Author: admin

Rast proizvođačkih cijena u Njemačkoj zabilježio je novi rekord u augustu, poguran cijenama energenata, pokazuju podaci koje je u utorak objavio Destatis.

Hrana je poskupjela 22,3 posto, uz skok cijena maslaca za 74,6 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. Proizvođačke cijene u Njemačkoj porasle su u kolovozu za 45,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, najviše od 1949. godine kada je njemački statistički ured počeo objavljivati podatke.

Porasle su i proizvođačke cijene neprerađenih biljnih ulja za 51,4 posto. Mlijeko i kafa bili su skuplji za trećinu, a meso bez peradi za četvrtinu nego u augustu 2021. Cijene namirnica i drugih proizvoda i usluga u Njemačkoj drastično su porasle, ali ni trenutačne cijene nisu veće od onih u BiH.

Pa je tako cijena kilograma banana nešto manje od 2 KM (u BiH oko 3 KM), kivi gotovo 0,60 KM (u BiH blizu 3 KM), čokolada Schogetten 1,15 KM (u BiH oko 1,60 KM), dok je mladi luk gotovo 1 KM, na akciji gotovo 0,80 KM (u BiH oko 1 KM), piše Večernji.ba.

Kilogram maslaca košta 9,16 eura (19 maraka), a u BiH 28 maraka. Treba napomenuti da akcije u Njemačkoj smanje mnogo više cijenu namirnica nego što je slučaj u Bosni i Hercegovini.

Cijena kruha u BiH porasla je više u odnosu na daleko razvijenije zemlje, što pokazuje podatak da je taj proizvod u Europskoj uniji u prosjeku 18 posto skuplji nego lani, dok domaći potrošači moraju izdvojiti čak 30 posto više novca za ovu osnovnu životnu namirnicu.

Prema podacima Statističke agencije EU-a Eurostat, kruh je u Europi skuplji nego ikada, kako kažu, prvenstveno zbog sukoba između Rusije i Ukrajine koji je poremetio globalna tržišta jer su te dvije zemlje glavni izvoznici žitarica.

Njihova analiza pokazuje da je u augustu ove godine cijena kruha u EU u prosjeku 18% viša nego u istom mjesecu lani. To je, kako kažu, ogromno povećanje u usporedbi s kolovozom 2021. godine kada je cijena kruha u prosjeku bila viša za svega tri posto u odnosu na august 2020. godine. Cijena najprodavanijeg, polubijelog kruha s marke je porasla na 1,30 KM.

Statističari su izračunali da je kilogram bijelog kruha u RS u julu ove godine u prosjeku koštao 2,95 maraka, što je za 0,70 KM skuplje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Usporedbe radi, stanovnici u RS za kilogram bijelog kruha u julu 2021. godine izdvajali su u prosjeku 2,25 KM, što je za svega devet feninga više u odnosu na prosječnu cijenu tog proizvoda u sedmom mjesecu 2020. godine.

Na godišnjoj razini hrana i bezalkoholni napici u Bosni i Hercegovini skuplji su za 24,7%, alkoholna pića i duhan za 2,5%, stanovanje i režijski izdaci za 15,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 10,4%, zdravstvo za 1,6%, prijevoz 34,2%, komunikacije za 0,9%, rekreacija i kultura za 8,7%, obrazovanje za 0,8%, restorani i hoteli za 10,8% te ostala dobra i usluge za 6,4%.

Da bi četveročlana porodica u BiH kupila hranu za jedan mjesec i platila režijske troškove, potrebno joj je 2900 KM. Problem je što ovaj iznos ima i tendenciju rasta, a to znači da bi hrana u idućem razdoblju mogla biti još skuplja.

Životni standard za brojne bh. građane nikada nije bio lošiji. Napuniti potrošačku košaricu i priuštiti osnovne životne namirnice odavno je za veliki broj građana misaona imenica. Stručnjaci nemaju optimistične prognoze, naprotiv, smatraju da nas tek čeka teška ekonomska situacija uz novi porast kamatnih stopa i nova ekonomska usporavanja. Međutim, to nije sve. Zahvaljujući utjecaju snažnih europskih ekonomija na BiH prijeti nam i recesija.

radiosarajevo

Аko poslodavci budu u mogućnosti novčano mogu pomoći radnicima, poruka je Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Međutim, na terenu је i dalje mali broj kompanija kojе će svojim radnicima dati jednokratnu pomoć. Naši sagоvornici smatraju da je takva pomoć trebalo da bude sukcesivna, a da teškim poskupljenjima mogu pomoći samo dugoročna rješenja.

Ukoliko se poslodavac odluči isplatiti jednokratnu pomoć svojim radnicimima, u visini prosječne aprilske plate od skoro 1000 maraka, što je prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na 100 uposlenika mora izdvojiti 100 hiljada maraka.

Neki poslodavci ovakav udar neći moći iznijeti dok, s druge strane, ima kompanija koje su i prije ovog prijedloga našle rješenje za svoje radnike. Firma iz Teslića, koja se bavi obradom drveta, već je dva puta povećala plate svojim radnicima. Odricanjem dijela dobiti i povećanjem vlastitih proizvoda dali su dugoročnije rješenje radnicima.

“Mi smo ponovo, evo, za septembar pripremili paket povećanja plata koji je opet 10 posto, govorim o neto primanjima naših radnika, tako da mjere koje je Vlada donijela nismo koristili, a vjerovatno ćemo do kraja godine”, kaže Jasmin Kalabić, poslodavac iz Teslića.

Od samog početka odluka Vlade je naišla na osude poslodavaca, koji su smatrali da se takva pomoć treba isplatiti u više mjesečnih rata. Međutim, Federalno ministarstvo finansija dalo је jasnu instrukciju – pomoć je jednokratna, a zavisi od mogućnosti poslodavca i ona može biti u rasponu od 1 marke do 1080 maraka.

“Generalno, na terenu je mali broj poslodavaca koji je trenutno isplatio jednokratnu pomoć. Međutim, ono što je dobro, do kraja godine se planira iznos shodno i u kakvoj je finansijskoj mogućnosti poslodvac. Akumuliramo trenutna sredstva da iskoristimo što veću finansijsku mogućnost te jednokratne pomoći jer je planiramo isplatiti u jednom dijelu i nadam se da će to biti ovaj maksimalni iznos koji je i dat kako bi se popravio budžet naših uposlenika”, navodi Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

Odgovore drugih kompanija kojima smo poslali upite, nismo dobili. Ekonomisti smatraju da je ovakva borba uzaludna, odluka Vlade nije sistemska, a rast troškova života se nastavlja.

“Država može svojim propisima oporezivanja rada da fiskalno opterećenje rada smanji jer činjenica je da je fiskalno opterećenje u državi iznad fiskalnog opterećenja regiona”, mišljenja je profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici Jasmin Halebić.

Smanjenje fiskalne obaveze značilo bi, u praksi, povećanje plata za 200 – 300 maraka, kažu naši sagovornici. A dok se vlada oslanja na jednokratnu pomoć i odgovornost prebacuje na poslodavce, zemlja i dalje grca u inflaciji. U maju su oboreni rekordi, stopa inflacije iznosila je 14,4 posto, što nas je dovelo na sami vrh u regionu.

bhrt