Author: admin

Fokus.ba donosi detalje zvanične odluke Vijeća za državnu pomoć: Vlada je nezakonito dala garanciju na puni iznos kako bi se uzeo kredit od Kineza

Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine zvanično je objavilo obimnu odluku kojom je proglasilo nezakonitom garanciju Vlade FBiH za kreditno zaduženje Elektroprivrede BiH kod kineske uvozno-izvozne banke EXIM radi gradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, saznaje Fokus.ba.

Vijeće za državnu pomoć BiH ovom odlukom nalaže Federalnom ministarstvu finansija, kao formalnom davaocu državne pomoći, da poduzme mjere za povrat nezakonito dodijeljene pomoći i to od korisnika Elektroprivrede BIH uvećane za iznos zatezne kamate od dana kada je nezakonita pomoć data na korištenje od dana povrata njenog iznosa, te da obavijesti Vijeće o izvršenom povratu.

Kao što je poznato, ovaj mega-projekat, koji je od samog početka bio upitan za Evropsku uniju kao i Energetsku zajednicu, koja je još u decembru 2021. godine utvrdila da je državna pomoć nezakonita, već je davno propao. O tome je opširno u svom istraživanju pisao Fokus.ba.

Međutim, ovom zvaničnom odlukom Vijeća za državnu pomoć na koju nije dozvoljeno ulaganje žalbe uslijedit će sada svojevrni košmar za Vladu FBiH. Vlada FBiH je, naime, Odlukom o izdavanju garancije FBiH Elektroprivredi za kreditno zaduženje kod kineske banke od 17. augusta 2018. godine utvrdila da iznos garancije uvećan za kamatu i pripadajuće troškove iznosi 613.990.000 eura! Riječ je dakle o punom iznosu na kredit.

Formalno pravno, taj se iznos uz zatezne kamate, kako navodi Vijeće, mora vratiti. Svakako, sada je pitanje koliko je od toga već (nepovratno) utrošeno.

Do sada je poznato slijedeće: Već je potrošeno više od 300 miliona KM i to, prema zvaničnim informacijama, 92.321.326 KM utrošenih u pripremu realizacije projekta, kao i 211.917.603 KM, koliko je Elektroprivreda BiH uplatila avansno izvođaču, a to je kineski konzorcij.

Treba naglasiti da je Vijeće za državnu pomoć u avgustu 2018. svojom odluku prvobitno odobrilo izdavanje garancije za državnu pomoć, da bi na zasjedanju u junu ove godine, donijelo dijametralno suprotnu odluku, oslanjajući se na odluku Energetske zajednice.

Upravo u rješenju Vijeća za državnu pomoć iz 2018. stoji da je 15 posto vrijednosti ugovora bio predujam, dok je 85 posto vrijednost ugovora u skladu sa dinamikom izvođenja radova. Kada je riječ o predujmu, 140 milion KM Kinezima je isplaćeno iz kredita, dok je Elektroprivreda iz vlastitih sredstava isplatila 72 miliona KM.

Kredit kod Exim banke iznosio je 1,2 milijarde KM, no budući da ukupna investicija iznosi 1,5 milijardi KM, ostatak je ulaganje Elektroprivrede i to 120 miliona KM iz vlastitih sredstava, a 140 miliona KM putem domaćih kredita. Ovdje se još naglašava da kada se vrijednosti investicije dodaju finansijski troškovi za vrijeme gradnje onda se dolazi na ukupnu vrijednost od oko 1,8 milijardi KM.

fokus.ba

Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova sa kojima se svijet, a samim time i Bosna i Hercegovina susreću. Globalne studije klimatskih promjena ukazuju na značajan porast temperature zraka na planetarnom nivou. Navedena konstatacija se naročito odnosi na noviji period, odnosno na period od početka 21. stoljeća.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je još 2015. godine da je prvih 14 godina u ovom stoljeću ušlo među 15 najtoplijih godina u cjelokupnom dotadašnjem razdoblju mjerenja temperature – 134 godine mjerenja.

Gledajući period od posljednjih 12 godina u Bosni i Hercegovini, vidljivo je da je skoro svaka godina imala najmanje jedan ekstremni događaj.

Kako su kazali Feni iz Agencije za vodno područje rijeke Save poplave su zabilježene 2009., 2010., 2014., 2019., i 2021. godine, dok su istovremeno suše i talasi ekstremne toplote zabilježeni 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2017., 2019. i 2021. godine.

Također, zabilježeni su i talas ekstremne hladnoće početkom 2012., snažan vjetar sredinom 2012. godine, krajem 2017. i 2019. godine, ekstremno velik broj dana sa pojavom grada 2018. godine itd.

