Author: admin

  • Skupština Srebrenice danas neće razmatrati prijedloge o promjeni naziva ulica

    Skupština Srebrenice danas neće razmatrati prijedloge o promjeni naziva ulica

    Sa dnevnog reda današnje sjednice Skupštine općine Srebrenica skinuta je tačka o promjeni naziva ulica u ovoj lokalnoj zajednici, saznaje Faktor.

    Podsjećamo, Kolegij Skupštine općine Srebrenica je 5. februara u dnevni red današnje sjednice uvrstio Odluku o izmjeni naziva ulica u Srebrenici. U međuvremenu je komisija nadležna za izmjene naziva ulica postala jednonacionalna, jer su je napustila tri Bošnjaka, a ostala su četiri Srbina.

    Zbog toga se među bošnjačkim povratnicima uvukla zebnja kakva će rješenja ponuditi komsija, spominjalo se da bi među prijedlozima moglo biti i onih koji su učesnici krvavih 90-ih godina.

    – U čaršiji se može čuti da tu ima imena koja se dovode u vezu sa ratnim zločinima i genocidom, spominju se čak i presuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Da li će se ići tako daleko, ne znam.

    U rad komisije uključeni su i oni koji su imali aktivnu ulogu 90-ih godina u Srebrenici – kazao nam je početkom februara Alija Tabaković, predsjednik srebreničke SDA i šef Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

    ad

    Sve to je stvorilo uznemirenost kod povratnika Bošnjaka, jer bi se mogli suočiti s ponovnim veličanjem ratnih zločinaca, negatora genocida… Kako nam je kazao naš izvor, prijedlog izmjena naziva ulica vjerovatno će se naći na nekoj od narednih sjednica Skupštine, jer je ovo izborna godina, a u interesu srpskih političara je dizanje tenzija u Srebrenici.

  • Obezbijedili smo prikupljanje pretplate za javne emitere unutar FBiH

    Obezbijedili smo prikupljanje pretplate za javne emitere unutar FBiH

    Ministar komunikacija i prometa Edin Forto oglasio se na svom Facebook profilu o novim detaljima dogovora o javnom servisu.

    On je potvrdio da su BHRT i FTV postigli dogovor o nastavku prikupljanja sredstava od RTV takse te je potpisan novi ugovor sa Elektroprivredom Bosne i Hercegovine.

    Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto je o tome obavijestio javnost, kazavši kako mu je drago da je “razum prevladao između BHRT-a i FTV-a”.

    Između ostalog ministar Forto je naveo da mu je drago zbog današnjeg potpisivanja ugovora prema kojem će Elektroprivreda BiH nastaviti prikupljanje pretplate za javni servis.

    – Isporučili smo podršku javnom servisu sa Vijeća ministara. Obezbijedili smo prikupljanje pretplate unutar FBiH. Sada idemo raditi na novom zakonu koji će osigurati dugoročno održiv javni servis u cijeloj zemlji, baš kao što je praksa u ostatku Evrope  – istakao je ministar.

  • Priča o prvoj zastavi na zgradi Predsjedništva BiH: Nigdje ljiljan nije prigrljen kao u Bosni

    Priča o prvoj zastavi na zgradi Predsjedništva BiH: Nigdje ljiljan nije prigrljen kao u Bosni

    To je ta zastava. Nastajala je u vrlo teškim uvjetima, ali smo uspjeli, kaže ugledni bosanskohercegovački historičar Enver Imamović dok, s rukavicama na rukama, vrlo oprezno dotiče gelerima izbušenu zastavu s ljiljanima, inače prvu državnu zastavu Republike Bosne i Hercegovine koja je izrađena u maju 1992. godine i istaknuta na zgradi Predsjedništva BiH.

    Ekipa Anadolije zabilježila je ovaj emotivan trenutak Imamovićevog ponovnog susreta sa zastavom čiji je autor, koju je u maju 1992. godine, u ratnim okolnostima uspio odštampati, potom lično donijeti u zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine gdje je prvi put istaknuta na jednoj državnoj instituciji BiH.

