Author: admin

  • Ljekari iz SBK naredne sedmice idu u generalni štrajk?

    Ljekari iz SBK naredne sedmice idu u generalni štrajk?

    Na 131. redovnoj sjednici Vlade SBK, održanoj proteklog četvrtka, ministar zdravstva i socijalne politike Anto Matić izvijestio je Vladu da je Sindikat ljekara i stomatologa odbio zadnju ponudu koju je Vlada dala, a koja se tiče produženja kolektivnih ugovora.

    Tim povodom, poziv za novu rundu pregovora je poslan i ona će se održati prekosutra, a to bi trebalo konačno i definisati ovu stavku, koja se tiče društva u cjelosti.

    Naime, u narednu srijedu, 27.7. za 07:30 najavljen je generalni štrajk. Prema riječima sindikata, od 450 licenciranih doktora medicine u ustanovama sa područja SBK, 350 su njihovi članovi, i na ovaj korak su se odlučili s obzirom na to da, prema njihovim riječima, nemaju alternativu.

    Podsjećamo, sindikat traži satnicu od 3 KM i povećanje koeficijenta za 0,2. Ministar Matić naglašava da je Vlada ponudila maksimalni iznos koji je raspoloživ u ovom momentu.

    Izvor: Travnicki.INFO

  • Sazvana 132. sjednica Vlade SBK – 2022.g.

    Sazvana 132. sjednica Vlade SBK – 2022.g.

    Na osnovu člana 28. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 5/03 – pročišćeni tekst i 14/03) i člana 9. Poslovnika o radu Vlade Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj 12/16 – prečišćeni tekst),

    S A Z I V A M
    132. sjednicu Vlade Srednjobosanskog kantona, za četvrtak, 21. 7. 2022. godine, u 9 sati

    DNEVNI RED

    1. Zapisnik sa 131.sjednice Vlade Srednjobosanskog kantona – sekretar Vlade
    2. Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Srednjobosanskog kantona za period 2005. – 2025. godina – Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliš, povratka i stambenih odnosa
    3. Nacrt zakona o pružanju besplatne pravne pomoći – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    4. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele sredstava sa pozicije „Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima – podrška razvoju preduzetništva i pokretanju novih star-up kompanija“ za 2022. godinu – Ministarstvo privrede
    5. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele sredstava sa pozicije „Subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima – poticaji privredi“ za 2022. godinu – Ministarstvo privrede
    6. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele sredstava sa pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – poticaji privredi“ za 2022. godinu – Ministarstvo privrede
    7. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava Tekuće rezerve za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova – Ministarstvo unutrašnjih poslova
    8. Prijedlog zaključka o davanju saglasnosti za nabavku četvero kotača za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova – Ministarstvo unutrašnjih poslova
    9. Saglasnost za popunu upražnjenih radnih mjesta – Ministarstvo finansija
    10. Informacija o zahtjevu Unis – Energetika d.o.o. Sarajevo za uplatu avansa za troškove grijanja sa sezonu 2022/2023. godine – Služba za zajedničke poslove
    11. Izvještaj o rezultatima korištenja mobilnih i fiksnih radara za razdoblje april – juni 2022. godine – Ministarstvo unutrašnjih poslova

     

  • Bogat program šestog dana festivala Fedra u Bugojnu

    Bogat program šestog dana festivala Fedra u Bugojnu

    Šesti dan Festivala, tradicionalno je započeo okruglim stolom na kojem se razgovaralo o takmičarskoj predstavi Dis Teatra, „KANATA/MRŠ U POZORIŠTE“.

    Potom, prva po redu predstava sinoć bila je predstava „OŽILJCI“ Dramskog studija JU „Kulturno-sportski centar“ Kakanj. Radi se o kolektivnom autorskom radu čiju režiju potpisuje Mirza Bajramović. U predstavi igraju Emin Brkić, Aida Vehabović, Lamija Đokić, Nejra Begovac, Melika Haračić, Amer Javoraš i Lejla Rajkić. Pomoćnik režije i koreograf je Amer Javoraš.

