Author: admin

  • Od 7. oktobra izraelska vojska dnevno ubila vše od 151 ženu i dijete u Gazi

    Od 7. oktobra izraelska vojska dnevno ubila vše od 151 ženu i dijete u Gazi

    Od početka izraelskih napada na Gazu 7. oktobra prošle godine, izraelska vojska u prosjeku dnevno je ubila više od 151 ženu i dijete.

    U saopštenju Ureda za medije vlade u Gazi objavljene su najnovije informacije o napadima Izraela na Pojas Gaze.

    Izraelska vojska je od 7. oktobra u Pojasu Gaze počinila 2.627 masakra, a tokom 146 dana ubijeno je 13.230 djece i 8.860 žena.

    Izrael je ubijao više od 151 žene i djeteta dnevno u Gazi od početka napada.

    Navedeno je da je 7.000 ljudi, od čega 70 posto žena i djece, još uvijek pod ruševinama ili se vode kao nestali, broj mrtvih dovezenih u bolnice je 30.139, a broj povrijeđenih 71.217.

    Izraelska vojska od 7. oktobra u napadima na Gazu koristila je više od 70.000 tona eksploziva.

    Izrael, koji je takođe ciljao na zdravstveni sektor, ubio je 340 zdravstvenih radnika i 47 članova civilne zaštite u Gazi.

    Zabilježeno je da su u izraelskim napadima u Gazi ubijena 132 novinara.

    Oko 17.000 djece u Gazi zbog izraelskih napada živi bez jednog ili oba roditelja.

    Ukazujući na nehumano stanje u prepunim smještajnim centrima u koje su se sklonili prognani Palestinci, navedeno je da je kao posljedica raseljavanja otkriveno 700.000 slučajeva zaraznih bolesti i više od 8.000 slučajeva “hepatitisa A”.

    Životi 60.000 trudnica u Gazi ugroženi su zbog nedostatka zdravstvene skrbi, a 350.000 ljudi s hroničnim bolestima ugroženo je zbog nedostatka lijekova.

    Izraelske snage privele su 99 zdravstvenih radnika i 10 novinara, a dva miliona ljudi raseljeno je u Pojasu Gaze s 2,3 miliona stanovnika.

    U Gazi je potpuno uništeno 70.000 kuća, a ukupno 290.000 stambenih jedinica je oštećeno i postalo neupotrebljivo.

     

    Izraelska vojska uništila je 160 državnih objekata i 100 škola i univerziteta, a djelomično je oštećeno 305 škola i univerziteta.

    Izraelska vojska oštetila je 281 džamiju u Gazi, od kojih je 211 potpuno uništeno, a ciljala je i tri crkve, uzrokujući njihovo uništenje.

    Navedeno je da je Izrael gađao 154 zdravstvene ustanove u Gazi, stavio izvan rada 53 zdravstvena centra i 31 bolnicu, te učinio neupotrebljivim 124 vozila hitne pomoći.

    Takođe je ciljano na palestinsku kulturnu baštinu i uništeno 200 povijesnih i kulturnih dobara u Gazi.

  • Isplata februarskih penzija u FBiH 5. marta

    Isplata februarskih penzija u FBiH 5. marta

    Isplata februarskih penzija u Federaciji BiH počinje 5.marta potvrđeno u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje.

    Iako su se penzioneri nadali da će isplata početi barem dan ranije, to se neće dogoditi. U Zavodu PIO FBiH su podsjetili da se Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ne krši a gdje stoji da je isplata penzija do petog u mjesecu.

    Najniža penzija iznosi 565,18 KM, zagarantovana je 674,52, dok najviša penzija prema Zakonu PIO koji je bio na snazi do 1.marta 2018, iznosi 2.757,74 KM.

    Najviša penzija prema važećem Zakonu do daljnjega ostaje 2.800 KM.

  • FOTO// Obilježavanje Dana nezavisnosti u Donjem Vakufu

    FOTO// Obilježavanje Dana nezavisnosti u Donjem Vakufu

    U organizaciji Općine Donji Vakuf i JU Centar za kulturu informisanje i sport Donji vakuf, danas se prigodnim programom obilježava 1. mart-Dan nezavisnoti Bosne i Hercegovine.