    Na zgradi Predsjedništva zastava je bila istaknuta oko 15 dana, usljed čega je pretrpjela značajna oštećena. Imamović ju je do kraja rata čuvao u vlastitom domu, a nakon agresije predao u Historijski muzej Bosne i Hercegovine, gdje se danas čuva i jedan je od najznačajnijih eksponata. Ovih dana ustupljena je Muzeju Kaknja gdje će biti izložena povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

    U razgovoru za Anadoliju, koji smo obavili upravo u Muzeju Kaknja, Imamović govori o procesu nastanka državne zastave Bosne i Hercegovine, njenoj sudbini tokom agresije na BiH, ali i o značaju njenih simbola koji potvrđuju kontinuitet državnosti ove države.

    Imamović je već tada bio jedan od članova stručnog tima koji je formiran u organizaciji tadašnje Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, a na osnovu odluke donesene godinu ranije, u februaru 1991., koja se odnosi na rješenja za nova državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine.

    U stručnom timu, osim Imamovića, bili su Hasan-Mirza Ćeman, Tihomir Glavaš, Boris Nivelić, Vedran Hadžović i Zvonimir Bebek. Ovaj tim imao zadatak da na osnovu stručnih i znanstvenih principa, te dostignuća heraldike i veksikologije, kao i povijesnih činjenica iz prošlosti Bosne i Hercegovine, predloži jedno ili više rješenja koja će se zasnivati na tradiciji, posjedovati trajne vrijednosti i biti općeprihvaćena.

    Tim je iznio prijedlog da se za nova državna obilježja tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, prihvate ona iz doba srednjovjekovne bosanske samostalnosti. Ove prijedloge su tokom javne rasprave podržala prosvjetna društva Preporod, Napredak i La Benevolencija, dok je Prosvjeta odbacila takav prijedlog. Izbijanje rata spriječilo je da prijedlog uđe u skupštinsku proceduru pa je tako propao pokušaj da se predloženo rješenje državnih obilježja usvoji u mirnodopsko, prijeratno doba. Komisija se “raspala”, brojni članovi napustili Sarajevo, ostali su samo Imamović i dizajner Zvonimir Bebek.

    Početak agresije na Bosnu i Hercegovinu i pružanje otpora izrodilo je hitnu potrebu za zastavom pod kojom će se svrstavati i djelovati sve domovinske snage koje su ustale protiv agresora. Imamović i Bebek tada uspostavljaju kontakt s predstavnicima Predsjedništva i Vlade Republike Bosne i Hercegovine s namjerom da se ponudi pomoć oko izrade prve nove državne zastave, koja bi barem privremeno ušla u praktičnu upotrebu. Tada je naglašeno da bi i zbog moralne podrške narodu čim prije trebalo zastavu istaknuti na zgradi Predsjedništva RBiH, u kojoj su u to vrijeme bila smještena i druga državna tijela i službe.

    Imamović, koji o tome govori i u svojoj autorskoj knjizi „Korijeni Bosne i bosanstva“, pojašnjava kako je u to vrijeme glavni grad već proživljavao teške trenutke u prvim danima rata, cijela zemlja je napadnuta, i nije bilo jednostavno realizirati ovaj cilj.

    – Sjećam se u kakvim uvjetima je stvarana (zastava, op.a.). Jedva smo našli ovaj komad, ovo je svila. Bilo je teško to pronaći u poharanom i opljačkanom Sarajevu. Jedva smo našli bijelo platno – govorio je Imamović.

    Saznaju da se u sarajevskom naselju Gorica nalazio grafički atelje Linea, u vlasništvu Salema Malovića, koji odlučuju potražiti. Tragajući za ateljeom, Imamović i Bebek bili su izloženi direktnoj snajperskoj vatri sa Jevrejskog groblja. Pronalaze Malovića, koji u teškim ratnim uvjetima, bez struje, uspijeva odštampati prvu zastavu.

