Tokom septembra očekuje se značajno povećanje polena korova u vazduhu, a posebno polena invazivne i visoko alergene biljke ambrozije, istaknuto je u izvještaju Centra za ekologiju i prirodne resurse – Akademik Sulejman Redžić za Sarajevo. U Bosni i Hercegovini cvjetanje počinje sredinom jula i traje do polovine oktobra, sa najvišom koncentracijom polena u drugoj polovini avgusta i u septembru.
Osobama koje pate od alergija preporučeno je da izbjegavaju nepokošene i neuređene površine i da svoje slobodno vrijeme provode u okviru šumskih ili visokoplaninskih ekosistema.
Svim osobama sa sezonskim rinitisom (peludna groznica) preporuka je da se jave nadležnom ljekaru u slučaju promjene kliničke slike.
Kako je navedeno, visoke temperature, niska vlažnost, odsustvo padavina i strujajnje vjetra su dominantni faktori koji pogoduju širenju polena ambrozije, dok niska temperatura, visoka vlažnost, padavine i manje strujanje vjetra značajno sprečavaju širenje polena, a samim tim i pojavu polenskih alergija.
Niske do umjereno visoke koncentracije polena ambrozije su konstatovane i tokom druge polovine mjeseca augusta.
Šta je ambrozija
Ambrozija je tipičan korov nezaraslih, golih zemljišta, a nalazi se u zapuštenim vrtovima i dvorištima, kraj cesta i pruga, između nasada poljoprivrednih kultura, a nije je rijetkost vidjeti i u gradu. Jedna zrela biljka ambrozije ima oko 170.000 cvjetova i otpušta i do milijardu zrnaca polena. Polen ambrozije ima aerodinamične osobine i oblik kuglice sa malim šiljcima na površini, a u sebi sadrži alergene bjelančevinaste strukture. Izrazito je pokretan, širi se na oko jedan kilometar, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. U toku dana, koncentracija polena je najviša u zoru i prije podne, a smanjuje se nakon kiše.
Ambrozija je poznata po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje i predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Primijećen je povećan broj posjeta hitnoj pomoći, kao i povećan broj izostanaka sa radnog mijesta i u školi u vrijeme visokih koncentracija polena ambrozije u zraku. Nespecifični agensi, kao što su SO2, NO2, CO, uz djelovanje UV zraka izazivaju povećanu produkciju polena ambrozije i promjene hemijskog sastava jedinjenja koji su sastavni dijelovi polenovih zrna i time povećavaju broj alergogenih proteina. Ovom činjenicom se objašnjava uticaj aerozagađenja na povećanje stope obolijevanja od alergijskih respiratornih bolesti (bolesti disajnih puteva).
S obzirom da je polen ambrozije izrazito alergogen, koncentracija već od 20-30 zrnaca u 1m3 zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Osobe koje imaju problema sa alergijama imaju vrlo osjetljiv imunološki sistem koji burno reagira na polenska zrnca (alergen). Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokrene alergijsku reakciju. Karakteristični simptomi su osjećaj neprohodnosti i punoće nosa, svrbež u nosu, obilan vodenasti iscjedak, kihanje, kašalj, otežano disanje, zatim, crvenilo, svrbež i suzenje očiju, promjene na koži i u probavnom sistemu. Statistički podaci pokazuju da je među osobama alergičnim na polen biljaka, čak 75% alergično upravo na ambroziju.
S obzirom na to da meteorološki i aerobiološki parametri utiču na pojavu simptoma kod plućnih i srčanih bolesnika, važno je pravovremeno informiranje bolesnika o stanju u atmosferi i očekivanim meteorološkim uvjetima. U cilju preventivnog djelovanja, hroničnim bolesnicima i osobama koje su alergične na polen ambrozije preporučuje se da redovno prate izvještaje o koncentraciji polenskih alergena u zraku, dok se osobama koje imaju učestale alergijske reakcije preporučuje da se obrate ljekaru.
Osjetljivim grupama građana savjetuje se da izbjegavaju područja gdje se nalaze veće livadske površine koje nisu uređene, da redovno održavaju higijenu tijela i odjeće, dovoljno dugo se odmaraju i održavaju optimalnu tjelesnu težinu, kao i da slobodno vrijeme koriste za relaksaciju i rekreaciju na planinama iznad 1000 m nadmorske visine, jer tamo nema zagađenja niti cvjetanja ambrozije. Boravak u šumskim ekosistemima, posebno tokom ljetnog i ranog jesenjeg perioda, veliki je doprinos zaštiti cjelokupnog zdravlja.
Osim toga, u mjesecima sa najvećom koncentracijom polena ambrozije (kraj avgusta, septembar), osobama koje pate od alergije preporučuje se da:
- smanje boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (05.00-10.00h);
- izbjegavaju boravak van kuće tokom vjetrovitih dana;
- boravak u prirodi planiraju za poslijepodnevne sate i navečer;
- odjeću ne suše izvan kuće, jer se na njoj u toku dana skupljaju zrnca polena;
- po mogućnosti svaku večer prije spavanja operu kosu, jer se polenska zrnca sakupljaju i na vlasima kose;
- izbjegavaju pušenje cigareta i boravak u zadimljenim, neprozračenim prostorijama;
- izbjegavaju sprejeve protiv insekata i druge slične iritanse, jer pojačavaju simptome alergije;
- godišnji odmor koriste u vrijeme kada su u mjestu stanovanja najviše koncentracije ovog polena;
- izbjegavaju rad u bašti u vrijeme cvjetanja ambrozije i drugih alergenih biljaka.
- Kao korovska biljka, koja se veoma teško suzbija, ambrozija nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Konkurentna je gajenim usjevima i uzima im hranljive sastojke iz zemlje. To je još jedan razlog zašto se treba boriti protiv nje.
Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje:
- mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);
- agrotehničke mjere suzbijanja korova (međuredno kultiviranje)
- hemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).
- Uklanjanje ambrozije vrši se u junu i julu, odnosno prije početka njenog cvjetanja, kako bi se izbjegla senzibilizacija na njen visokoalergeni polen, koji ima najveće koncentracije upravo u vrijeme cvjetanja. Kada su u pitanju mehaničke mjere, preporučuje se iščupati biljku zajedno s korijenom, uz obavezno korištenje zaštitnih maski (koje pokrivaju usta i nos) i rukavica (zbog mogućnosti oštećenja kože i pojave kontaktnog dermatitisa). Manje površine obrasle ambrozijom treba pokositi, i to prije cvjetanja, koseći travu na 5 cm od zemlje i niže. Ako se ne kosi nisko, biljka izrasta ponovo u roku od 20 dana. Borba protiv ambrozije se vodi i sađenjem djeteline, koja je jača i izdržljivija biljka, i na “svojoj” teritoriji ne dozvoljava ambroziji da poraste.
Za velike površine obrasle ambrozijom provode se hemijske i agrotehničke mjere od strane osoba koje su edukovane za tu vrstu poslova.
