Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Muškarca za volanom ubola osa, doživio šok, sletio s puta i udario u stub

    Muškarca za volanom ubola osa, doživio šok, sletio s puta i udario u stub

    Na lokalnom putu u selu Prislonica kod Čačka došlo je do saobraćajne nesreće kada je vozač automobila Opel izgubio kontrolu nad vozilom, sletio sa puta i udario u betonski stub za rasvjetu. Kako se nezgoda dogodila u naseljenom mjestu, mještani su odmah pritrčali pomoći vozaču.

    – Vozač je samo odjednom skrenuo i udario u banderu, pomislili smo da je izgubio kontrolu jer je možda popio malo više ili je proklizao. Međutim, ono što se dogodilo ostavilo nas je bez teksta. Vozaču je u kola uletjela osa i ubola ga, a čovek je alergičan i na licu mesta doživio je anafilaktički šok, zato je i sletio sa puta – kaže za RINU jedan od očevidaca, prenosi Telegraf.

    Nekoliko mještana uspjelo je ozlijeđenog muškarca izvući iz automobila, a ubrzo je na lice mjesta stigla i Hitna pomoć, prenosi agencija.

    Centralna.ba

  • Andrej Gajić imenovan za Počasnog ambasadora Mediteranske obale

    Andrej Gajić imenovan za Počasnog ambasadora Mediteranske obale

    Andrej A. Gajić, mladi bh naučnik i istraživač koji trenutno živi i radi u Valoni u Albaniji, imenovan je za Počasnog ambasadora Mediteranske obale.

    Doprinos nauci

    Ovo priznanje Gajiću je dodijelila Barselonska konvencija, čije su potpisnice 22 zemlje sa obala Sredozemnog mora. Počasnom ambasadoru dodijeljeno je na završnoj konferenciji „Programa upravljanja obalnim područjem BiH (CAMP BH)“ i obilježavanju Dana Mediteranske obale u Neumu.

    – Kao Ambasador Mediteranskog mora zagovarat ću naučno utemeljeno i klimatski pametno očuvanje vrsta, koje možemo postići kroz regionalno jedinstvene dugoročne konzervacije in-situ. Zagovarat ću značaj novih spoznaja o vrstama koje su ocijenjene kao nedovoljno poznate na IUCN listama, te značajnom proširenju zaštićenih područja i njihovom kvalitetnijem menadžmentu. Svoja ću istraživanja usredotočiti na razumijevanje iznimno rijetkih i vrlo ugroženih ajkula i raža u južnom Jadranu, njihovih ključnih staništa i naravno ugroženosti. Sa stečenim spoznajama nadam se da ćemo moći predložiti bolje regionalne mjere za zaštitu – kazao je Gajić na svečanosti dodjele priznanja.

    Međunarodni ekspert, rođen u Jajcu a odrastao u Gradišci i Bugojnu, višestruko je nagrađivan zbog svog doprinosa istraživanjima i zaštiti eko sistema i ugroženih vrsta morskih pasa i raža, a posebno je vezan za Neum, kao jedini dio mora koji pripada BiH, gdje je i započeo karijeru.

    – Sproveo je brojna naučna istraživanja koja su rezultirala originalnim podacima o brojnim značajnim vrstama, te dala preporuke za njihovu zaštitu. Andrej aktivno radi na edukacijama i redovno sarađuje sa lokalnom zajednicom. U njemu vidimo trajnog naučnog saradnika u svim aktivnostima kada je u pitanju zaštita morskog i obalnog područja BiH, odnosno Neuma, koji tako dobro poznaje i uvijek mu se rado vraća – kazao jeJosip Njavro, koordinator Programa upravljanja obalnim područjem (CAMP) BiH i pomoćnik načelnika općine Neum.

    Prema riječima Senada Oprašića, člana biroa Barcelonske konvencije, nagrada je dodijeljena kao priznanje za ukupan Andrejev doprinos nauci.

    – U Jadranskom moru, kao i ostatku Sredozemlja, te za značajan doprinos koji je dao u dopunama odredaba Barcelonske konvencije, te Aneksa II njenog Protokola. U ovom trenutku važno je naglasiti da je upravo Andrej odigrao i ključnu ulogu u razvoju biologije mora u Bosni i Hercegovini, koja je prethodno bila potpuno zanemarena – istakao je Oprašić.