    Simbol nove Bosne i Hercegovine

    – Donijeli smo je u zgradu Predsjedništva. Sjećam se, između ostalih, bio je prisutan Ejub Ganić (član Predsjedništva BiH, op.a.). Kada smo donijeli zastavu, i kada smo je odmotali, svi su bili ushićeni. Ejup Ganić mi je pomogao da je odmah stavimo na zgradu Predsjedništva, ispod prozora – istakao je Imamović, naglašavajući da je to značajan trenutak za građane Sarajeva:

    – Zamislite šta je značilo za stanovnike Sarajeva, koji su prolazili sve to, u takvim paklenim danima, da vide novu zastavu, simbol nove Bosne i Hercegovine.

    Za svega 15 dana, zastava je pretrpjela značajna oštećenja, izrešetana gelerima granata kojima je sa položaja srpskog agresora gađano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i okolina. Imamović kaže kako je tada, kao iskusan historičar, osjetio da ta zastava ima snažnu simboličku vrijednost, te Ganiću predlaže da tu zastavu treba skinuti sa Predsjedništva i kako će se pobrinuti da naprave novu.

    – Znao sam da će ona biti historijska vrijednost, kao što danas i jeste. Smotao sam je i bila je kod mene tokom rata, u kući. Kada je rat završio predao sam je u Historijski muzej Bosne i Hercegovine i ona je tamo, tako reći, postala prvi eksponat – navodi Imamović.

    Osim što ima snažnu simboličku vrijednost kao prva zastava istaknuta na jednoj državnoj instituciji Bosne i Hercegovine, ona je i historijski dokaz. Imamović podsjeća na snimljene telefonske upute presuđenog zločinca Ratka Mladića, koji ponavlja “Tucite Predsjedništvo”, te naglašava kako su upravo rupe od gelera na zastavi posljedica tih granatiranja Predsjedništva.

    Imamović ne skriva emocije zbog činjenice da je ponovo u prilici da dotakne zastavu nakon toliko godina:

    – Ona je sada ovdje, ispred nas, i kada je gledam, u meni se javljaju emocije, evo da je ponovo dodirnem, nakon toliko godina.

    Zastava države koja ima kontinuitet

    Govoreći dalje o tome kako je odlučeno da ljiljan bude simbol novih državnih obilježja Bosne i Hercegovine, Imamović ističe da je to bilo vrlo osjetljivo pitanje, zbog činjenice da u državi živi više naroda. Bilo je različitih prijedloga, od boja do simbola.

    Imamović, kao najstariji član stručnog tima za izradu novih obilježja Bosne i Hercegovine, tada je ostalim članovima rekao:

    – Mi stvaramo zastavu obnovljene države Bosne i Hercegovine, a ona ima kontinuitet one države koja je bila prije 500 godina, koja je prije toga, dok nije bila osvojena od strane Osmanskog carstva, 600 godina bila samostalna država. I mi znamo koja su tada bila državna oblježja i koja je bila zastava.

    Tada je predložio da se nova zastava Republike Bosne i Hercegovine temelji na zastavi kakva je bila od doba srednjovjekovne samostalnosti Bosne, sa poznatim grbom. Sve to je, podvlači, temeljeno na historijskim podacima, a to su prije svega srednjovjekovni državni pečati na kojima je isti takav grb, zatim čuveni Zlatnik kralja Tvrtka koji je jedinstven u Evropi po svojoj ljepoti. Najvažnije jeste da je upravo s jedne stane tog Zlatnika grb srednjovjekovne bosanske države, iz vremena kada je Bosna ekonomski i vojno bila najmoćnija država u ovom dijelu Evrope.

