Neuvezani radni staž hronični je problem radnika u Federaciji. Prema posljednjim podacima iz 2016. godine, oko 70.000 radnika suočilo se s tim problemom.
Sukcesivno izdvajajući sredstva aktuelna Vlada FBiH je proteklih godina rješavala ovaj problem, pa je sada broj radnika s neuvezanim stažom znatno manji.
I u ovogodišnjem federalnom budžetu za tu je namjenu planirano 4,5 miliona KM i zbrinjavanje oko 1.000 radnika koji ispunjavaju uslove za penziju. Ali to je i dalje nedovoljno.
federalna.ba
Danas se obilježava Međunarodni dan životinja bez doma, javlja Anadolu Agency (AA).
Ovaj dan obilježava se treće subote u augustu, a cilj je podići svijest kod ljudi kako bi se odlučili na udomljavanje, a ne kupovinu kućnih ljubimaca.
Međunarodno udruženje za zaštitu prava životinja svake godine nastoji nizom aktivnosti podići svijest i na taj način spasiti milione životinja koje su na ulicama.
Ovaj dan obilježava se od 1992. godine, u cilju iznalaženja boljih uslova za smještaj životinja koje traže topli dom.
federalna.ba/AA
Najmanje 15 osoba je poginulo, a 22 su povrijeđene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u turskoj provinciji Gazintep, javlja Anadolu Agency (AA).
Nesreća se dogodila na dijelu autoputa TAG u distriktu Nizip.
Prethodno se sa ceste survalo jedno vozilo i na mjesto nesreće stigla su vozila hitne pomoći i vatrogasne službe te vozilo za prijenos uživo novinske agencije IHA. Potom se u neposrednoj blizini prevrnuo i putnički autobus koji je klizio cestom i udario u tri parkirana vozila.
Na mjesto nesreće stigle su brojne ambulantne i policijske ekipe.
Mjesto nesreće posjetio je i guverner Gaziantepa Davut Gul, koji se obratio novinarima i uputio poruku sućuti porodicama stradalih i cijeloj naciji.
“Prema prvim informacijama, poginulo je najmanje 15 naših sugrađana, uključujući troje vatrogasaca, dvoje zdravstvenih i dvoje medijskih radnika. Povrijeđeni su prevezeni u bolnice“, rekao je Gul.
Ekipa N1 televizije danas boravi u jedinom bh. gradu na moru. Shodno tome, razgovarali smo i o uplovljavanju brodova i ostalih plovila u vode Neuma te na koji način se to kontroliše. Naš sagovornik je bio Stojan Šutalo, prvi čovjek lučke kapetanije.
Šutalo je bio član ekspertne grupe kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta.
“Ideja o njegovoj izgradnji je došla od Vlade Hrvatske i tada su imenovane dvije ekspertne grupe. Jednu je imenovala hrvatska vlada, a drugu Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u kojoj je bila i moja malenkost. Pregovori su trajali oko dvije godine na različitim mjestima od Stona do Sarajeva. Za sve to vrijeme bilo je više ideja kakav da on bude, ali na kraju se zaključilo da se napravi most ovakav kakav je danas. Nakon pregovora, došlo je do potpisivanja u Sarajevu, međutim, polemisalo se oko visine Pelješkog mosta. Počelo se od nižih visina oko 35 metara pa je zadnja ponuda ekspertne grupe Hrvatske bila 48 metara na što bh. strana nije pristala pa je tako došlo do određene stanke. Postigli smo zaključak da visina bude 55 metara kako bi svako plovilo prošlo slobodno ispod Pelješkog mosta. Bh. strana je predložila tu dimenziju i hrvatska strana je to prihvatila, potpisan je ugovor i poslije se pristupilo gradnji mosta”, pojasnio je.
Podsjetio je dalje da je BiH kao pomorska zemlja potpisnica svih međunarodnih konvencija o slobodi plovidbe i slobodi prolaza.
“Shodno tome, niti ko može odobriti niti zabraniti brodu uplovljenje u akvatorij. Predsjedništvo BiH je isključivo zaduženo za ratne brodove, a svaki brod koji je tehnički ispravan može uploviti u Neum. Jedino Ministarstvo sigurnosti BiH ili Ministarstvo odbrane BiH može zabraniti uplovljavanje u slučaju neke pandemije kada se zatvaraju kopnene granice, zatim, rata, elementarnih nepogoda. Ako zemlja nije u tim situacijama, brod u slobodnoj plovidbi ako ispunjava sve tehničke uslove može uploviti. BiH ima dva plovna puta i to je rijeka Sava i Neum. Od ulaska u akvatorij Neuma do Tihe Luke to je međunarodni plovni put, ne može se postavljati pitanje da li je uplovljavanje dozvoljeno jer je sve zakonom propisano. Na nivou BiH nema Zakona o vodnom prometu i ne znam zašto”, naglasio je Šutalo.