Zbog svega navedenog, odnosno pojave sve veće hidrološke neravnomjernosti te ekstremnih hidroloških događaja, Agencija za vodno područje rijeke Save je izvršila inoviranje hidrološke studije sliva rijeke Save u Federaciji BiH, za najvažnije stanice koje su u nadležnosti te agencije, a koja je pored temeljnog niza osmatranja (period 1961-1990) uzela u obzir i novije nizove (zaključno sa 2016. godinom, s obzirom da su u trenutku izrade Hidrološke studije bili obrađeni podaci zaključno sa 2016. godinom).

U navedenoj studiji je dat i kratak osvrt na klimatske promjene i analiza hidroloških parametara za niz od 1961-1990. godine u odnosu na niz u 21. stoljeću.

Hidrološka situacija na rijekama koje pripadaju vodnom području rijeke Save u FBiH, s aspekta ovogodišnje suše, a u odnosu na obrađene historijske podatke (1960. do 2016. godine), može se analizirati i sagledati na osnovu podataka o proticajima registrovanim na nekim od najvažnijih hidroloških stanica (HS) koje su u nadležnosti AVP Sava.

Kako ističu iz Agencije za vodno područje rijeke Save, na osnovu preliminarnih registrovanih proticaja sa najvažnijih hidroloških stanica tokom 2022. godine, registrovane vrijednosti su ili blizu historijski zabilježenih minimuma ili čak i rekordno niske, kao npr. na HS Vrelo Bosne – rijeka Bosna, uz napomenu da predmetnom analizom nisu obuhvaćene sve stanice na tom području.

Također, bitno je napomenuti da se, historijski gledano, najniži vodostaji i odnosno proticaji javljaju krajem ljetnog perioda, krajem augusta i početka septembra te da, ukoliko ne bude značajnijih padavina u narednom periodu, postoji mogućnost dodatnog smanjivanja minimalnih zabilježenih proticaja u odnosu na dosadašnje podatke za 2022. godinu.

Iz Agencije podsjećaju da je prema dosadašnjim podacima za većinu stanica zabilježen niži proticaj u toku 2021. godinu u odnosu na podatke za 2022. godinu, odnosno do 10. augusta.

Bez obzira na nizak vodostaj sa aspekta uticaja na okoliš, odnosno zagađenost rijeka usljed niskih vodostaja, do sada, u toku ove godine na vodotocima I kategorije, kojima prema Zakonu o vodama FBiH upravlja AVP Sava, nisu zabilježena veća zagađenja.

U slučaju tih saznanja AVP Sava blagovremeno obavještava nadležnu Vodnu inspekciju i provodi sve potrebne aktivnosti.

“Generalno, kombinacija ekstremno visokih temperatura zraka i niskih vodostaja u rijekama može dovesti do značajnijeg porasta temperature vode, odnosno smanjenja koncentracije kisika, što za posljedicu može imati izuzetno negativan uticaj na ekosisteme, odnosno biljni i životinjski svijet u rijekama”, kazali su Feni iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

U kontekstu visine vodostaja na rijeci Save i uvjeta za plovidbu tom rijekom, AVP Sava u skladu s odredbama Federalnog Zakona o vodama nije nadležna za navedenu problematiku, ali generalno iz te agencije navode kako trenutna hidrološka situacija može imati nepovoljne reperkusije na navedenu oblast.

bhrt

Smanjenjem cijena putarina, koje transportnim kompanijama zadaju glavobolje, povećao bi se promet vozila autoputem te bi i prihodi bili povećani, kazao je za „Avaz“ Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Drugi fokus

Poslodavci su se ovom temom počeli aktivno baviti prošle godine, međutim, zbog najavljenih poskupljenja električne energije ova inicijativa je pala u drugi plan.

Realizirana su dva sastanka s JP “Autoceste FBiH”, koje je uputilo zahtjev resornom ministarstvu za dobivanje saglasnosti da mogu vršiti korekcije cijena. I tu je sve stalo.

– Iskren da budem, nismo ni mi poslije toga pravili neki veliki pritisak, jer nam je u međuvremenu došla struja, pa smo se fokusirali na nju, tako da nam to nije bilo toliko u fokusu. Nažalost, nismo ništa uradili – kazao nam je Smailbegović i dodao kako će se na ovaj problem vratiti u narednom periodu.

Pravljenje gužve

Zbog cijena putarina firme koje se bave transportom izbjegavaju autoceste te je Udruženje poslodavaca FBiH ponudilo rješenje od kojeg bi obje strane imale koristi.