    Impresivna biografija

    Andrej A. Gajić je naučnik, autor, predavač, podvodni istraživač, ROV pilot i padobranac. Njegove studije bazirane su na boljem razumijevanju uticaja zagađenja na razvoj bolesti morskih pasa i raža, te uspostavi njihove dugoročne zaštite.

    Većinu svoje karijere posvetio je radu na lokalnom nivou i razvoju biologije mora u Bosni i Hercegovini, za što je dobio Posebno vladino priznanje za izvanredne naučne rezultate (2021), National Geographic EC Leadership nagradu (2020), te je proglašen za Osobu godine (2019).

    Objavio je više od 70 naučnih tekstova i dvije knjige, a predavao u više od 75 država. Poznat je po svojim višestrukim angažmanima kao vodeći znanstvenik pri National Geographic (Wasghington, D.C.) i Discovery Channel (New York), a osnivač je i direktor Sharklab ADRIA – Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju.

  • Divova kuća na Prenju: Predivna priča o “malom bivku velikih ljudi”

    Divova kuća na Prenju: Predivna priča o “malom bivku velikih ljudi”

     

    Kad se sretnu zaljubljenici u prirodu mogu nastati predivne priče, a jedan od takvih primjera rodio se u  Bosni i Hercegovini. – piše punkufer.dnevnik.hr

    „Divova kuća – mali bivak velikih ljudi“ niknuo je u Prenju. Sve je počelo kada se fotografu i planinaru Dženadu Džinu, koji na društvenim mrežama neumorno skuplja obožavatelje predivnih kadrova iz prirode, javio Njegoš Kalajdžija iz Brčkog s riječima:

    “Gledam tvoje fotografije, gledam Prenj i zadivljen sam.. Postoji li neko mjesto gdje se može staviti jedna mala drvena kućica, mali bivak za spavanje za otprilike četiri osobe? Ja ih pravim, izrađujem i želim jednu takvu da poklonim običnom narodu, planinarima, Gorskoj službi.., ti najbolje znaš gdje bi se mogla postaviti i prepuštam ti da odabereš lokaciju a ja ću sve drugo što bude trebalo da završim.”

    Nakon što je pročitao Njegoševu poruku Dženad je zastao i razmišljao o tome koliko ima dobrih ljudi koji rade dobre stvari te pristao na pothvat.

    „Fotografija je moja velika ljubav i to mi je u budućnosti pravac kojim želim ići i živjeti od toga. Obzirom da me na društvenim mrežama prati zaista veliki broj ljudi (oko 50 000) trudim se da sam u komunikaciji sa njima. iako je teško izvodivo ali do sada sam uvijek stigao odgovoriti na sve poruke koje sam dobio.

    Tako sam jednog dana dobio i poruku od Njegoša koji mi se predstavio i objasnio svoju ideju. Želio je da planinarima i običnim ljudima pokloni jednu malu planinarsku kućicu, točnije planinarski bivak da se može prespavati na Prenju.

    Kako reagirati na takvu poruku već sa velikim ushićenjem i zahvalom za takvu gestu. Nekako sam odmah shvatio da se radi o momku koji je ozbiljan i čvrstih namjera“, ispričao nam je Dženad.

    Kako kaže Dženad, Njegoš je momak rođen u Jajcu, a tijekom rata njegova obitelj je otišla u Brčko i tamo i danas živi. Njegov vedri duh i ljubav prema planinama potaknuli su ga da pokrene projekt izgradnje kućice. Kako se bavi proizvodnjom namještaja, dobro poznaje posao i ima potreban alat Njegošu nije trebalo puno više za Divovu kuću od same motivacije i uložena truda.

    Dženada smo upitali i kako je tekao put od ideje do realizacije kuće u Prenju.