Više na: https://ba.n1info.com/vijesti/kako-se-kontrolise-uplovljavanje-brodova-u-neum/
izvor: N1
Jaka grmljavina, praćena vjetrom i pljuskovima, zahvatila je jutros Beograd, glavni grad Srbije. Pala je velika količina kiše, nevrijeme je bilo praćeno jakom grmljavinom, a od udara groma zapalio se splav kod Šljunkare, na makiškoj strani Save, pišu Novosti. Prema najavama meteorologa, do kraja tjedna na području Srbije očekuje se lokalna pojava vremenskih nepogoda sa tučom i olujnim vjetrom. Danas i sutra pljuskovi i grmljavine mjestimično će biti intenzivniji uz količinu kiše veću od 40 milimetara za 24 sata.
Pljusak praćen grmljavinom i vjetrom zahvatio je Beograd nešto poslije šest sati. Pojedini dijelovi prestonice su ostali bez struje. Grom je pogodio i jedan splav u prestonici koji je potom potpuno izgoreo.
– Probudila me je jaka grmljavina. Sve je pucalo. Kiša je jako padala, a vetar je nosio sve pred sobom – kaže Dejan iz Zemuna.
U Kisaču je padao grad veličine oraha, dok su olujni vjetar i kiša na autoputu Novi Sad-Subotica omeli vozače zbog smanjene vidljivosti i mokrog kolovoza.
Nevrijeme je najviše pogodilo sever zemlje, počevši od Bečeja, pa do Vrbasa i Crvenke gde je vetar čupao drveće, pa su tako stradala i putnička vozila.
j
ANKARA/KIJEV, 20. augusta (FENA) – Još dva broda koji prevoze žito napustila su ukrajinsku luku Černomorsk, saopćilo je tursko ministastvo odbrane u subotu.
Tako je povećavan ukupan broj plovila koja su napustila ukrajinske crnomorske luke u okviru sporazuma postignutog uz posredovanje UN-a o izvozu žitarica.
Zumrut Ana i MV Ocean S, koji su ovlašteni da isplove 20. augusta, nakrcani su sa po 6.300 tona suncokretovog ulja i 25.000 tona brašna, navodi u saopćenju zajednički koordinacioni centar uspostavljen da omogući siguran prolaz.
Ukrajinska služba morskih luka počela je s ukrcavanjem hrane u sedam brodova koji će isporučiti 66.500 tona brašna, kukuruza i suncokretovog ulja potrošačima.
Ukrajinski izvoz žita opao je od početka rata jer su njene crnomorske luke – vitalne rute za isporuku hrane – zatvorene, povisujući globalne cijene hrane i izazivajući strahovanja od nestašica u Africi i na Bliskom isatoku.
Krajem jula, tri crnomorske luke su deblokirane u okviru sporazuma između Moskve i Kijeva, postignutog uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske.
Lučke vlasti saopćile su na Facebooku da je luka Černomorsk primila teretne brodove Andan Toplak, Filyoz i Maranta, dok su se u luci Odesa počeli ukrcavati brodovi Ganosaya i Kubrosli Y.
Vlasti su saopćile da će hrana ukrajinskog porijekla biti isporučena u Francusku, Sudan, Tursku i Nizozemsku.
Ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov saopćio je u petak da je u još deset teretnih brodova ukrcano žito u ukrajinskim crnomorskim lukama i deset se priprem za isporuku.
Kazao je da je 25 brodova već isplovilo iz tri ukrajinske luke, sa 630.000 tona poljoprivrednih proizvoda, prenosi Reuters.
(FENA) D. V.
Potrošačke cijene u julu 2022. godine u Federaciji BiH u prosjeku su porasle za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Cijene su porasle u odjeljcima: Rekreacija i kultura za 1,6 posto, Restorani i hoteli za 1,3 posto, Prijevoz za 1,2 posto, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 1,1 posto, Ostala dobra i usluge za 1,0 posto, Alkoholna pića i duhan za 0,8 posto, Hrana i bezalkoholna pića za 0,2 posto i Zdravstvo za 0,1 posto.
Cijene su pale u odjeljcima: Odjeća i obuća za 5,2 posto i Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,2 posto. U ostalim odjeljcima u prosjeku, cijene se nisu mijenjale.
Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, u julu ove godine u odnosu na isti mjesec 2021. godine, cijene u Federaciji su porasle za 17,6 posto (godišnja inflacija).
izvor: Fena / D. V.
Foto: SrednjaBosna.ba /
Danskom studijom je utvrđeno da kada bi se u ostatku svijeta koristio bicikl u mjeri u kojoj se koristi u Nizozemskoj globalna emisija ugljika smanjila bi se za čak 700 miliona tona godišnje.