    Cvijeće su danas položili,  načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić s predsjedavajućim Općinskog vijeća Muhamed Hodžićem i zamjenikom predsjedavajućeg Općinskog vijeća Mustafom Veremom. Zatim članovi udruženja proistekla iz posljednjeg odbrambeno-oslobodilačkog rata, predstavnici političkih partija, predstavnici privrednih subjekata, a polaganju su prisustvovali i brojni građani.

    Obilježavanje ovog važnog datuma se nastavlja održavanjem svečane akademije koja će se održati danas u Velikoj sali Doma Kulture s početkom od 18:00.

  • BiH sa krovova može zadovoljiti pola svoje potrebe za strujom

    BiH sa krovova može zadovoljiti pola svoje potrebe za strujom

    Bosna i Hercegovina ima prirodni potencijal da kompletnu godišnju potrebu za električnom energijom podmiri iz solarnih panela. Međutim, stručnjaci tvrde da država sa svoje tri elektroprivrede nije previše zainteresovana za ovaj oblik energije koji se u procesu dekarbonizacije nameće kao logičan izbor.

    Tačnije, podrška obnovljivim izvorima energije postoji, ali samo deklarativna, jer sve ukazuje na to da i dalje postoji veliki otpor prema njoj, te da nema spremnosti da se napravi zaokret od prljave energije koja se bazira na fosilnim gorivima.

    Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i direktor „ATS Instituta“ Samir Avdaković smatra da ključ leži u prosumjerima, malim proizvođačima ujedno i potrošačima električne energije,  koji su u Evropi prepoznati kao nosioci energetske tranzicije, dok su u BiH i dalje uglavnom izvan zakonskih okvira.

     

    Prema njegovim riječima, krov je danas najveći energetski potencijal i tu treba praviti fokus.

    „Potrošnja struje u BiH godišnje iznosi oko 12.000 gigavat časova. Polovina od toga mogla bi se proizvesti upravo na njima, ako bi na milion krovova stavili panele snage od pet kilovata. Tu već postoje i priključci i infrastruktura. Znači, pola struje za cijelu godinu bi odmah ovde pronašli“, kaže Avdaković.

    Dalje, kao jedna od ideja o kojoj se malo govori, a koja je uveliko razvijena u Evropi su i plutajuće fotonaponske elektrane.

    Studenti su, kaže on, izračunali da bi se postavljanjem panela na pet odsto površina na većim vještačkim jezerima u zemlji dobilo 1.215 gigavat sati energije, što je preko 10 odsto ukupne proizvodnje u zemlji.

     

    Potencijal vidi i u vinogradarstvu, koje u BiH ima tradiciju dugu 2.000 godina.

    „Imamo 4.000 hektara vinograda. Na jednom hektaru moglo bi da se proizvede 1.250 gigavat časova struje, odnosno ukupno 5.000 gigavata. Pored proizvodnje struje, paneli su ujedno i zaštita za grožđe, a iskustva u svijetu pokazuju da se prinosi povećavaju i do 30 odsto“, rekao je Avdaković.

    Međutim, velika prepreka za realizaciju ovih ideja leži u činjenici da podzakonski akti nisu doneseni u oba entiteta, a da se nadležnima ne žuri previše.

     

    Namjerno zakomplikovana procedura

    Profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli i predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (RESET) Mirza Kušljugić tvrdi da se na svaki način otežava razvoj ove vrste proizvodnje električne energije i to kašnjenjem zakonske regulative, podzakonskih akata, komplikovanjem pravilnika u elektrodistribucijama.

    „Jedini smo u Evropi koji nemamo prosumjere i smatram da je to između ostalog bila i namjera. Ljudi koji upravljaju elektroprivredama boje se da u čitav sistem uđu potrošači koji postaju i proizvođači. To bi zahtijevalo velike promjene gdje oni više ne bi imali monopolski položaj“, kaže on.

    Prema njegovim riječima građani Bosne i Hercegovine jedini su u Evropi koji su spriječeni da proizvode struju za sopstvene potrebe te da to treba pod hitno mijenjati.