    Na prijedlog Imamovića, prvi susret i upoznavanje javnosti Bosne i Hercegovine sa novim državnim obilježjima bilo je zapravo na plakatima za referendum o nezavisnosti, 1. marta 1992. godine. Imamović je također osmislio i sva vojna obilježja, od vojnog grba, činova, priznanja…

    Izazvala iznenađenje

    Govoreći o značaju ljiljana, Imamović podsjeća kako je ljiljan bio univerzalni znak u srednjovjekovnoj Evropi, zatim bio poznat starim Egipćanima, starim Grcima prije 2.500 godina. Zastave i obilježja u srednjem vijeku u mnogim zemljama imale su ljiljan. Međutim, Imamović podvlači:

    – Kada je Bosna u pitanju, nigdje, ni u jednoj europskoj zemlji u srednjem vijeku, ljiljan nije toliko korišten u svim sferama privatnog i javnog života koliko u Bosni, od novca, nakita, knjiga, nadgrobnih spomenika.

    Podsjeća kako je u ovom kontekstu važno napomenuti da postoji endemska vrsta ljiljana koji u cijelom svijetu raste samo na Igmanu, poznatom po nazivu Lilium Bosniacum. Ističe i podatak da je u Ilidži kod Sarajeva, u ruševinama jedne rimske zgrade, iskopan ulomak zemljane posude iz rimskog doba, od prije 2.000 godina, na kojoj je utisnut lik ljiljana, što je do sada najstariji nalaz ljiljana u ovom dijelu Evrope.

    Imamović također navodi kako je pojava bosanske državne zastave s ljiljanima 1992. kod mnogih izazvala iznenađenje, iz razloga, kako kaže, što su mnogi od „fundamentalista“ očekivali nešto drugačije.

    – Odjednom, kod tih ‘fundamentalista’ u Bosni i Hercegovini, nema ni zelene boje, ni polumjeseca, nego ljiljani. Oni nisu mogli to da pojme – kazao je Imamović.

    Ukidanjem obilježja s ljiljanima 1998. napravljena velika greška

    Ukidanjem obilježja s ljiljanima 1998. godine, smatra Imamović, napravljena je velika greška, ali i nepravda, prvenstveno prema najmnogobrojnijem narodu u Bosni i Hercegovini, ali prema svima koji se osjećaju Bosancima i Hercegovcima. Podsjeća kako je uklonjena samo zastava sa ljiljanima koja je bila zvanična zastava RBiH priznate od međunarodne zajednice, dok nisu zabranjene druge dvije zastave koje su u ratu koristile neregularne jedinice za razliku od regularne Armije R BiH.

    Apsurdno je što se danas u jednom dijelu Bosne i Hercegovine izdaju prekršajni nalozi zbog isticanja “ratne zastave”, na što Imamović dodaje:

    – Pod čijom zastavom su počinjeni pokolji u Ahmićima i Srebrenici?

    Profesor Imamović podvlači kako je bosanska zastava s ljiljanima potpuno neutralna, te kaže:

    – Riječ je o zastavi koju nijedan narod koji danas živi u Bosni i Hercegovini, bilo po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, ne može svojatati. To je državno obilježje, to znači obilježje države Bosne, zastava zemlje Bosne i naroda koji u njoj žive, koji smatraju da pripadaju toj zemlji, toj kulturi, toj prošlosti. A hvala Bogu, mi imamo mnogo i kod jednih i kod drugih i kod trećih, koji smatraju da će doći vremena kada će s ponosom reći: Mi smo svi Bosanci, ovo je naša zastava.

    Imamović je uvjeren da će doći vrijeme kada će se zastava s ljiljanima vratiti.

    – Doći će opet vrijeme, zapamtite, kada će se ona (zastava) vratiti na velika vrata sa svojim historijskim sadržajem, iz historijskih razloga i samom svojom ljepotom i to nećemo dugo čekati. I opet će se ponovno zavihoriti na našim zgradama, a do tada ona je u našim srcima, svih onih koji vole Bosnu i Hercegovinu – zaključuje Imamović.