Univerzitet južne Danske proveo je ovo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u naučnom časopisu Communications Earth & Environment. Nizozemci svaki dan u prosjeku bicikl voze 2,6 kilometara. Kada bi to bio slučaj u ostatku svijeta, globalna emisija ugljika smanjila bi se u istaknutom broju. Ovaj broj je veći od onog u Velikoj Britaniji, Kanadi, Saudijskoj Arabiji i Australiji.
Autori studije su zaključili da je zbog toga potrebno promovirati biciklizam. Voziti bicikl je zdravo i ekološki je prihvatljivije. Oni koji biciklom idu na posao imaju 45 posto manji rizik da će oboliti od raka i 46 posto manji rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
Prema podacima britanske organizacije za zaštitu okoliša Hubbub, 50 posto dnevnih putovanja kraća su od 3,2 kilometra, što znači da je vrlo prihvatljivo da ona budu biciklom.
Spomenutim danskim istraživanjem je utvrđeno i to da je proizvodnja bicikala u posljednjih 60 godina znatno porasla. U 2015. proizvedeno je 123 miliona bicikala, dok je 1962. proizvedeno 20,7 miliona bicikala. Međutim, to ne znači da širom svijeta raste upotreba ovog prijevoznog sredstva. Na globalnoj razini stopa dnevne upotrebe bicikla u odnosu na ostala prijevozna sredstva iznosi samo pet posto.
Danska i Nizozemska su istaknute kao dobar primjer kako se može postići da bicikl bude osnovno prijevozno sredstvo, prenosi Euronews.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u pisanom odgovoru potvrdio generalni direktor kompanije.
Mađarska kompanija “Lugos Renewables” (LREN) bit će većinski vlasnik solarne elektrane vrijedne više od 50 miliona eura, koja bi trebalo da se gradi u okolini Trebinja, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH).
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u pisanom odgovoru potvrdio Ištvan Halaš, generalni direktor kompanije.
Halaš je za RSE rekao i da je kompanija s Elektroprivredom Republike Srpske potpisala sporazum o tajnosti, što se tiče određenih detalja ugovora.
Na činjenicu da su detalji ugovora tajni, više puta je upozorio Transparency International u BiH.
Prema dokumentima u koje je RSE imao uvid, Mađari će biti vlasnici 70 posto udjela u preduzeću “Solarna elektrana Trebinje 1”, kao i koncesije, koja je prvobitno dodijeljena “Elektroprivredi RS-a” (ERS), jednom od tri javna preduzeća za distribuciju električne energije u BiH i osnivaču elektrane.
Vrijednost udjela koji je u vlasništvu Mađara iznosi nešto više od pet miliona KM (oko 2,5 miliona eura).
U organizaciji Transparency International (TI) BiH kažu da im ERS nije željela dostaviti ugovor kojim je mađarski investitor došao do koncesije za elektranu, te da je LREN bez javnog nadmetanja došao do nje.
Vlasti bh. entiteta Republika Srpska najavljivale su da će solarna elektrana u Zupcima kod Trebinja biti najveća u regiji, a radovi su trebali početi u proljeće ove godine.
Početak radova čeka odluku Konkurencijskog vijeća BiH, koje mora da odobri preuzimanje većinskog udjela. Iz ovog tijela – koje štiti i promoviše tržišnu konkurenciju u državi – za RSE je rečeno da je predmet još u proceduri.
Prema Zakonu o konkurenciji BiH, firme koje se spajaju, odnosno ako jedna ostvaruje većinsko vlasništvo nad drugom, dužne su da to prijave Konkurencijskom vijeću BiH.
Najgora suša u Europi posljednjih godina dovela je Dunav do jednog od najnižih vodostaja u skoro sto godina.
Suša je otkrila njemačke ratne brodove potonule tokom Drugog svjetskog rata nedaleko od Prahova, piše Reuters.
Suša, koju naučnici vide kao posljedicu globalnog zagrijavanja, otkrila je više od 20 trupova na dijelu Dunava kod Prahova u istočnoj Srbiji, od kojih mnogi i dalje nose tone municije i eksploziva i predstavljaju opasnost za brodarstvo.
– Njemačka flotila je iza sebe ostavila veliku ekološku katastrofu koja prijeti stanovnicima Prahova – kaže Velimir Trajilović, penzioner iz Prahova koji je napisao knjigu o njemačkim brodovima.
Radnici lokalne ribarske industrije su također ugroženi, kao i oni iz Rumunije koja se nalazi preko rijeke. Mjeseci suše i rekordnih temperatura su uzdrmali riječni promet na vitalnim arterijama u drugim dijelovima Europe, uključujući Njemačku, Italiju i Francusku.
Rasuti preko korita, neki od brodova i dalje imaju kupole, slomljene jarbole i uvrnute trupove, dok drugi leže uglavnom potopljeni pod pješčanim obalama.
izvor: avaz.ba