    „Nisam puno čekao, najavio sam se kod gradonačelnika grada Konjica i objasnio o čemu se radi. Gradonačelnik je prepoznao ideju i izašao nam maksimalno u susret. Sve je bilo završeno za bukvalno desetak dana. Njegoš Kalajdžija je sve sam uradio, financirao i montirao na licu mjesta. Gradonačelnik Konjica gospodin Osman Ćatić prepoznao je našu ideju i dao podršku u svakom pogledu gdje god da je zaškripalo. Ekipa iz GSS-Prenj Konjic je zajedno s Njegošem tri dana radila na podizanju objekta i prijenosu materijala“, priča nam Dženad. A osim same Divove kuće projekt je izazvao i sjajne reakcije ljudi.

    „Nenormalno je puno pozitivne energije koja je krenula objavom fotografija i vijesti o “Divovoj kući”.. Toliko pozitivnih komentara da je to nešto neopisivo. Ipak moram navesti ljude koji su se istakli i osjetili potrebu da učestvuju na neki način nakon naše objave. Čovjek iz Olova se javio da donira lijepe drvene klupe i stol za kuću, drugi pak drvene ležaljke. Momak iz Njemačke je odmah kupio solarni panel, ispravljač i sve sto je potrebno da kuća ima električnu energiju. Jedna gospođa iz Mostara se javila da poklanja Njegošu vikend u svojoj vikendici vikendicu da uživa sa svojom porodicom. To su samo neki od komentara i kontakata koji su mi ostali urezani u sjecanje“, otkriva Dženad u čijim fotografijama i pričama možete uživati i na njegovoj Facebook stranici. 

    Upitali smo ga i otkud ime Divova kuća i kome je namijenjena te kako se može posjetiti,

    „Do zadnjeg dana smo razmišljali kakvo ime da damo a onda je načelnik GSS-a Prenj, Almir Karkelja u vožnji prema kući rekao Divova je kuća. Aludirajući na pjesmu poznatog pjesnika Vladimira Nazora koji je zajedno sa Titom i partizanskim jedinicama nakon Bitke na Neretvi i prelaska partizana i ranjenika preko Neretve, pregazio Prenj i osjetio sve njegove dobre i loše strane pa je u svojim stihovima napisao:

    “Prenj planina nije
    Visok grad je vila,
    Sijelo je bogova
    Drevnih Bogumila (…)

    Prenj planina nije,
    Divova je kuća,
    Kojom bitka bijesni
    Sve veća i ljuća (…)

    Prenj planina nije
    Žrtvovni je kamen
    Što čeka, da sveti
    Očisti ga plamen (…) ”

    Zbog higijene i evidencije je li je slobodna ili ne, kućicu smo dali na upravljanje Gorskoj službi a mogu je koristiti svi. Potrebno je samo da se provjeri da li je kućica slobodna i bez bilo kakve naknade se može boraviti u njoj. Za to je i namijenjena“, kaže Dženad o kući koja se nalazi u dolini Tisovici, obzirom da je dolina Tisovica mjesto koje je najčešća polazna točka njegovih planinarskih tura.

    No to nije kraj predivnim akcijama:

    „U svibnju sljedeće godine planiramo početak gradnje još jedne planinarske kuće koja će biti većih dimenzija i na puno zahtjevnijem terenu. Tu će nam trebati pomoć svih onih koji vole Prenj, vole planine i vole našu državu. Bit će puno akcije, puno druženja a rezultat toga bi trebao da bude jedan prelijepi objekt u Prenjskom carstvu“, ispričao nam je Dženad kojem želimo puno sreće u budućnosti i nadamo se kako će njegov trud potaknuti što više takvih, dobrih djela i izvan granica Bosne i Hercegovine.

     

    izvor: punkufer.dnevnik.hr

  • CIK izrekao prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima

    CIK izrekao prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima

    Centralna izborna komsija (CIK) Bosne i Hercegovine izrekla je prvu sankciju zbog trgovine biračkim mjestima, i to po 4.000 KM za SNSD i SDA te 1.000 KM kazne za Ademira Alibašića kojem je zabranjen rad na biračkom mjestu na period od četiri godine.

    U prijavi koju je CIK dobio od nevladine organizacije Koalicija “Pod lupom”, a koja se odnosi na birački odbor u biračkom mjestu u Jablanici, navedeno je da je Ademir Alibašić bio kandidat SDA 2016. godine, a da je u ime SNSD-a imenovan za predsjednika biračkog odbora.