    „Ne postoji prosumjer u Evropi kojem je zabranjeno da se priključi na mrežu. To se dešava samo ovdje kod nas“, zaključio je on.

     

    Ekonomista Damir Miljević kaže da se energetska tranzicija u BiH fingira.

    Na brojnim konferencijama, kaže on, priča se priča o silnim novim megavatima iz obnovljivih izvora energije, dok u praksi ni jedna elektroprivreda, izuzimajući dvije vjetroelektrane, nije napravila ništa značajno.

    Tako se došlo u situaciju da su u opštini Gračanica privatnici postavili više panela nego sve tri elektroprivrede u BiH zajedno.

    „Ono što je problematično je što se odluke ne donose i što će posljedice tog nedonošenja na kraju platiti građani kroz nedostatak električne energije ili kroz povećanje njene cijene“, kazao je Miljević.

     

    Inače,  zakoni koji definišu prosumjere usvojeni su u oba entiteta, a Republika Srpska je u septembru prošle godine usvojila i Pravilnik o kupcima – proizvođačima.

    Elektroprivreda Republike Srpske je u avgustu 2022. godine objavila Program energetske održivosti gdje je obećala pomoć da se na 50.000 domaćinstava u Srpskoj kroz povoljne uslove kreditiranja postave solarni paneli.

    Program je doživio pravi fijasko jer se na javni poziv javilo manje od 5.000 ljudi. Zasluge za mali odziv svakako ima i „ERS“ koji se nije previše trudio da potrošačima objasni koje prednosti i pogodnosti sa sobom donosi ugradnja solarnih panela.

  • Danas je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

    Danas je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

    Bosna i Hercegovina danas obilježava 32 godine od kada su građani gotovo dvotrećinskom većinom na referendumu odlučili da žele živjeti u nezavisnoj državi. Građani su glasali odgovarajući na pitanje: “Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”.

    Referendumu je pristupilo 2.073.568 glasača, a 99,44 posto glasalo je za nezavisnost. Samo 6.037 osoba glasalo je protiv.

    Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao nezavisne države.

    Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti BiH i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine.

     

     

     

    Podsjetit ćemo na važne historijske činjenice vezane za Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Kako je tekla uspostava diplomatske mreže ’90-tih godina, traženje zemalja prijatelja po svijetu i priznanja nezavisnosti…

    Briselskom deklaracijom o Jugoslaviji od 17. decembra 1991. godine, Međunarodna arbitražna komisija sa francuskim pravnim ekspertom Robertom Badinterom na čelu, dala je mišljenje u kojem je rečeno da je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ušla u proces disolucije.  Bosna i Hercegovina imala je dvije mogućnosti – da ostane u Jugoslaviji iz koje su izašle Slovenija, Hrvatska i Makedonija ili da krene putem nezavisnosti.

     

    KASIM TRNKA, predsjednik Ustavnog suda SRBiH (1990-1992)

    “U roku od sedam dana, Bosna i Hercegovina pripremala se da aplicira za međunarodno priznanje i donesena je odluka Vlade i Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Nažalost, srpski članovi Vlade i Predsjedništva nisu prihvatili ideju da se aplicira za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine”.

     

    Prije toga, Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine u noći 14. na 15. oktobar 1991. godine usvojila je dokument pod nazivom “Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine”.

    Odlučeno je da se povuku bh. predstavnici iz rada saveznih organa, dok se ne postigne dogovor između svih jugoslavenskih republika.

     

    RADOVAN KARADŽIĆ

    “Ovo je put na koji vi želite da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista ona autostrada pakla i stradanja kojem su krenula Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak”.

     

    ALIJA IZETBEGOVIĆ

    “Njegovo izlaganje, njegov način izlaganja, njegove poruke, možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi možda i nećemo da ostanemo u Jugoslaviji. Muslimanski narod neće nestati”.

     

    MIRKO PEJANOVIĆ, akademik i bivši član Predsjedništva RBiH (1992-1995)

    “Dvije vladajuće stranke, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Stranka demokratske akcije, zajedno sa pet opozicionih stranaka, približile su se u stanovištu da Bosna i Hercegovina ima historijsko pravo da na temelju dotadašnjeg razvoja njene državnosti izvede aktivnosti i odluči o svojoj budućnosti i onda je nastala ideja da se odlučivanje provede referendumom građana. Protiv takvog stajališta bila je samo jedna stranka, i to vladajuća Srpska demokratska stranka (SDS).”