– Oni koriste lokalne ceste, a onda se na lokalnim cestama napravi gužva, a autoceste su već izgrađene, investirane, date su pare. Glavna ideja je bila da se smanjenjem putarine što više prometa s lokalnih cesta prebaci na autoceste. Time, ja sam siguran, ne bi njima pali prihodi, već bi se možda čak povećali, ali bi se povećao i broj vozila – istakao je Smailbegović.

Godišnji trošak

Puno je razloga za korištenje autocesta, navodi on, poput brzine i kvaliteta puta. Njihov prijedlog je bio da se uvedu godišnji tagovi.

– Tako da, barem što se tiče malih auta, platite godišnji tag od nekoliko stotina maraka, koliko već odrede, nezavisno od toga koliko ćete puta prijeći. Jer onome ko prođe autoputem jednom u mjesec je svejedno hoće li platiti dionicu tri ili četiri marke, ali onaj ko svaki dan ide na posao, s posla, ili koristi dva-tri puta dnevno, njemu nije svejedno. Takvima treba smanjiti – istakao je Smailbegović.

Njemačka kompanija Lidl, koja je u martu prošle godine registrovala svoju firmu u Bosni i Hercegovini, raspisala je nove konkurse za zapošljavanje.

Trenutno su otvorene tri pozicije za rad u Sarajevu.

Njemačka kompanija traži dva radnika za upravljanje lancem nabavke. Oglas je otvoren do 4. septembra ove godine.

Između ostalog, od uslova se traži poznavanje njemačkog ili engleskog jezika, prethodno radno iskustvo na ovoj poziciji je prednost, ali nije obavezno. Također, potencijalni kandidat mora biti spreman na odsustvo van BiH u roku od 18 mjeseci. Neophodna je i vozačka dozvola B kategorije.

Za poziciju specijalista za lanac snabdijevanja otvorena su također dva radna mjesta, a uslove prijave možete pogledati OVDJE.

I ovaj konkurs se završava 4. septembra, a objavljen je prije 3 dana, 12. augusta.

Do 28. augusta otvoren je konkurs za jedno radno mjesto sekretarice/tajnice u odjelu Nekretnina.

Kandidat mora odlično poznavati njemački jezik, na nivou B2.2., a sve detalje možete pročitati na OVOM linku.

Podsjetimo, kompanija Lidl potvrdila je ranije da ne raspolažu sa informacijama kada će biti otvorena Lidl prodavnica u Sarajevu.

Također su već izabrane dvije lokacije u Sarajevu na kojima će biti otvorene Lidl-ove trgovine. Stup i Marijin dvor, to su dvije zvanično regristrovane podružnice u glavnom gradu BiH.

Prva lokacija koja je registrovana nalaze se na Stupu, u ulici Stupska na broju 19. Radi se o adresi u naselju Tibra, sarajevske općine Ilidža.

Druga lokacija koja je registrirana nalazi se u Općini Centar, u ulici Vrbanja na Marijin Dvoru.

Osim u Sarajevu, ovaj njemački gigant registrovao je podružnice u Banjoj Luci, na adresi Šime Šolaje br.1, i u Brčkom u ulici Bulevar mira br. 22.

Jedan od uvjeta da bi Lidl u nekom mjestu otvorio svoj objekt jeste da taj grad, odnosno općina, broji minimalno 30.000 stanovnika.

Prethodnih mjeseci svi, od proizvođača do trgovaca, na dnevnom nivou mijenjali su cijene robe i kao opravdanje za taj potez navodili poskupljenje goriva

Rast cijena hrane i usluga trgovci su uveliko pravdali enormnim poskupljenjem goriva.

Međutim, iako su naftaši korigovali cjenovnike, niko od prodavaca nije posegao za istim potezom i pojeftinio robu ni za fening.

Prethodnih mjeseci svi, od proizvođača do trgovaca, na dnevnom nivou mijenjali su cijene robe i kao opravdanje za taj potez navodili poskupljenje goriva, piše Srpskainfo.

– Međutim, otkako su cijene na benzinskim pumpama počele da padaju, pojedini mijenjaju priču te navode da gorivo toliko i ne utiče na cijenu neke robe. Ne pratimo mi baš taj rast cijena goriva, već više berzu. I gorivo učestvuje u cijenama, ali ne baš toliko, rekao je predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos i dodao da vreća brašna od 25 kilograma trenutno košta 30 KM.

S druge strane, pekari navode da je važno da je zaustavljeno divljanje cijena.

– Ne vidim nikakve naznake da će nešto pojeftiniti. Važno je da su cijene prestale da rastu. S obzirom na to da je bila rodna godina, možda će nešto i pojeftiniti, rekao je predsjednik Udruženja pekara RS Saša Trivić.

