Author: admin

Tanja Fajon, ministrica vansjkih poslova Slovenije jučer je poslala prijedlog o davanju kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu u razgovoru za N1 pojasnila je šta stoji iza te ideje.

Slovenija planira da predstavi prijedlog po kome će BiH dobiti status kandidata, zbog čega se sada ide sa prijedlogom iako se zna da BiH nije ispunila 14 prioriteta, kakva je to poruka za građane i političare?

“Prvo, Slovenija podržava evropsku perspektivu Ukraijne Moldavije i Gruzije to je jako bitno kada imamo rat u blizini. Naravno u kontekstu proširenja važno je da ne gubimo kredibilitet i zbog toga je Slovenija napisala jedan prijedlog da i BiH kao Ukrajina dobije status kandidata, ali naravno prije otvaranja samog procesa treba da učini sve što je potrebna. Mi želimo poslati jaku poruku i politički signal da nećemo zaboraviti zemlje Zapadnog Balakana. Moramo ojačati kredibilitet proširenja na Zapadni Balkan. Pored BiH treba da napravimo sve da i Sjeverna Makedonija i Albanija počnu pregovore i naravno da Kosovo koje je ispunilo sve uvjete dobije viznu liberalizaciju.” kazala je Fajon za N1,

O šansama da se incijativa realizuje?

“Vrijedi pokušati. Ja imam pozitivni osjećaj, razgovarala sam sa nekoliko ministara, važno je da počinjemo neki Out of Bbx proces kada je u pitanju BiH. To naravno ne znači da ćemo opustiti sve kriterije da država dobije status kandidata. Jer možemo doći u situaciju kada ćemo izgubiti previše kredibiliteta u regionu.” odgovorila je Fajon.

Mogu li političari zaustaviti taj proces, naročito Milorad Dodik. Kako mislite ubijediti svoje kolege da on neće biti smetnja?

“Očekujem da će biti rasprava na Savjetu krajem sedmice i da će lideri razgovarati o svim ovim pitanjima. Ja želim da počmnemo pozitivan porces i damo signal da nismo zaboravili Zapadni Balkan. To je inicijativa našeg predsjednika Boruta Pahora.” kazala je Fajon za N1.

Koliko je ovo zaokret politike Slovenije prema BiH, sjetimo se non papera Janeza Janše?

“Neću komentarisati prošlost samo budućnost. Moja poruka kao ministirice za vanjske poslove Slovenije je da ćemo napraviti sve što je u interesu Slovenije i našeg regiona da nastavimo sa procesom proširenja.” zaklučila je Fajon.

Prema slovenačkom prijedlogu Bosna i Hercegovina bi dobila status kandidata za članstvo na samitu EU u četvrtak i petak u Briselu.

Slovenački premijer Robert Golob je tokom posete Briselu ranije ove sedmice izjavio da će predložiti da se Bosni i Hercegovini dodeli status kandidata, a prema tom prijedlogu, pristupni pregovori će početi onda kada BiH usvoji zakone sadržane u političkom sporazumu, koji su bosansko-hercegovačke političke stranke postigle na briselskim razgovorima prije sedamdana, navodi slovenačka novinska agencija STA.

To su Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakon o sudovima, Zakon o sprječavanju sukoba interesa i Zakon o javnoj nabavci.

Donošenjem ovih zakona, omogućiće se otvaranje pregovaračkog poglavlja 23, koje pokriva pravdu i temeljna prava, te poglavlja 24 pod nazivom Pravda, sloboda i sigurnost.

Ostala pregovaračka poglavlja bila bi otvorena onda kad BiH ispuni kriterijume iz briselskog sporazuma u području izbora i drugim relevantnim područjima, prenijela je STA.

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder izjavio je da su intenzivirani radovi na ključnim dionicama autoputa na koridoru Vc, te da je izgradnja tunela koji će prolaziti kroz Prenj, dužine 10,5 kilometara, ključna za cijeli koridor.

U skorije vrijeme će, po njegovim riječima, biti objavljen poziv za međunarodni tender, kao i za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.

“Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na koridoru Vc. Naravno da je moguće ubrzati izgradnju i mi to već radimo na svim dionicama. Ukoliko uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. godine koji su naveli federalni premijer i resorni ministar su realni, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u periodu od šest godina”, naveo je Voloder za Fenu.