    Ubrzo je došlo do formiranja srpskih autonomnih područja, osnivanja Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini te organizovanja plebiscita, nakon čega je devetog januara 1992. proglašena Srpska Republika BiH.

     

    KASIM TRNKA, predsjednik Ustavnog suda SRBiH (1990-1992)

    “Ustavni sud je prepoznao da je to napad na državu Bosnu i Hercegovinu, da su te navodne institucije kao što je plebiscit i Srpska republika BiH nastale na protivustavan način, upotrebom nasilja, protivno važećim odredbama Ustava i zakona i, naravno, Ustavni sud je poništio takve odluke da upozori na opasnosti koje prijete. U početku, Herceg-Bosna je bila nominirana kao kulturno-gospodarstvena zajednica gdje nije pokazivana ambicija da ruši samu državu, ali je kasnije proglašenjem Hrvatske Republike Herceg-Bosne to bilo sasvim očigledno”.

    Skupšina BiH donosi Rezoluciju o suverenosti 14. januara 1992. godine, a nakon toga Badinterova komisija je dala svoje mišljenje za Bosnu i Hercegovinu.

     

    KASIM TRNKA, predsjednik Ustavnog suda SRBiH (1990-1992)

    “Badinterova komisija je konstatovala u svom mišljenju: ‘Budući da srpski članovi Vlade i Predsjedništva nisu podržali ovaj prijedlog za nezavisnost, BiH ne ispunjava uslove za međunarodno priznanje’. Onda ide ključna rečenica – ‘Ova odluka se može promijeniti, ako vlasti BiH provedu referendum građana pod međunarodnom kontrolom’”.

     

    MIRKO PEJANOVIĆ, akademik i bivši član Predsjedništva RBiH (1992-1995)

    “Na temelju toga je Skupština BiH 25. januara 1992. godine donijela odluku o raspisivanju referenduma građana”.

    Referendum je raspisan za 29. februar i 1. mart 1992. godine. Referendumsko pitanje glasilo je “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”.

    Izlaznost je bila 63,7 posto, a za nezavisnost su glasala dva miliona 61 hiljada 932 glasača ili 99,44 posto.

    Pred referendum su postavljene barikade. Na biralištima došlo je do incidenata.

    Šestog marta, Skupština je prihvatila rezultate referenduma i počinju antiratni protesti.

    Četvrtog aprila Predsjedništvo mijenja ime u Republiku BiH. Umjesto mira, nezavisnosti i slobode uslijedili su oružani napadi, ratna stradanja i razaranja i 6. aprila počela je opsada Sarajeva, najduža opsada jednog grada u modernoj historiji.

     

    MIRKO PEJANOVIĆ, akademik i bivši član Predsjedništva RBiH (1992-1995)

     

    “Uslijedila je organizacija otpora i obrane integriteta i suvereniteta države BiH. Nju je vodilo ratno Predsjedništvo, koje je bilo multietničko i višestranačko i formiralo je oružane snage – Armiju RBiH koja je nosila najveći teret odbrane BiH”.

    Prvo priznanje nezavisnoj BiH dala je Bugarska, krajem januara 1992. godine. Nakon što je Njemačka 6. aprila priznala nezavisnost BiH, uslijedilo je priznanje i drugih evropskih zemalja, priznanje Evropske zajednice, a dan kasnije Sjedinjenih Američkih Država.

     

    EDHEM PAŠIĆ, bivši bh. ambasador i diplomata

     

    “Ja sam tada došao u Kairo, već je tada počeo rat. Bile su dvije ambasade, naše nije bilo. Bila je jugoslovenska i hrvatska ambasada. I jedna i druga ambasada su izdavale iste biltene – da je Alija Izetbegović fundamentalista, da će on stvoriti islamsku državu u Bosni u Evropi. Ja sam kasnije izdavao svoj bilten i borio se koliko god sam mogao, preko svojih veza sa predsjednikom Mubarakom, sa ministrom vanjskih poslova i preko televizije. Uspio sam da objasnim ljudima da nešto tako što nam podmeću ambasade Jugoslavije i Hrvatske nije tačno i da je to nemoguće u BiH. Išao sam sa metaforom, da je u Bosni nemoguće saditi datule, jer to nije takva klima u kojoj mogu datule uspjeti, tj. takve ideje”.

    Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine pristupila organizaciji Ujedinjenih nacija, čime je dobila najveće međunarodno priznanje.

     

    MUHAMED ŠAĆIRBEGOVIĆ, prvi ambasador BiH u UN-u

    “Moj cilj je bio da se ostvari perspektiva da Bosna postoji u svijetu pred UN-om i drugi cilj bio mi je da se BiH predstavi, ne sa jednim etničkim stavom, kao u Sloveniji i Hrvatskoj, već da se predstavi i pokaže njene različitosti pred UN-om. Mi smo imali predstavnike svih naroda i naš cilj je da budemo aktivni u svim komitetima UN-a jer, ako tražimo da nas neko prizna u toj zajednici, mi smo trebali biti aktivni u svim elementima te zajednice, u svim komitetima i agencijama”.

    Rat je trajao od 1992. do 1995. godine, prouzrokujući masovna stradanja, razaranja, protjerivanja, zločine i genocid.

    Završetak rata uslijedio je potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH dogovorenog u Dejtonu 21. novembra, a potpisanog u Parizu 14. decembra 1995. godine, kojim su potvrđene međunarodno priznate granice BiH, njen teritorijalni integritet, suverenitet i međunarodni subjektivitet, ali i administrativna podjela na dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

    Odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, 8. marta 2000. godine osnovan je Distrikt Brčko, kao dio BiH pod njenim suverenitetom.

    BiH danas teži euroatlantskim integracijama. U okviru Akcionog plana za članstvo, saradnja BiH sa NATO savezom je struktuirana kroz Program reformi. Lideri Evropske unije su 15. decembra 2022. godine jednoglasno odlučili da BiH dodijele status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

  • Vrijeme oblačno sa kišom i lokalnim pljuskovima, poslijepodne razvedravanje

    Vrijeme oblačno sa kišom i lokalnim pljuskovima, poslijepodne razvedravanje

    U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Poslijepodne u većem dijelu Bosne padavine uglavnom prestaju, uz djelimično razvedravanje. Nešto manje oblačnosti se očekuje na krajnjem jugu u drugom dijelu dana. Vjetar u sjevernim područjima Bosne slab sjeveroistočni, a u ostaku zemlje slab do umjeren južni i jugoistočni.

     

    Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 13, a dnevna od 11 do 17 stepeni.

  • Na brojnim dionicama učestali su odroni

    Na brojnim dionicama učestali su odroni

    Produženi, praznični vikend je pred nama, tako da je pojačan promet vozila, kako na gradskim saobraćajnicama i prilazima gradovima, tako i na pojedinim graničnim prelazima.

    Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, a usljed porasta temperature na brojnim dionicama učestali su odroni, tako da savjetujemo oprezniju vožnju.

    Izdvajamo puteve: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Crna Rijeka-Jajce-Donji Vakuf, Bugojno-Kupres, Kladanj-Vlasenica, Turbe-Karanovac, Višegrad-Vardište i Sarajevo-Foča, kao i prevoje Rostovo (Novi Travnik-Bugojno) i Makljen (Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje).

    Zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.

    U toku su i radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).

    Radovi se izvode i na magistralnim putevima Grude-Vitina i Čevljanovići-Nišići, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku, a na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno.

    Pojačan je promet vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnom prelazu Velika Kladuša. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.

  • U Sportskoj dvorani održano “Veče foklora i pjesme”

    U Sportskoj dvorani održano “Veče foklora i pjesme”

    Večeras je u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu u organizaciji  KUD ” Nakib Abdagić Kiban” Donji Vakuf održano ” Veče folklora i pjesme “.

    Svoje učešće na ovom koncertu uzeli su: A i B folkorna grupa, dječije grupe, folklorna sekcija Oborci, kao i rekrativna grupa folklora i članovi dramsko – recitatorske sekcije.

    Kao poseban gost večeri nastupio je i Rijad Rahmanović.