    Glavna radnja predstave se razvila iz stručnih psihoterapeutskih radionica polaznika sa stručnjakom iz oblasti geštalt psihoterapije gdje se propitivalo i razgovaralo o emocijama: bruge, ljutnje, straha i tuge, njihovim fizičkom, mentalnom i emotivnom utjecaju na osobu, kao i posljedicama koje su prikazane kroz priču. To su realne, istinite ispovijesti o različitim situacijama u kojima se svaki pojedinac može naći.

     

    Zatim je za festivalsku publiku igrala predstava Pozorišta mladih Tuzle, „HANKA“ u režiji Adnana Mujkića. Predstava “Hanka” postavljena je u čast punoljetstva Pozorišta mladih Tuzle i Idruženja “Mladi Tuzle” Tuzla. Uz sve poteškoće, ali i izazove rada u pandemiji COVID 19 i realizacije procesa svih proba pod maskama, namjera je bila da nove generacije uvide značaj, oslušnu i osjete Samokovlijin jezički izraz. S druge strane, dat je prostor da mladi ljudi propitaju odnose muškarca i žene, položaj žene u društvu, granice porodičnog nasilja, nasilja u vezama, utjecaj običaja i tradicije, da shvate da žena nije kupoprodajni ugovor, niska đerdana, svojina, rekvizit u rukama vrhovnog autoriteta, nego da je žena, čovjek. Plesači i muzičari/čerga: Danijel Pušonjić, Melisa Smajić, Amar Galešić, Mirjana Živković, Alen Alagić, Lana Petric, Amar Junuzović, Bakir Hasanbegović, Elma Štalić, Tarik Dedajić, Alena Džambić, Adila Odobašić, Dženita Čičkušić,

    Berina Maglić Pjevači/čerga: Amar Hedžić, Lamija Redžepagić, Asja Suljić, Azra Sulejmanagić, Meliha Dautbašić, Elmedina Gavranović i Emina Mujkanović. Autori scenarija po motivima pripovijetke Isaka Samokovlije: Adnan Mujkić, Amila Beširović i Senada Užičanin.

     

  • Vlada USK proglasila 20. juli Danom žalosti zbog kolektivne dženaze u Prijedoru

    Vlada USK proglasila 20. juli Danom žalosti zbog kolektivne dženaze u Prijedoru

    Vlada Unsko-sanskog kantona (USK) donijela je Odluku o proglašenju Dana žalosti u srijedu, 20. jula zbog kolektivne šehidske dženaze u Prijedoru.

    – Povodom Dana sjećanja na žrtve Prijedora i kolektivne šehidske dženaze donesena je odluka o proglašenju Dana žalosti na području kantona. Smatramo da naša obaveza prema šehidima mora biti stalna i da naše emocije u srijedu, 20. jula trebaju biti usmjerene prema žrtvama u Prijedoru, njihovim porodicama i kulturi sjećanja koju njegujemo – navedeno je u saopćenju Vlade USK-a.

    Posmrtni ostaci 16 žrtava bit će ukopani nakon kolektivne dženaze, koja će 20. jula biti klanjana u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora.

    Kolona s posmrtnim ostacima žrtava će danas u 11 sati iz Šejkovače krenuti u Sanski Most, potom u Ključ, pa preko Bosanskog Petrovca u Bihać, zatim u Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Bosanski Novi, potom Prijedor i konačno je planirano da stigne u Kamičane oko 20 sati.

  • Počinje gradnja autoputa Banjaluka – Prijedor, kineska kompanija čeka dozvolu

    Počinje gradnja autoputa Banjaluka – Prijedor, kineska kompanija čeka dozvolu

    Počinje gradnja autoputa Banjaluka – Prijedor. Vrijednost puta u dužini 42 kilometra je 297 milijuna eura. Kineska kompanija Šandong očekuje građevinsku dozvolu kako bi narednih dana radovi zvanično počeli.