  • MNK “Radnik 2022” naredno kolo putuje u Žepče

    MNK “Radnik 2022” naredno kolo putuje u Žepče

     

    Ekipa MNK ” Radnik 2022″, nakon dvije uzastopne pobjede nastavlja takmičenje u Prvoj futsal ligi Federacije BiH, grupa – Centar.

    U nedjelju, 3. marta 2024. godine u okviru 13. kola putuju u Žepče, gdje će odigrati utakmicu sa istoimenim malonogometnim klubom “Žepče”.

    Nakon 12. kola “MNK Radnik 2022” i dalje je peti na tabeli.

     

  • ŠK Never stop i OKK Vitez

    ŠK Never stop i OKK Vitez

     

    Sportska dvorana Donji Vakuf ove subote mjesto je odigravanja utakmica Lige mladih SBK u košarci. Predpioniri i pioniri Škole košarke ” Never stop” Donji Vakuf ugostit će odgovarajuće selekcije OKK ” Vitez” iz Viteza.

    Utakmice su na rasporedu od 10.00, i 11.30 minuta, u subotu, 2. marta 2024. godine.

  • Klimatološko proljeće u BiH: Nestabilno i toplo vrijeme se nastavlja, a saharski pijesak zagađuje zrak

    Klimatološko proljeće u BiH: Nestabilno i toplo vrijeme se nastavlja, a saharski pijesak zagađuje zrak

    U srijedu je u Bosnu i Hercegovinu vjetar donio saharski pijesak koji će utjecati na zagađenje zraka. Što se tiče vremenskih prilika, one će biti slične kao i prethodnih dana, uz smjenu sunčanih i kišnih intervala uz temperature nalik proljeću.

    Danas, u četvrtak, u našu zemlju će stići još više saharskog pijeska pa će “zamućenje” biti još više izraženo, a porast će i zagađenje zraka.

    Također, danas je posljednji dan februara koji ove godine broji 29 dana, a ujedno je to i posljednji dan klimatološke zime, a sutra, prvog marta, počinje klimatološki proljeće. Kalendarski, ono će stići 20. marta u ranim jutarnjim satima.

    Prema prognozama meteorologa sa BHMeteo.ba, do kraja ove sedmice, do četvrtog marta, ostaje uglavnom pretežno oblačno, nestabilno i toplo vrijeme.

    “Lokalno će biti kiše ili kratkotrajnih pljuskova. Količinski više padavina u Hercegovini, ali i tu ne tako obilno kao prije par dana. U ostatku zemlje bez nekih većih padavina. Dnevne temperature narednih dana uglavnom 13 do 18, lokalno do oko 21 stepena. Jutra relativno topla. Početkom marta većinom povremeno umjeren jugo”, najavljuju meteorolozi.

    Također, meteorolozi ističu i to da je sa obimnijim padavinama gotova te se narednih dana očekuju duži suhi i barem djelimično sunčani intervali.

    Obzirom na vremenske prilike i gotovo rekordno topao februar, u mnogim krajevima vegetacija je ubrzano krenula. Narednih dana uz proljetne temperature, ali i većinsko odsustvo mraza, to će se samo i ubrzati. Nimalo dobre vijesti za voćare i poljoprivrednike koje očekuje izazovno i “teško” proljeće, dodali su također meteorolozi sa BHMeteo.ba.

  • Obavještenje o odvozu komunalnog otpada

    Obavještenje o odvozu komunalnog otpada

     

    Dan nezavisnosti BiH je neradni dan za sve radnike JKP “Gradina” d.o.o. uključujući i službu za odvoz otpada, pa ovom prilikom obavještavamo građane kojima se prema rasporedu odvoz vrši petkom – da ne iznose prikupljeni komunalni otpad.

    Vaše JKP Gradina Donji Vakuf !!!!