     

  • Dino Beganović osvojio pole position

    Dino Beganović osvojio pole position

    Junior Ferrarija Dino Beganović osvojio je pole position za prvu značajnu utrku sezone Formule 3 u 2024. 

    Dino Beganović je impresivno započeo sezonu F3, potkrijepivši svoj snažne performanse na slobodnim treninzima ostvarivši najbolje vrijeme u prvim ovogodišnjim kvalifikacijama. 

    Vozač Williamsove akademije Luke Browning bio je drugi, zaostavši za 0.167 sekundi od 1:46.431 pole vremena svog suparnika. 

    ART vozač Laurens van Hoepen startat će prvu ovogodišnju utrku, djelomični sprint u obrnutom gridu u petak, sa pole positiona nakon kvalifikacija na 12. mjestu. 

     Sesija je počela loše za Joshuu Dufeka, koji je bio prisiljen vratiti se u boks nakon prvog od svoja dva kruga zagrijavanja zbog problema sa transponderom na njegovoj prijavi za PHM AIX Racing. 

    Nakratko se činilo da bi mu mogao dobro doći prekid  jer je vozač Campos Racinga Oliver Goethe prešao široko preko rubnika u zavoju broj 3 tijekom prvom letećg kruga i izazvao gašenje bolida. 

    Goethe je uspio ponovno pokrenuti svoj motor bez izazivanja crvene zastave koja je mogla koristiti Dufeku, koji se našao pod istragom. 

    Dok je 18 vozača registriralo vremena u uvodnom dijelu, postavljač tempa sa ranijeg treninga, Browning (Hitech), bio je među onima koji su se vratili u boks bez problema sa postavljenim vremenom. 

    To je bilo u suprotnosti sa vozačem koji je završio drugi u toj sesiji, Leonardom Fornarolijem (Trident), koji je držao 1:47.619. 

    Nešto čišća druga vožnja pokazala je da su svi vozači zabilježili vrijeme, a Fornaroli je nakratko pao u poretku prije nego što je ponovno zabilježio najbrži krug 1:47.141. 

    Manje od dvije desetinke pokrivalo je prvih šest prije završnog stinta jer je Beganović (Prema) bio drugi najbrži, samo 0,060 s zaostatka. Browning je bio na začelju prvih šest, dok je Nikita Bedrin (PHM AIX Racing) bio na važnoj 12. poziciji koja daje obrnuti grid u sprint utrci. 

    Međutim, ovaj plasman bio je kratkog vijeka jer je Maxu Estersonu (Jenzer) izbrisano vrijeme, promiješavši redoslijed i promaknuvši Goethea na pole position u sprintu. 

    Međutim, ovaj plasman bio je kratkog vijeka jer je Maxu Estersonu (Jenzer) izbrisano vrijeme, promiješavši redoslijed i promaknuvši Goethea na pole position u sprintu. 

    Iza prvog reda Beganovića i Browninga su Gabriele Mini (Prema), Sami Meguetounif i Santiago Ramos (obojica Trident). Fornaroli je na kraju pao na šesto mjesto. 

    Izvor: f1bih.com

  • Čestitka načelnika Sušića povodom Dana nezavisnosti BiH

    Čestitka načelnika Sušića povodom Dana nezavisnosti BiH

    Povodom  01. marta – Dana nezavisnosti  BiH načelnik općine Huso Sušić uputio je čestitku građanima Donjeg Vakufa i svim bh. građanima.

    „Prije tri decenije  građanke i građani Bosne i Hercegovine  iskazali su demokratsku volju koja je imala je presudan značaj za opstanak  Bosne i Hercegovine.

    Na ovaj dan moramo se prisjetiti i odati poštovanje svima koji su svojim životom branili domovinu i osigurali njen opstanak. Bez njihove spremnosti da po svaku cijenu odbrane suverenitet i teritorijalni integritet danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine.

    Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti, svim stanovnicima općine  Donji Vakuf i Bosne i Hercegovine upućujem srdačne čestitke i iskrene želje za dalji prosperitet naše Donjeg Vakufa i naše Bosne i Hercegovine.”

    Načelnik općine Donji Vakuf, Huso Sušić