    Autoput Banjaluka – Prijedor, vrijednosti 297 miliona evra, na principu koncesije. Radovi počinju u Orlovcu kod Prijedora. Planirane su pristupne petlje u Prijedoru, Omarskoj i Kuljanima kod Banjaluke.

    “Vi znate da to ide po nekim etapama da kako koja dionica bude završena onda će i nastupati koncesioni period. Ako se završi prvo dionica od Prijedora do Omarske, tu gdje imamo petlje, biće mogućnost da otvorimo tu dionicu i da odmah krenemo u koncesioni ugovor, odnosno implementaciju koncesionog ugovora”, pojašnjava v.d. ravnatelja “Autoputeva RS” Slobodan Stanarević.

    Ugovor je potpisan 2018. godine između Vlade RS i kineske kompanije. Detalji nisu poznati, osim da je riječ o koncesiji.

    Autoput Banjaluka – Prijedor gradiće kinseksa kompanija koja je obezbijedila novac. Nakon toga 30 godina će naplaćivati putarinu. Procjenjuje se da će po tom osnovu inkasirati 30 miliona maraka godišnje.

    Ukoliko ne bude dovoljno prometa na autoputu, vlast Republike Srpske obavezala se da će kineskoj kompaniji iz entitetskog budžeta plaćati razliku. Brzina gradnje će zavisiti od brzine eksprorpijacije

    “Koncesionar je predao zahtjev Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS za građevinsku dozvolu za dionicu od Orlovaca, Kozaruše i Donjih Garevaca. Do sada je eksproprisano oko deset odsto zemljišta od ukupne trase autoputa, odnosno, 2,5 kilometra od ukupne trase. Odmah nakon dobijanja građevinske dozvole krenuće i zvanični radovi na samoj trasi”, kažu iz ministarstva saobraćaja i veza RS.

    Nedavno je završena rekonstrukcija magistralnog puta Banjaluka – Prijedor. Mještani koji žive uz magistralni put podržavaju gradnju autoputa. Naš sagovornik očekuje da se na taj način preusmjeri teretni saobraćaj.

    “Biće nam bezbjednije. Što manje kamiona na magistralnom putu to bolje za građane, mještane svih naselja od Banjaluke do Prijedora”, navodi Draško Malinić iz mjesta Radinjača kod Banjaluke.

    Izgradnjom autoputa saobraćaj će biti brži i bezbjedniji. To kažu vozači s kojima smo razgovarali. Podržavaju gradnju ali postoje primjedbe na kvalitet gradnje.

    U Bosni i Hercegovini je u posljednjih dvadesetak godina izgrađeno nešto više od 200 kilometara autoputeva. Za gradnju su korišćena kreditna sredstva dok se novcem od akciza i dalje krpe budžetske rupe.

     

    bhrt

  • Da li nam prijeti redukcija vode? Upućen apel građanima

    Da li nam prijeti redukcija vode? Upućen apel građanima

    Visoke ljetne temperature su prouzrokovale veoma visoku potrošnju i upotrebu vode, koja je u posljednje vrijeme mnogo veća od uobičajene. V.D. direktora JKP Gradina Naser Rujanac je uputio apel svim potrošaćima i zamolio ih da se racionanije odnose prema ovom resursu.

    Koristim priliku da u ime JKP Gradina uputim apel svim korisnicima na racionalno korištenje vode u ovom teškom periodu jer se najavljuje dolazak toplotnog vala koji bi mogao prouzrokovati nestašicu vode ukoliko se potrošnja nastavi u ovom obimu. 90% naših korisnika, vodu plaćaju paušalno i zbog toga preduzeće nije u mogućnosti pratiti realnu potršonju vode prema krajnjim korisnicima.