Ekonomisti, s druge strane, navode da cijene moraju padati. To se već dešava na svjetskom tržištu i mora se prenijeti i do potrošača.

– Brašno mora pojeftiniti. Trgovci će još jedno vrijeme kalkulisati, mogu napraviti ekstraprofit u kratkom periodu, ali kako vrijeme bude odmicalo, biće pod pritiskom, ali na kraju i konkurencije, i moraće spustiti cijene da bi privukli kupce, rekao je Glasu ekonomista Marko Đogo.

Naveo je da smo svjedoci da su se poskupljenja “odigravala” prethodnih mjeseci preko noći, dok ćemo, s druge strane, na pojeftinjenja čekati mjesecima.

– Trgovci moraju empirijski da osjete da će snižavanjem cijena značajno biti povećana količina koju prodaju da bi pristali da cijene značajnije spuste. To je nešto što, prosto, traži vrijeme, dodao je Đogo.

Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je­ da su svi u prethodnom periodu pravdali svoja poskupljenja rastom cijena goriva.

– Sada, kada je došlo do pada cijena goriva, vidimo pojeftinjenje samo na benzinskim pumpama. Nema pada cijena osnovnih životnih namirnica. Da li će doći do toga, teško je sada govoriti. Jedno je sigurno, trebaće da prođu mjeseci da bi se kod nas nešto desilo o pitanju korekcije cijena osnovnih životnih namirnica, poručila je Marićeva i podvukla da su potrošači prepušteni sami sebi te da zbog rasta cijena kupuju samo ono najosnovnije.

INFLACIJA

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u BiH porasle su za 15,8 odsto. Cijene hrane u junu u odnosu na isti period lani više su za 24,1 odsto, a prevoza za 34,5 procenata, što je posljedica rasta cijena goriva – naveli su u Agenciji za statistiku BiH.

fokus

Vjeruje se da će niskotarifni prevoznik Wizz Air obustaviti šest ruta iz svoje baze u Sarajevu tokom narednih mjeseci.

Kompanija je prije više od dvije sedmice obustavila prodaju karata za letove iz glavnog grada Bosne i Hercegovine za Malmo, Göteborg, Charleroi, Sandefjord, Treviso i Beauvais za zimski period.

Posljednji let iz Sarajeva za Malmo planiran je za 7. oktobar, za Göteborg, Charleroi i Sandefjord 9. oktobar, dok će za Treviso i Beauvais posljednji put letjeti 27. oktobra, odnosno 28. oktobra.

Iako bi se putnici mogli navesti da povjeruju da prevoznik još uvijek prodaje karte iz Sarajeva za Malmo i Göteborg nakon početka oktobra, budući da je ta opcija dostupna na web stranici Wizz Aira, one su zapravo za letove iz Tuzle.

Wizz Air nije direktno odgovorio na upit EX-YU Aviation Newsa da li se šest destinacija ukida ili privremeno obustavlja, napominjući umjesto toga da stalno prati svoju mrežu i prilagođava rasporede na temelju potražnje i drugih tržišnih uslova.

Sa svoje strane, Aerodrom Sarajevo je saopštio kako ne može komentirati poslovne odluke prevoznika, ali su dodali da su svjesni mogućnosti otkazivanja nekih linija jer sektor prolazi kroz izazovna vremena.

Sarajevska zračna luka ažurirala je raspored letova za ljetnu sezonu 2022. kako bi odražavala otkazivanje letova za Malmo, Göteborg, Charleroi i Sandefjord od početka oktobra. Daljnje promjene ostaju moguće, iako će letovi vjerovatno biti obnovljeni sljedećeg ljeta, navodi EX-YU Aviation News.

Wizz Air je otvorio svoju bazu u Sarajevu u maju prošle godine i brzo je proširio svoju mrežu izvan glavnog grada Bosne i Hercegovine, pospješujući snažan rast broja putnika.

U decembru prošle godine postavila je drugu letjelicu u gradu. Međutim, otkazivanje šest ruta, od kojih većina treba završiti početkom oktobra, moglo bi značiti da će kompanija ukloniti jedan od svoja dva mlažnjaka stacionirana u Sarajevu.

Wizz Air je pokrenuo operacije prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine nakon što je pobijedio na konursu koji je organizirao sarajevski aerodrom koji je tražio niskotarifnog prevoznika za stacioniranje dva aviona u gradu, u zamjenu za brojne poticaje.

Na temelju uslova konkursa, Wizz ima pravo na dodatne popuste ako poveća poslovanje tokom 2022. i 2023. godine.