    Utvrđeno je da je prihvatio dužnost člana biračkog odbora ispred SNSD-a, u tom momentu je bio član SDA. Stekli su se uvjeti da je riječ o trgovini biračkim mjestima na način da je SNSD, koji nema ni općinske odbore u Jablanici niti kandidate, ali se prijavio za člana biračkog odbora po osnovu kandidature za člana Predsjedništva, dozvolio ovom kandidatu ispred SDA da bude u njihovo ime član biračkog odbora – rečeno je na sjednici CIK-a održanoj u utorak.

    Donesena je odluka da je SNSD, s ciljem pogodovanja drugom političkom subjektu, SDA, zloupotrijebila zakonsko pravo na učešće u radu biračkog odbora, čime je prekršena odredba Izbornog zakona BiH.

    Izriče se kazna od 4.000 KM za SNSD, 4.000 KM za SDA, a Ademiru Alibašiću, predsjedniku biračkog odbora 1.000 KM i zabrana angažovanja za rad na biračkom mjestu četiri godine – navedeno je na sjednici CIK-a koji je naložio da se imenuje neko drugi u birački odbor na prijedlog Općinske izborne komisije Jablanica.

     

    Izvor: podlupom.org

  • Proslavljen 25. rođendan Centra „Duga“

    Proslavljen 25. rođendan Centra „Duga“

    Edukacijsko rehabilitacijski centar „Duga“ Novi Travnik danas je na svečan način obilježio 25. godišnjicu osnivanja.

    Uz direktoricu  Centra Sonju Nikolić Jurišić na svečanoj proslavi govorio je i načelnik Općine Stjepan Dujo koji je uposlenicima Centra, štićenicima i njihovim roditeljima uputio iskrene čestitke.

    Naglasio je da će Općina Novi Travnik, kao utemeljitelj ustanove, nastavit davati podršku radu Javne ustanove Centar „Duga“, razumijevajući potrebe osoba s poteškoćama u razvoju. Također, izrazio je nadu da će više razine vlasti prepoznati potrebe i značaj postojanja ustanove ovoga tipa koja je jedina na prostoru SBK -a  i prepoznati svoje zakonske obveze u smislu financiranja rada ustanove i jačanja njenih kapaciteta.

     

    izvor: nove-info.com

  • Brao orahe ispod gradskog drveta, grad mu poslao račun

    Brao orahe ispod gradskog drveta, grad mu poslao račun

    Trgovce koji svoje prostore imaju u poslovnom centru u Đurđevcu u Hrvatskoj šokirao je račun koji je dobio jedan od njih, a izdan je od Grada Đurđevca, i to ni manje ni više nego za berbu oraha.

    Naime, jedan od trgovaca (identitet poznat redakciji), pretprošle je sedmice od uposlenika gradske uprave dobio račun na koji isprva nije obratio pozornost. Šok je uslijedio kad je trgovac shvatio da je račun izdan za najam javne površine za berbu oraha.

    Trgovac koji je dobio račun odbio je dati bilo kakvu izjavu. Račun se vrlo brzo počeo dijeliti na društvenim mrežama, a dobila ga je i redakcija portala Podravski.hr i s obzirom na to da ima pečat grada i potpis gradonačelnika, nema razloga sumnjati u njegovu vjerodostojnost.

    Taj trgovac je, kažu dobro upućeni izvori spoemnutog medija, u nekoliko navrata pokupio orahe koji su danima stajali ispod stabla uz dječje igralište nedaleko od poslovnog centra, a to su očito “snimili” i uposlenici gradske uprave jer njihovi uredi gledaju na taj prostor.

    “Naš kolega ne bježi od toga da je pobrao nekoliko oraha, ali stvarno je sramotno da mu se zbog toga izdaje račun i traži bilo kakva naknada. Orahe znaju pokupiti i djeca koja se tu igraju i njihovi roditelji pa se postavlja pitanje hoće li i oni dobiti račune ili neko od građana koji u parku znaju pokupiti kestene”, pričaju trgovci koji su željeli ostati anonimni kako zbog svojih izjava ne bi bili u nemilosti gradske uprave.

    izvor: centralna.ba

  • Jačanje poduzetničke infrastrukture i start-up podrške u SBK

    Jačanje poduzetničke infrastrukture i start-up podrške u SBK

    Projekat „SARADNJOM DO BOLJE KONKURENTNOSTI – SBK“ koji realizuje Lokalno partnerstvo zapošljavanje SBK/KSB (LPZ SBK) ima za cilj unapređenje lokalnog sistema podrške radi smanjenja broja nezaposlenih i njihovog jačeg aktiviranja na tržištu rada sa fokusom na teže zapošljive skupine.