Po njegovim riječima, trenutno je aktivno osam gradilišta, na kojima se gradi još gotovo 40 kilometara autoceste, a ukupna investicijska vrijednost tih radova je oko 1,14 milijardi KM. U narednih šest do deset mjeseci planiraju ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara i to su poslovi vrijednosti 2,5 milijarde KM.

“Važno je reći da je finansiranje autoceste na koridoru Vc zaokruženo osim dionice od Bradine do Ovčara, ali i to rješavamo i Evropska investicijska banka (EIB) je pokazala interes za finansiranje 50 posto od ukupnih sredstava, a u toku su razgovori sa resornim ministarstvom i Vladom FBiH za iznalaženje drugog dijela sredstava. Očekujemo da će Vlada FBiH u skorije vrijeme potpisati sporazume i za tu dionicu, što znači da ćemo moći započeti sa aktivnostima na svim dionicama na Koridoru Vc koje su ostale da se izgrade”, istakao je Voloder.

U međuvremenu su, kako je dodao, raspisali tendere i na sjeveru i na jugu zemlje. Osim toga, na sjeveru pripremaju tender za posljednju dionicu od Ozimica do Poprikuša i u ovoj godini planiraju potpisati ugovore za sve dionice do Doboja.

“Naš plan je da sjeverni dio koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine. Na jugu su tenderi u toku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani tenderi za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever, jer su ove dionice u fazi projektovanja”, naveo je Voloder.

Naglasio je da će ovog ljeta pustiti u promet dionicu Tarčin-Ivan u dužini 6,9 kilometara, a za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

“Koridor Vc je bio podijeljen na mnogo manjih dionica, što u svakom slučaju otežava provođenje određenih procedura. S druge strane, nema više laganih trasa autoceste, gradi se kroz planinska područja složene geološke građe, sa velikim brojem objekata, dugim mostovima i tunelima”, napomenuo je Voloder.

Od izuzetne važnosti je i izgradnja brzih cesta, za koje je Vlada Federacije BiH na prijedlog Autocesta FBiH izdvojila značajna sredstva kroz program kapitalnih ulaganja. Voloder je podsjetio da su odabrani strateški putni pravci za cestovno umrežavanje Federacije: Orašje-Tuzla, Bihać-Cazin-Kladuša-Republika Hrvatska, Mostar-Široki Brijeg-Republika Hrvatska, Lašva-Travnik-Jajce i Prača-Goražde.

“Posebno je važno da je osiguran nastavak izgradnje tunela Hranjen što je dio strateškog projekta dogovorenog još u Daytonu, iako do Vlade na čelu sa Fadilom Novalićem ni jedan premijer nije uspio ni započeti njegovu realizaciju. Problemi na koje sam naišao kad sam došao u Autoceste su riješeni sa izvođačima, radovi nisu prekidani. Naš prvi cilj je bio nastavak izgradnje tunela Hranjen i u tome smo uspjeli uz podršku Vlade. Kako bi se ovaj projekat u potpunosti završio, izgradnja tunela i pristupne ceste ispred i iza tunela, pripremamo dokumentaciju za kreditno zaduženje”, dodao je Voloder.

Trenutno su, prema po riječima, u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara, a investicija u te radove iznosi 188 miliona KM. Ostali projekti su u različitim fazama pripreme za izgradnju, za neke su potpisani ugovori za projektovanje, paralelno se pribavljaju potrebne saglasnosti i pripreme za eksproprijaciju.

fena

Rastom cijena goriva u Bosni i Hercegovini pojavljuje se i novi trend. Naime, nakon što je prije nekoliko dana djevojka na benzinskoj pumpi u Kiseljaku natočila gorivo za 200 KM i pobjegla ne plativši, isti slučaj desio se i jučer u Doboju.

Na samouslužnoj benzinskoj pumpi u Doboju, vozač škode je natočio goriva u vrijednosti od 135,9 KM i pobjegao, saopćili su iz Policijske uprave Doboj.

“Policijskoj stanici Doboj 1, 19. juna 2022. godine, oko 13:15 sati, prijavljeno je da je nepoznato lice došlo putničkim automobilom marke škoda na jednu benzinsku pumpu na području grada Doboja, gdje je samouslužno natočilo pogonsko gorivo u vrijednosti od 135,9 KM, nakon čega se udaljilo sa lica mjesta”, pojašnjeno je u saopćenju policije, pišu Nezavisne.