  • Održan referendum o nezavisnoj Bosni i Herecegovini

    Održan referendum o nezavisnoj Bosni i Herecegovini

    Prije 32 godine, 29. februara i 1. marta 1992. godine, održan je referendum o nezavisnoj Bosni i Herecegovini. Glasali su punoljetni građani Socijalističke republike Bosne i Hercegovine a jedino referendumsko pitanje je bilo:

    “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”

    Od ukupnog broja glasača 3.253.847 na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana s pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo “za” suverenu Bosnu i Hercegovinu. Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne države.

    Srpska demokratska stranka bojkotovala je referendum i u mnogim mjestima u kojima je ona kontrolirala, nije bilo dozvoljeno otvaranje glasačkih mjesta.

    BiH je, 1. marta 1992., proglasila svoju nezavisnost

    BiH je tako, 1. marta 1992. godine, proglasila svoju nezavisnost. Nakon toga su srpske paravojne formacije, kao odgovor na referendum, postavile barikade u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima u kojima je došlo i do oružanih sukoba.

    Zemlje članice Evropske zajednice su 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine postala članica Organizacije ujedinjenih nacija. Nažalost, u isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi ratni požar, koji je uzrokovao ogromne ljudske žrtve i patnje, kao i materijalna razaranja.

  • Međunarodni dan rijetkih bolesti

    Međunarodni dan rijetkih bolesti

    Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se 29. februara u prestupnoj godini, kakva je ova 2024., a kad nije prestupna – 28. februara. Ovaj dan ustanovljen je 2008. godine na inicijativu Evropskog udruženja za rijetke bolesti. Cilj te inicijative jeste upoznati se s teškoćama oboljelih, njihovim životnim navikama i potrebama. Širom svijeta se nastoji podići svijest javnosti o rijetkim bolestima, te o njihovom utjecaju na život oboljelih i njihovih porodica kao i poboljšati pristup liječenju i medicinskoj skrbi.

    Dugoročni razlog kampanje Dana rijetkih bolesti jeste postizanje ravnopravnog pristupa dijagnozi, liječenju, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi i društvenim prilikama za osobe pogođene rijetkom bolešću.

    Genetskog ili kongenitalnog porijekla

    Ne postoji uobičajena međunarodna definicija rijetkih bolesti. Termin „rijetke bolesti“ odnosi se na široku i heterogenu grupu bolesti, koje su uglavnom genetskog ili kongenitalnog porijekla, progresivnog hroničnog, polisistemskog ispoljavanja. Pojedine rijetke bolesti bilježe veoma nisku učestalost u općoj populaciji.

    Rijetke bolesti su najčešće hronične, degenerativne i smrtonosne bolesti, te kao takve utječu na smanjenje kvaliteta života oboljelih. Obično je riječ o bolestima koje se kasno dijagnosticiraju, upravo iz razloga svoje rijetkosti.

    Prema definiciji Evropske organizacije za rijetke bolesti (EURORDIS- European organization for rare diseases), rijetkim bolestima se smatraju bolesti koje se susreću kod ne više od pet osoba na 10.000 pripadnika opće populacije (ne više od jednog oboljelog na 2.000 pripadnika opće populacije).

    Poteškoće uzrokovane rijetkim bolestima

    Unutar grupe rijetkih bolesti postoje i one koje su „vrlo rijetke“ te pogađaju jednu osobu na 100.000 stanovnika ili čak i manje. Takvi pacijenti su posebno izolovani i ranjivi.

    Rijetke bolesti ne utječu samo na osobu s dijagnozom- one također utječu na porodice, prijatelje, staratelje i društvo u cjelini.

    Uprkos raznovrsnosti koju pripisujemo rijetkim bolestima, oboljeli od rijetkih bolesti i članovi njihovih porodica suočeni su s jednakim poteškoćama koje proizlaze upravo iz rijetkosti njihove bolesti:

    – Nemogućnost postavljanja ispravne dijagnoze,

    – Nedostatak informacija,

    – Nedostatak naučnog znanja,

    – Socijalne posljedice,

    – Nedostatak odgovarajuće i kvalitetne zdravstvene skrbi,

    – Visoke cijene nekolicine poznatih lijekova i terapije,

    – Propusti u dostupnosti terapije i skrbi.