    Trenutno se provode projektne aktivnosti na jačanju poduzetničke infrastrukture za start-up podršku u općinama Travnik, Jajce, Novi Travnik i Vitez. U ovim općinama su u toku adaptacije prostora i opremanje biznis inkubatora za start-up podršku na način koji je prihvatljiv mladima za rad i saradnju na razvoju vlastitih poslovnih ideja.

    U mjesecu oktobru će biti objavljen i javni poziv za start-up podršku mladima do 35 godina za učešće na poduzetničkoj obuci prema ISIYB (Start andImproveYourBusiness – Započni i unaprijedi posao) metodologiji Međunarodne organizacije radakao i za mentorsku i finansijsku podršku prilikom razvoja i pokretanja poslovnih ideja.

    Projekat „Saradnjom do bolje konkurentnosti – SBK“ finansira i izradu strategije razvoja ljudskih resursa u SBK/KSB čija je realizacija u toku a koja će predstavljati jasan strateški pravac, kroz mjere i programe, ka izgradnji zajednice za sve građane sa visokom zapošljivošću a koja odgovara dinamici tržišta rada i prati principe održivog razvoja.

    Do kraja godine će biti objavljeni javni pozivi za nezaposlene osobe sa evidencije zavoda za zapošljavanje za besplatnu obukui pre/kvalifikaciju kroz dva nova certificirana modula obuke u SBK/KSB i to za CNC operatere i njegovatelje/ice. Nakon uspješno završene obuke i sticanja certifikata nezaposlenim osobama će biti pružena mogućnost zapošljavanja kod poznatih poslodavaca, partnera u projektu, kao i u drugim zainteresovanim preduzećima.

    Projekat „SARADNJOM DO BOLJE KONKURENTNOSTI – SBK“ implementira Lokalno partnerstvo za zapošljavanje SBK/KSB (LPZ SBK) koga čine: Regionalna ekonomska zajednica „REZ“ d.o.o., Služba za zapošljavanje SBK/KSB, Ministarstvo za privredu SBK/KSB, Sveučilište/Univerzitet „Vitez“, Srednja mješovita tehnička škola Travnik, Centar za edukaciju mladih CEM, Općina Vitez, Općina Novi Travnik, Općina Jajce, Općina Travnik, GS-TMT d.o.o. Travnik, A&F d.o.o. Jajce, MAKS d.o.o. Vitez i PU „Linija života“ Donji Vakuf.

    Lokalno partnerstvo za zapošljavanje SBK/KSB je jedno od 20 partnerstava uspostavljenih u BiH u okviru projekta “Podrška Evropske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II” (LEP II), kojeg Evropska unija finansira s 4 miliona eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (MOR). Ovaj projekat ima za cilj da kroz lokalna partnerstva za zapošljavanje doprinese poboljšanju zapošljavanja u lokalnim zajednicama i unaprijedi vještine i prilike za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

    Za više informacija o projektu LEP II, posjetite www.partnerstvo.ba i kanale društvenih mreža (Instagram, Facebook, Twitter i YouTube).

  • Snimak treće debate: Gost Amer Čolak kandidat za Skupštinu SBK(SDP BiH)

    Snimak treće debate: Gost Amer Čolak kandidat za Skupštinu SBK(SDP BiH)

    Danas, 28. 09. 2022. godine.,  u programu Radija Donji Vakuf je realizirana treća debata na temu: socijalni programi,mladi, obrazovanje,kultura, sport.

    U emsiji je učestovao:

    Socijaldemokratska partija BiH- SDP : Amer Čolak, kandidat za Skupštinu SBK.

