Saobraćajne nesreće s teškim posljedicama
U Bosni i Hercegovini, godišnje gubi život gotovo četiri stotine osoba u saobraćajnim nesrećama, dok više od 10 hiljada ljudi bude povrijeđeno, prema podacima Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH.
Zvanične statistike ukazuju na stopu smrtnosti u prometu od oko 10,3 poginulih na 100.000 građana, što predstavlja trostruko više u odnosu na zemlje zapadne Evrope.
Faktori koji doprinose ovom alarmantnom stanju obuhvataju nedostatke u samim propisima koji reguliraju sigurnost, propuste u njihovoj stvarnoj primjeni, te nedostatke u kaznenoj politici koja je često loša i zastarjela.
Stručnjaci u ovoj oblasti naglašavaju nužnost ozbiljnijeg pristupa Bosne i Hercegovine prema izmjenama propisa, s posebnim osvrtom na pozitivne primjere drugih država, te potrebom za usklađivanjem s zakonodavstvom Evropske unije.
BiH u vrhu evropskih “crnih statistika”
Prema podacima Evropske komisije o sigurnosti na putevima, u državama Evropske unije tokom 2022. godine u saobraćajnim nesrećama stradale su u prosjeku 44 osobe na milion stanovnika. U Bosni i Hercegovini te je godine stradalo 255 osoba, što je 72 osobe na milion stanovnika.
Da je BiH članica Evropske unije, to bi je svrstalo u sam vrh evropskih „crnih statistika“ – isti broj ima Hrvatska, a ispred su samo Rumunija, Latvija i Bugarska.
Zapadne zemlje, poput Njemačke i Holandije, imaju višestruko manje smrtnih ishoda uzrokovanih saobraćajnim nesrećama.
Podaci Auto-moto kluba Bosne i Hercegovine (BIHAMK) pokazuju da prebrza vožnja uzrokuje i do jedne trećine nesreća na domaćim putevima, čiji broj je u porastu od 2020. godine. Na listi najčešćih uzroka nesreća su i greške vozača, ali i vožnja pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava.
Nakon saobraćajne nesreće koju je u centru Sarajeva u maju 2023. godine izazvao vozač zbog neprilagođene brzine, pod dejstvom alkohola i bez vozačke dozvole, a u kojoj su smrtno stradale dvije mlade osobe, ponovo je otvoreno pitanje sigurnosti saobraćaja u Sarajevu.
Smjernice za poboljšanje sigurnosti u saobraćaju
Nakon procjene stanja i registrovanja problema na kojima dodatno treba raditi, MUP Kantona Sarajevo u saradnji sa Vladom Kantona okuplja stručnjake i donosi nove odluke i mjere koje doprinose poboljšanju saobraćajne sigurnosti.
“Tokom 2023. godine pokrenuli smo brojne aktivnosti po pitanju povećanja sigurnosti u oblasti saobraćaja, što je posebno važno jer stradaju ljudi koji su potpuno nevini, a koji su učesnici u saobraćaju. Nakon uputa koje smo dobili od stručnjaka za bezbjednost, na ulicama imamo potpuno novi pristup policije, koji može pomoći smanjenju nesreća”, objašnjava ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica.
Nekadašnji komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona i stručnjak za saobraćajnu sigurnost Semir Šut ističe da se od avgusta 2023. godine rad policijskih patrola koje kontrolišu saobraćaj u Sarajevu taktički promijenio, pa su se policijske patrole sa tzv. sterilnih mjesta – gdje se ne dešavaju prekršaji koji ugrožavaju život, preselile na tzv. opasna mjesta – gdje su ugroženi pješaci i gdje se dešavaju ilegalne auto-trke.
/ Anketa
Smatrate li da je zakonom dovoljno regulisana sigurnost građana u saobraćaju?
Ilegalne auto-trke godinama su se, naročito u noćnim satima, dešavale na centralnim ulicama Sarajeva. Riječ je o trkačima, nesavjesnim vozačima – koji neopreznom vožnjom, van svih saobraćajnih pravila, ugrožavaju sopstvene, ali i tuđe živote drugih učesnika u saobraćaju.