    Ciljevi i preporuke EU i EK

    Niska prevalenca rijetkih bolesti uvjetuje da se mnogi problemi efikasnije rješavaju organiziranjem na nivou Evropske unije, nego na nivou pojedinih država. Evropska unija pridaje posebnu pažnju rijetkim bolestima, uvodeći posebne zakone i finansijske povlastice.

    Glavni ciljevi koje je postavila Evropska unija na polju rijetkih bolesti su:

    – Unapređenje identifikacije rijetkih bolesti;

    – Podrška razvoju zdravstvenih politika u oblasti rijetkih bolesti, koje će unaprijediti zdravstvenu zaštitu oboljelih od rijetkih bolesti;

    – Razvijanje evropske saradnje, koordinacije i nadzora u oblasti rijetkih bolesti.

    Glavne preporuke Vijeća Evrope s ciljem unapređenja pristupa rijetkim bolestima odnose se na:

    – Donošenje nacionalnih strategija i akcionih planova za rijetke bolesti u zemljama članicama EU, s ciljem osiguranja osobama oboljelim od rijetkih bolesti jednakog i adekvatnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, koja uključuje dostupnost dijagnostici, liječenju i „orphan” lijekovima, na bazi jednakog tretmana i solidarnosti;

    – Uspostavljanje adekvatne, zajedničke definicije, kodifikacije i katalogizacije rijetkih bolesti i uspostavljanje referentnih baza podataka o rijetkim bolestima;

    – Provođenje istraživanja na polju primjene specifičnog liječenja rijetkih bolesti;

    – Osnivanje koordinacionih centara (centara izvrsnosti) i referentne mreže za rijetke bolesti širom Evrope, s uspostavljanjem jedinstvenog evropskog informacionog sistema za rijetke bolesti;

    – Formiranje zajedničke ekspertize na polju rijetkih bolesti na evropskom nivou;

    – Osnaživanje udruženja pacijenata oboljelih od rijetkih bolesti;

    – Osiguranje održivosti svih aktivnosti u oblasti rijetkih bolesti.

    Ključna rana dijagnoza

    Dijagnoza rijetkih bolesti je od ključne važnosti za rani početak tretmana i rehabilitaciju, a tako i za poboljšanje kvaliteta života osoba s rijetkim bolestima. Skrb o oboljelima iziskuje veliko znanje, razumijevanje i empatiju ljekara. Uspostavljanje mreže zdravstvenih ustanova s kvalificiranim osobljem i odgovarajućom dijagnostičkom opremom je veoma bitno za ranu dijagnozu. Praćenje pacijenta s rijetkim bolestima omogućava bolji tretman, posebno u vezi s dosljednosti onih koji pružaju zdravstvene usluge i u smislu pristupa svim podacima o ovim pacijentima.

    Važno je širiti svijest o ovim bolestima, poticati ljekare i studente medicine da se zanimaju za njih te ih educirati o njima, kako bi ih imali na umu pri izazovima svog svakodnevnog rada i tako ih uspjeti na vrijeme prepoznati. Postepene promjene će imati utjecaja i na jačanje svijesti javnosti o ovim bolestima, smanjenje stigme i stvaranje uslova za punu podršku oboljelim.

    Ukoliko se otkriju na vrijeme, mnoge od ovih bolesti mogu se uspješno liječiti i kontrolirati.

  • Radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    Radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    Najavljene radarske kontrole za 29. 02. 2024.

    PS DONJI VAKUF

    07:45 do 08:45 sati Torlakovac
    09:30 do 10:30 sati ulica 770 Slbbr.
    12:00 do 13:00 sati Babin Potok
    13:00 do 14:00 sati Oborci