    Molimo sve da racionalno koriste vodu, da ne vrše bespotrebna rasipanja, da ne pune bazene, ne zalijevaju travnate i asfaltne površine, a ako se ova situacija nastavi, bit ćemo primorani da izvršimo, prije svega, noćne redukcije, a ukoliko ta mjera ne bude dala odgovarajući rezultat, bit ćemo primorani uvesti i dnevne redukcije. Naš glavni cilj je da građanima omogućimo kontinuirano snadbijevanje, ali ovaj toploti val stvara manju izdašnost na vrelima, a samim tim se manje pune i naši bazeni, a potrošnja kod korisnika je iz dana u dan sve veća.

    Spomenuli ste zalijevanje travnatih i asfaltnih površina, a šta je s poljoprivrednim površinama?

    Naši korisnici posjeduju tzv. poljoprivredne priključke, a i tu se plaća paušalim sistemom plaćanja gdje mi ne možemo naplaćivati uslugu putem vodomjera i  krajnji korisnci troše onoliko koliko oni žele. Tako da u jutarnjim i večernjim satima imamo pojačanu potrošnju što stvara problem na bazenima.

    Koje su zone najugroženije?

    Ugrožen je kompletan grad, s tim da predjeli koji se nalaze na većoj nadmorskoj visini, koji gravitiraju oko samih bazena, kao što su bazen Mačići, bazen Kutanja, kuće koje se nalaze u blizini bazena i napajaju s direktno s njih, oni su već u ovom trenutku ugroženi i već nekih desetak doaćinstava nema kontinuirano snadbijevanje vodom.

    Industrijska zona se direktno snadbijeva s gradskog vodovoda i rješenje bi moglo biti u dovođenju industrijske vode koju bi mogli koristiti za zalijevanje balvana ili tamo gdje se može koristiti industrijska voda.

  • CIK BiH: U ponoć ističe rok za prijave glasanja van zemlje

    CIK BiH: U ponoć ističe rok za prijave glasanja van zemlje

    Rok za podnošenje prijave birača za glasanje van Bosne i Hercegovine na predstojećim Opštim izborima ističe u ponoć, saopšteno je iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

    Do sada su nalog u aplikaciji za glasanje otvorila 77.773 lica, od kojih je kod 12.372 unos podataka u toku i svi imaju rok do ponoći da to završe, jer u suprotnom njihove prijave neće biti razmatrane.

    U saopštenju CIK-a BiH navodi se da je obrađeno 52.429 prijava, od kojih 46.394 ispunjavaju propisane uslove, a 6.035 ne ispunjava, dok na obradu čekaju 13.972 prijave.

    Napominje se da je lica čija prijava ne ispunjava uslove Komisija već dva puta obavijestila mejlom da otklone nedostatke i to trebaju uraditi do ponoći.

    Licima čije će prijave tek biti obrađene i koje budu imale nedostataka biće poslato obavještenje da u ostavljenom roku (koji može biti i nakon 19. jula) otklone nedostatke.

    Prijave za glasanje izvan BiH dostavljaju se samo putem portala “e-izbori” dostupnom na veb-stranici CIK-a ili faksom na brojeve +387 33/251-333 i +387/33 251-334.

    Sve informacije u vezi sa glasanjem van BiH dostupne su na zvaničnoj internet stranici CIK-a (www.izbori.ba) ili posredstvom info-linije +387 33/251-331 i +387/33 251-332 ili elektronski na mejl (info@izbori.ba).

     

     

  • Važna obavijest Službe za zapošljavanje SBK/KSB

    Važna obavijest Službe za zapošljavanje SBK/KSB

    Obavještavamo korisnike, koji su zaključili ugovore o sufinansiranju zapošljavanja ili samozapošljavanja po osnovu javnih poziva za učešće u mjerama aktivne politike zapošljavanja iz 2020., 2021. i 2022. godine,da je prelazak na novi sistem trezorskog poslovanja Federalnog zavoda za zapošljavanje u završnoj fazi te da će refundiranje sredstava prema korisnicima po svim mjerama biti omogućeno od 1.8.2022. godine.