“Policija postiže rezultate i izriče prekršajne naloge, međutim to nije bilo vidljivo i to je bila greška. Sada, kazne se izriču na licu mjesta i to licima koja izazivaju najteže kaznene prekršaje”, objašnjava Šut, te dodaje da su u proteklih par godina sve nesreće u Sarajevu bile prouzrokovane zbog prebrze vožnje.
170 hiljada vozila registrovano u Sarajevu
“Niko nije napravio tragediju vozeći 60 kilometara na sat. Tragediju je napravio onaj koji je vozio više od 100 kilometara na sat. Rješenje je uvesti rigorozniju kaznenu politiku. Mi imamo sramno niske novčane kazne za najteže prekršaje. Nepojmljivo je i neshvatljivo da smo izgubili toliko života, a da se vozač za vožnju pod dejstvom alkohola može “izvući” sa 50 KM kazne”, ističe Šut.
Dodaje i da je jedan od glavnih problema u Kantonu Sarajevo veliki broj registrovanih automobila, kojih u ovom kantonu ima oko 170 hiljada.
“Na dnevnoj osnovi, u Sarajevo uđe nekoliko hiljada vozila i to se dešava na prostoru koji nije veliki. Drugi problem koji bitno određuje ovo stanje je infrastruktura. Mi od 1984. nemamo velikih, revolucionarnih projekata koji rješavaju pitanje saobraćaja, a promijenio se broj vozila, navike vozača. Sad se nešto radi, transverzale i longitudinale, još uvijek nije završeno, ali je sreća što je započeto i to će dijelom riješiti taj problem”, naglašava Šut.
Za razliku od loše kaznene politike u BiH, zemlje EU su upravo uvođenjem visokih kazni smanjile rizik od saobraćajnih nesreća.
Među njima je Norveška, koja je čak 1970. godine uvela “Viziju nula” i time postavila zadatak „nula poginulih u saobraćajnim nesrećama na sto hiljada”.
Norveška danas pripada svjetskom vrhu po sigurnosti saobraćaja, a od 2017. smrtnost djece u saobraćaju je sveden na minimum.
Stručnjaci za saobraćaj navode da je za najnižu stopu saobraćajnih nesreća u Norveškoj zaslužna mala populacija i gustoća naseljenosti, manje automobila po kilometru, oprezni vozači koji poštuju zakonska ograničenja, dostupne informacije o sigurnosti, te visoke kazne u kojoj vozač završi u pritvoru zbog brzine od 140 km/h na autoputu. U istoj zemlji vozač gubi vozačku dozvolu ukoliko se vozi kroz grad sa 75 kilometara na sat.
Drastično povećati kazne za prekršaje
U šest posljednjih mjeseci 2023. godine MUP Kantona Sarajevo pojačao je kontrole tokom noćnih sati, glavne saobraćajnice su pokrivene kamerama i radarima, a jedna od mjera, koju su pripadnici MUP-a primijenili je i oduzimanje vozila nesavjesnim vozačima.
Ove mjere, prema izvještajima MUP-a KS pomogle su vozačima da se saobraćaj odvija u okviru dozvoljene brzine, za razliku od prethodnih godina, kada je centralnim ulicama Sarajeva znalo da se vozi i 120 km/h.
Iako kazne predviđene krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta BiH za saobraćajna krivična djela variraju od lakih – u trajanju do jedne godine zatvora za bezobzirno ugrožavanje saobraćaja, do teških – deset godina zatvora i više za teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa, stručnjaci ističu da je kaznena politika u BiH generalno dosta blaga.
“Već 10 godina govorimo da su kazne u saobraćaju male i prevaziđene, a ni do dan danas nemamo povećane kazne za teške prekršaje u oblasti saobraćaja. Prijedlozi su davno poslati, a mi se i dalje osvrćemo i stalno pitamo šta policija može i šta poduzima? Visoka kazna je alat u rukama policije. Moramo hitno imati alate za bahate i bezobzirne vozače, a to je drastično povećanje kazni za prekršaje koji ugrožavaju živote i zdravlje građana”, naglašava Šut.
Radiosarajevo.ba