Kako je navedeno, u toku je rasvjetljavanje krivičnog djela krađa.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, samo u prva tri mjeseca ove godine, radi odlaska na rad u Sloveniju i Njemačku, BiH je napustilo 5048 radnika, piše Večernji list BiH.

– U Sloveniju je samo do kraja marta ove godine otišlo 4886 radnika, što je za 1805 više nego u prva tri mjeseca 2021. Kada je riječ o Njemačkoj, u prva četiri mjeseca iz BiH u tu su zemlju otišla 162 medicinara, što je 19 više nego lani – podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Ovi podaci odnose se samo na one radnike koji su zemlju napustili preko Agencije za zapošljavanje, dok je mnogo veći broj onih koji sami sebi pronalaze posao i odlaze u inozemstvo.

Podaci Unije za održivi povratak i integracije BiH pokazuju kako je BiH tijekom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola miliona građana otišlo je iz BiH od 2013. godine. Taj broj ubuduće bi mogao biti i veći. Naime, istraživanje o položaju mladih, koje je proveo Institut za razvoj mladih “KULT” pokazuje kako više od 50 posto mladih razmišlja o odlasku iz zemlje. – Oko 30% mladih SBK-a općenito je vrlo zainteresirano za privremeni ili trajni odlazak u inozemstvo iz bilo kojega razloga. Mladih koji su donekle zainteresirani ima oko 21%. Zainteresiranost mladih za odlazak u inozemstvo općenito je vrlo visoka u svim istraživanjima o potrebama i problemima mladih.

Podaci o odlasku mladih iz zemlje potvrđuju kako oni svoju zainteresiranost zaista i pretvaraju u realnost te u velikom broju odlaze iz BiH. Uzmemo li u obzir mlade koji su jako i donekle zainteresirani za odlazak u inozemstvo, dolazimo do podatka od oko 50% mladih SBK-a koji više ili manje razmišljaju o odlasku – navedeno je u rezultatima ovog istraživanja u kojem je sudjelovalo 604 mladih u dobi od 15 do 30 godina.

Mladih koji nisu zainteresirani za odlazak u inozemstvo, ali ipak ne bi u potpunosti odbacili tu mogućnost ima oko 23%. Onih koji nisu zainteresirani za odlazak je 17%, a mladih koji nisu sigurni bi li otišli je 4,5%. Kada je riječ o razlozima zbog kojih je toliko mladih spremno napustiti domove, najčešće su vezani za lošu ekonomsku situaciju (nezaposlenost i niske plaće) te općenito financijske faktore. Slijede razlozi vezani uz obrazovanje i zdravstvo, a značajan je i udio odgovora koji se odnose na korupciju, nepotizam, kriminal i općenito lošu i besperspektivnu situaciju u BiH – kako je mladi vide. Iz odgovora mladih vidljivo je kako žele živjeti u zemlji u kojoj postoji uređen sustav koji je svojevrsno jamstvo sigurnog okruženja u kojem se mladi ne boje zasnovati obitelj.

Odlazak stanovništva, a posebice mladih i radno sposobnih stanovnika, gorući je problem za bh. društvo u cjelini, koji već pokazuje široku lepezu negativnih pojava u gotovo svim sferama življenja u BiH. – Pretpostavlja se da će se trend iseljavanja stanovništva nastaviti i u idućim godinama, i to pojačanim intenzitetom zbog olakšavanja procedura za imigraciju u druge zemlje te zbog potrebe razvijenih europskih zemalja za radnom snagom – zaključeno je u spomenutom istraživanju o temi odlaska mladih. Inače, prikupljanje podataka provedeno je u listopadu prošle godine korištenjem standardiziranog upitnika koji Institut za razvoj mladih “KULT” koristi za istraživanje položaja i potreba mladih na različitim razinama vlasti u BiH. Podaci iz ovog istraživanja razmatrani su na tematskoj sjednici Povjerenstva za pitanja mladih Zastupničkog doma Parlamenta FBiH u cilju pronalaska načina za poboljšanje položaja mladih generacija.

vecernjilist