Zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihterovoj skali pogodio je sinoć centralnu Grčku.
Potres se osjetio i u Atini, udaljenoj 115 kilometara.
Kako se navodi, on je zabilježen na oko 9 kilometara od Antikire u centralnoj Grčkoj.
Nije još uvijek poznato da li je bilo žrtava u ovom zemljotresu.
Podrhtavanje tla se osim u Grčkoj osjetilo i u Turskoj, Libiji i Egiptu.
avaz.ba
Vršitelj dužnosti gradonačelnika Zaporožje Anatolij Kurtev izvijestio je da je sedamnaest ljudi ubijeno tokom noćnog napada na grad.
Prema preliminarnim podacima, pet kuća je uništeno, a 50 ih je oštećeno, rekao je Kurtev.
Napad se dogodilo oko 125 km od nuklearne elektrane.
Radiosarajevo.ba
08:30 do 10:30 sati Turbe
12:00 do 14:00 sati Vrelo
16:30 do 18:30 sati Dolac na Lašvi
20:00 do 21:30 sati Kanare
15:00 do 17:00 sati ulica Lašvanska
17:00 do 19:00 sati lokalna cesta, Divjak
20:00 do 21:00 sati M-5 Bila
21:00 do 22:00 sati R-440 Zabilje
08:00 do 10:00 sati Nadbare
10:30 do 12:30 sati ulica Bosanska
13:00 do 15:00 sati Pločari Polje
15:00 do 16:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Bristovi
19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica
21:00 do 22:30 sati ulica Slobode
08:00 do 09:30 sati ulica Vrbaska
11:00 do 12:30 sati ulica Bistrička cesta
14:00 do 16:30 sati Dražev Dolac
22:00 do 23:30 sati Humac
16:30 do 18:00 sati M-5 Bravnice
18:30 do 20:30 sati M-5 Vinac
21:00 do 23:00 sati M-5 Skela
19:00 do 20:30 sati Gavrine kuće
20:30 do 22:00 sati Kaonik (stari most)
22:30 do 00:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)
00:00 do 01:30 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob. Penelopa)
08:30 do 10:15 sati Draževići
11:00 do 13:00 sati Han Ploča
13:30 do 15:30 sati Draževići
09:00 do 11:30 sati Rakova Noga
16:30 do 19:00 sati Volujak (nova cesta)
08:30 do 09:30 sati M-16.4 Bučići
10:30 do 11:30 sati M-16.4 Duhovo
12:30 do 13:30 sati M-16.4 Rankovići
14:00 do 15:00 sati M-16.4 Stojkovići
Jutarnja magla mjestimično smanjuje vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove, a upozoravamo i na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja. Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu, poručili su iz BIHAMK-a.
Na magistralnom putu Tarčin-Bradina zbog sanacionih radova obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na vozne trake novoizgrađene poddionice autoputa Tarčin-Ivan u oba smjera, bez naplate cestarine od Vlakova do Bradine. Molimo vozače da budu oprezni, posebno prilikom prolaska kroz naplatne kućice.
Zbog radova na ugradnji opreme u tunelu Crnaja na dionici Konjic-Jablanica u noćnim satima od 22 do 07 sati, saobraća se jednom trakom, naizmjenično.
Zbog izvođenja radova na izgradnji obilaznice Donji Vakuf, saobraćaj je obustavljen na raskrsnici magistralnih puteva (M-5 i M-16) u Donjem Vakufu i preusmjeren na privremenu obilaznicu.
Zbog izvođenja radova na dionici Žitomislići-Počitelj, svaki dan osim nedjelje i praznika dolazi do obustave saobraćaja u terminima od 09 do 12 :15 sati i od 13 :15 do 15 sati.
Zbog sanacije magistralnog puta Nevesinje-Mostar, svakog dana (osim nedelje) od 08 do 17 sati obustavlja se saobraćaj na dijelu od Nevesinja do mjesta Velagić. Za vrijeme obustave saobraćaj se preusmjerava alternativnim pravcima Nevesinje-Zijemlje-Ruišta-Mostar ili Nevesinje-Berkovići-Stolac-Mostar.
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Sporije, zbog radova, saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, kao i na magistralnom putu Bihać-Bosanski Petrovac (dionici Ripač-Dubovsko).
Na graničnim prelazima zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.
U BiH danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove bit će magle i sumaglice.
Vjetar je slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura je od 10 do 16 stepeni, a dnevna od 18 do 25.
U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a jutarnja temperatura je oko 10, dok dnevna će biti oko 20 stepeni.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na 56. sjednici održanoj 03.oktobra 2022. godine donijela Odluku o odgađanju i raspisivanju izbora za biračko mjesto 007B051 “Hozići” u osnovnoj izbornoj jedinici Novi Grad, s obzirom da 02. oktobra izbore na tom biračkom mjestu nije bilo moguće održati u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Odgođeni izbori na biračkom mjestu 007B051 “Hozići” održat će se u nedjelju, 09. oktobra 2022. godine.