    Sva mjesečna pravdanja koja budu dostavljena do tog datuma, bit će refundirana odjednom po uspostavi novog sistema trezorskog poslovanja.

    Svim korisnicima se zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju te upućujemo izvinjenje zbog objektivnih okolnosti koje su uticale na realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja

  • Požar na Čvrsnici ubrzano se širi: Potrebna međunarodna pomoć

    Požar na Čvrsnici ubrzano se širi: Potrebna međunarodna pomoć

    Požar na Čvrsnici od jutros se širi ubrzano što je velika opasnost za park prirode, rekao je za N1 Mario Čutura, komadant Javne vatrogasne službe Posušje.

    Čutura je za N1 kazao da je zatražena i međunarodna pomoć.

    “Od jutros jedan helikopter gasi požar, ali bez pomoći kanadera iz Hrvatske i Slovenije neće ga biti moguće ugasiti”, rekao za N1  Čutura.

    reba podsjetiti da Federacija BiH tek uspostavlja avio jedinicu za gašenje požara.

    N1

  • Ima li izgleda da FBiH u ovoj godini dobije air traktore i helikoptere, koliko koštaju?

    Ima li izgleda da FBiH u ovoj godini dobije air traktore i helikoptere, koliko koštaju?

    Vlada Federacije BiH je u ovoj godini za nabavku letjelica za gašenje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara planirala 30 miliona KM.

    Ipak, prema riječima Borislava Balabana, člana Radne grupe koja je formirana na zahtjev Federalne vlade, po dva air traktora i helikoptera najvjerovatnije neće biti nabavljeni u ovoj godini, a razloga je mnogo.

     

    Traži se rješenje za ovu sezonu

    – Prvo se mora formirati jedinica, nezavisni pravni subjekt pod okriljem Vlade FBiH koji će obavljati te poslove. Izabrati direktora i tek onda ići u nabavku letjelica i regrutaciju pilota. To je taj zadatak i provodi ga nova radna grupa. S tim što nova radna grupa pokušava iznaći modalitet da se iznajme avioni koji bi pokrili ovu sezonu. Još nije ništa precizirano – govori za Faktor Balaban.

     

    Kaže da će biti potrebno vremena da se ispoštuje elaborat.

    – Osim toga, morate znati da su rokovi isporuke aviona strašno veliki, to ide na godinu i po-dvije. Makedonija je požurila, pa je svojevremeno kupila avione koji su im stajali dugo na zemlji jer nisu imali ni pilote, jedinicu, ništa. Da se ne bi upalo u takvu zamku, ovdje će se u ovom segmentu krenuti na zdravim temeljima. Najprije bi se nabavili air traktori, a potom helikopteri – govori nam Balaban.

     

    Upitali smo koja je cijena helikoptera i air traktora na tržištu.

     

    Helikopter košta oko 17 miliona eura

    – Helikopter koji nosi tonu i po vode košta kao tri do četiri air traktora. Evo sada je Hrvatska dvije takve letjelice kupila. Po 17 miliona eura je bio svaki. A air traktor vam dođe oko 3,5 do četiri miliona eura, to su američke letjelice. Cijene su nenormalne.

    Dakle, veliki su rokovi isporuke i visoke su cijene. Pokušava Vlada FBiH i Radna grupa da nekako to premosti. Dok se ne formira jedinica, ne odabere direktor, ne odaberu avioni i piloti da se proba nekako premostiti – govori nam Balaban i dodaje:

    – Od same kupovine, da će avioni sletjeti u Sarajevo, ne vjerujem da ima šanse kada uzmete u obzir tendersku proceduru, Zakon o javnim nabavkama, rok isporuke od godine do dvije, zavisno šta odaberete.

     

    faktor