu sam naučio da se sve situacije mogu rješiti kada postoji volja i želja za dogovorom, za kompromisom, ali kada se nađete u situaciji da ne mošeš biti sam protiv svih, odnosno da su ti vezane ruke u donošenju odluka, onda je jedino logično podnijeti ostavku – dodao je Teletović.
– Ponosan sam na svoj angažman u KSBiH, jer smo uradili mnogo stvari da poboljšamo uvjete za sve naše selekcije, što je na kraju rezultirali sjajnim rezultatima, ali doščo je vrijeme da se stavi “tačka na i”, jer kao čovjek, prije svega, a tek onda sportista, ne želim biti dio nečega gdje se obećano ne može ili ne želi ispuniti – zaključio je on.
Mirza Teletović od oktobra 2018. godine bio je predsjednik Košarkaškog saveza BiH. U oktobru 2021. godine naslijedio ga je Boris Spasojević, dok je nekadašnji bh. reprezentativac bio u ulozi potpredsjednika Upravnog odbora KSBiH.
Ranije je raskid ugovora sa KSBiH zatražio Vedran Bosnić, selektor Zmajeva.
Od dolaska Teletovića u KSBiH mnoge stvari u bh. košarci, naročito reprezentativnoj unaprijeđene su. Govore to i rezultati muške i ženske košarkaške reprezentacije BiH. Tim Vedrana Bosnića izborio je plasman na ovogodišnji Eurobasket, dok su Zmajice osvojile peto mjesto na Evropskom prvenstvu, a ostvarile su historijski plasman i na Svjetsko prvenstvo koje će se ove godine igrati u Australiji.
U utorak, 07. juna 2022. godine, u posjeti Muftijstvu travničkom boravio je ataše za vjerska pitanja u Ambasadi Kraljevine Saudijske Arabije u Sarajevu šejh Amir el-Anezi sa svojim saradnicima.
Muftija travnički, dr. Ahmed-ef. Adilović upoznao je atašea sa aktivnostima Muftijstva travničkog, ističući dobru dosadašnju saradnju sa Ambasadom Kraljevine Saudijske Arabije i Kulturnim centrom “Kralj Fahd” u Sarajevu.
Ataše se zahvalio Muftiji travničkom na prijemu, te iskazao spremnost za nastavak saradnje kroz moguće zajedničke projekte u okviru plana rada Muftijstva.