    Iako su potvrdili gostovanje danas u studiju Radija Donji Vakuf nisu se pojavili predstavnici: Socijaldemokrata BiH- Pokret Zeleni i Demokratske fronte.

    “Treća debatna emsija u Programu Radija Donji Vakuf”

     

    Sutra, 29. septembra 2022. godine, od 12 sati, na gore pomenute teme, gosti četvrte i posljednje debate su predstavnici Stranke demokratske akcije BiH, Saveza za bolju budućnost i Naroda i Pravde.

  • Tuzla dobija Kuću bosanskog jezika

    Tuzla dobija Kuću bosanskog jezika

     

    Grad Tuzla godinama radi na očuvanju kulturno – historijskog naslijeđa Tuzle i BiH. Te potencijale koristi u funkciji razvoja turizma, poboljšanja imidža grada ali u Gradskoj upravi smatraju da se svi moraju više potruditi da zaštite zajedničko naslijeđe. Posebno se to odnosi na bosanski jezik, koji je, između ostalog, i dokaz kontinuiteta bosansko – hercegovačke državnosti. Grad Tuzla spada u rijetke lokalne zajednice koje su to prepoznale.

    Podsjećamo, Grad je objavio nekoliko izdanja Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine, čiji autor je Muhamed Hevaija Uskufi.

    U centru grada će u četvrtak biti otvorena Kuća bosanskog jezika, posvećena Uskufiju. U ovoj kući će biti izloženi mnogi dokumenti koji svjedoče o kontinuitetu bosanskog jezika.

    Bosanski jezik je riznica zajedničkog naslijeđa, postoji od kad postoji Bosna, istakao je gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović.

    izvor: bhstring.net

  • U Kini na svijet došao prvi klon arktičkog vuka

    U Kini na svijet došao prvi klon arktičkog vuka

    Svijet je dobio prvog kloniranog arktičkog vuka (Canis lupus arctos), kojeg je okotila posve neuobičajena surogat-majka – bigl. Vijest o prvom kloniranom arktičkom vuku objavila je kineska tvrtka za kloniranje kućnih ljubimaca.

    Klonirano štene vučice, po imenu Maya, i njezina majka bigl predstavljeni su svijetu u kratkom videu na tiskovnoj konferenciji, koju je 19. rujna održala tvrtka Sinogene Biotechnology Company u Pekingu, piše Global Times.

    Video je zapravo objavljen 100 dana nakon Mayina dolaska na svijet, koji se dogodio 10. lipnja u laboratoriju u Pekingu, obznanili su predstavnici tvrtke Sinogene. Ta je tvrtka inače specijalizirana za kloniranje mrtvih kućnih ljubimaca, poput mačaka, pasa i konja, za privatne klijente. No, Sinogene sada želi iskoristiti svoju stručnost kako bi pomogao klonirati ugrožene vrste u svrhu očuvanja.

    Vučica Maya, klon arktičkog vukaVučica Maya, klon arktičkog vuka (Foto: sinogene.org)

    Maya je klonirana pomoću DNK-a prikupljenog od odrasle arktičke vučice, također nazvane Maya, koja je umrla u zatočeništvu u Harbin Polarlandu, parku divljih životinja na sjeveroistoku Kine. Izvorna Maya, koja je živjela Kanadi prije nego što je otpremljena u Kinu 2006. godine, umrla je zbog starosti početkom 2021. godine.

    Kloniranje Maye uspješno je dovršeno “nakon dvije godine mukotrpnih napora“, naglasio je na tiskovnoj konferenciji tvrtke Mi Jidong, generalni direktor Sinogena.

    Znanstvenici te tvrtke izvorno su stvorili 137 embrija arktičkog vuka spajanjem stanica kože izvorne Maye s nezrelim jajnim stanicama pasa, koristeći proces poznat kao prijenos jezgre somatskih stanica (SCNT). Od tih embrija, 85 je uspješno presađeno u sedam surogata bigla. Od tih presađenih embrija samo se jedan potpuno razvio tijekom trudnoće.

    Znanstvenici su upotrijebili surogate bigla jer nije bilo dovoljno vukova u zatočeništvu za njihove pokuse. Srećom, psi dijele dovoljno DNK-a s vukovima za uspješnu trudnoću hibrida.

    Maya sada živi sa svojom surogat-majkom u Sinogenovom laboratoriju u Xuzhouu, na istoku Kine. Ta će klonirana vučica na kraju biti prebačena u Harbin Polarland, gdje će nastaviti život s drugim arktičkim vukovima. Međutim, čuvari parka vjeruju da će je morati polako upoznavati s ostatkom čopora zbog njezina izoliranog odrastanja.

    Sinogene je također otkrio da se drugi klon arktičkog vuka, stvoren korištenjem DNK-a nepoznatog mužjaka, trebao okotiti u četvrtak, 22. rujna. Međutim, do sada nije bilo potvrđenih izvješća o tome.

    Iz Sinogena su također najavili novo partnerstvo s Beijing Wildlife Parkom za kloniranje više vrsta u zatočeništvu u budućnosti, iako još nisu najavljeni konkretni projekti u pitanju.

    Godine 2019. Sinogene je također bio uključen u projekt koji je proizveo šest identičnih klonova njemačkog ovčara, koji su zatim primljeni u policijske snage u Pekingu, piše CBS News.

    Kloniranje ugroženih životinja

    Kloniranje je drastično nedovoljno iskorišten alat. U budućnosti bi to mogao biti doslovni spas za vrste koje postaju sve rjeđe ili još gore, izumiru, rekao je Ben Novak, vodeći znanstvenik u Revive & Restore, za Live Science.

    Glavna korist kloniranja ugroženih vrsta je to što se održava količina genetske raznolikosti unutar vrste, dodao je Novak.

    Ako se klonovi mogu razmnožavati s drugim nekloniranim jedinkama, to ugroženim vrstama daje priliku za borbu da se prilagode selekcijskim pritiscima koji ih vode prema izumiranju, istaknuo je. Još jedna prednost kloniranja je ta što se može koristiti u kombinaciji s postojećim programima uzgoja u zatočeništvu, posebno kada se koriste surogat-majke drugih vrsta, pojasnio je Novak.

    Umjesto da uzimaju životinje iz divljine kako bi stvorili rezervnu populaciju u zatočeništvu, znanstvenici mogu uzeti genetske uzorke od divljih životinja i stvoriti klonove u laboratoriju koristeći lakše dostupne surogate, kao što su učinili s Mayom i njezinom majkom biglom. Te genetske sigurnosne kopije zatim se mogu unijeti u divljinu kako bi se popunile populacije koje se bore, kaže Novak.

    Za sisavce, čini se da dvije vrste moraju imati zajedničkog pretka prije manje od pet milijuna godina da bi surogat-trudnoća bila uspješna, rekao je Novak. To otvara mogućnost oživljavanja izumrlih vrsta korištenjem blisko povezanih živih surogat-vrsta, napomenuo je.

    Ograničenja kloniranja

    Ipak, postoje i neka velika ograničenja za kloniranje. Jedan od glavnih problema je da se sve životinje još uvijek ne mogu uspješno klonirati. Do danas su pomoću SCNT-a klonirani samo sisavci, ribe, vodozemci i jedna vrsta kukca, podsjetio je Novak.

    Za ptice, gmazove i sisavce koji polažu jaja, kao što su kljunaši i ehidne, SCNT ne djeluje jer se jajašca ne razvijaju pravilno, pojasnio je.

    Kloniranje također ima vrlo nisku stopu uspješnosti u usporedbi s umjetnom oplodnjom ili oplodnjom in vitro, istaknuo je Novak. Kao i kod vučice Maye, istraživači često moraju stvoriti stotine embrija i uspješno ih usaditi u više surogata kako bi se okotila samo jedna životinja, što kloniranje može učiniti skupim procesom.

    Korak u pravom smijeru prema očuvanju vrsta

    Za zagovornike kloniranja Maya je još jedan korak u pravom smjeru za ovo područje istraživanja.

    Sjajno je vidjeti da se radi više na kloniranju divljih životinja. Nadam se da sva ova nedavna postignuća u kloniranju pokazuju svijetu da je kloniranje spremno koristiti kao koristan alat za očuvanje divljih životinja, zaključio je Novak.

    Izvor: Live Science