Općinska izborna komisija Novi Grad je imenovala nove članove biračkog odbora. Bit će korišten novi izborni materijal, odnosno listići će biti ovjereni sa štambiljom sa oznakom “odgođeni izbori” a bit će korišten i štambilj na biračkom mjestu sa oznakom biračkog mjesta i dodatnom zaštitom.
Izbore će nadzirati akreditirani supervizor Centralne izborne komisije BiH.
Na biračkom mjestu 007B051 “Hozići” u Novom Gradu je registrirano da glasa 465 birača.
Biračko mjesto će biti otvoreno od 7 do 19 sati.
Glasa se uz pokaz jednog od važećih BH identifikacionih dokumenata: lična karta, vozačka dozvola ili pasoš.
Radiosarajevo.ba
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučujći po zahtjevu Općinskog suda u Zavidovićima na sjednici 22. rujna utvrdio da dijelovi Zakona o prekršajima nisu u skladu sa državnim ustavom.
Utvrđujući po zahtjevu Općinskog suda u Zavidovićima – Odjeljenje suda u Maglaju (sudija Boris Sunarić) za ocjenu ustavnosti člana 56. stav 2. tačka 3, (člana 56. stav 3. i člana 94. Zakona o prekršajima Federacije BiH utvrdio da je član 56 stav 3 nije u skladu sa Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na pristupu sudu.
Odredba koja je osporena glasi: “Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu”.
Ustavni sud BiH je naložio Parlamentu Federacije BiH da u roku šest mjeseci izvrši izmjene zakona.
Također, osporena je i rečenica iz Zakona o prekršajima: “Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu.”
Ustavni sud je naveo i ovaj dio Zakona sadrži iste iste probleme koje je Ustavni sud procijenio kao i prethodni dio odredbe kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim.
– Ako se ne može sa sigurnošću čak ni pretpostaviti da će okrivljeni zaista preuzeti prekršajni nalog za koji se smatra da je na ovakav način uručen, onda se okrivljenom ne mogu osigurati ni garancije da će moći zahtijevati adversarni postupak pred nadležnim sudom ili da će moći koristiti pravni lijek i tražiti povrat u prijašnje stanje (restitutio in inlegrum) iz čL.93. i 94. ZOP-a – navodi se u odluci.
O odredbi koja se odnosi na dostavljanje kazne pričvršćavanjem ili ostavljanjem na vidljivom mjestu na motornom vozilu ako je prekršaj vezan za nepropisno parkiranje, Ustavni sud BiH je utvrdio da ne krši norme.
Sud je osporio odredbu: “Svaki prijedlog za povrat u predašnje stanje mora biti podnesen sudu u roku tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja rješenja o prekršaju”.
Prema mišljenju Ustavnog suda, rok od tri mjeseca koji je propisan u članu 94.ZOP-a okrivljenom ne osigurava djelotvoran pristup sudu ukoliko želi pobijati pretpostavku o uručenju putem pošte iz člana 75. ZOP-a, prenosi Avaz.
BiH je zemlja u kojoj najsporije može još sporije. Radovi na Koridoru Vc, koji kroz našu zemlju povezuje Ploče s Budimpeštom, počeli su prije dvije decenije. Od tada do danas mi smo tek na pola puta. Hoćemo li ostatak uspjeti izgraditi do 2028. godine?
Dugo očekivani i nemalo osporavani Pelješki most, projekat od nacionalnog značaja za Hrvatsku, ove godine pušten je u promet. Povezivanjem južne Dalmacije sa ostatkom države značajno je skraćeno putovanje i rasterećen saobraćaj, što je opravdalo njegovu izgradnju i naziv – projekat svih projekata.
Kako su saopćili iz Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture RH, od 26. jula 2022. i otvaranja Pelješkog mosta do 5. oktobra, prema podacima Hrvatskih cesta, mostom je prešlo 808.271 vozilo. Dodaju kako prosječni dnevni saobraćaj varira od mjeseca do mjeseca, a iznosi oko 11.550 vozila na dan.
Svega toga ne bi bilo bez fondova Evropske unije koja je u izgradnju uložila više od 85 posto sredstava. Njenu podršku u realizaciji panevropskog projekta Koridor Vc ima i BiH. Međutim, visinu ulaganja ne prate izgrađeni kilometri autoputa.
“Imamo nefunkcionalno pola izgrađeno od 335 kilometara autoputa kroz BiH. Tolike su investicije EU-a i Evropske banke za obnovu i razvoj ili Evropske investicione banke u infrastrukturu da smo mogli napraviti mrežu autoputeva”, tvrdi dr. sc. Osman Lindov, profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.
Spora izgradnja Koridora ne čudi, jer niži nivoi vlasti odlučuju o projektu od državnog i evropskog značaja.
“Danas lokalna zajednica može zaustaviti međunarodni projekat autoputa na Koridoru”, dodaje Lindov.
Da bi bilo lakše kada bi se sa vrha države odlučivalo, a ne samo zaduživalo, ne spori ni državni ministar komunikacija i transporta Vojin Mitrović (SNSD): “To je jedan od problema, a još veći su problem javne nabavke – i to je jedan od razloga kašnjenja”.
A i ono što je izgrađeno nije u potpunosti usklađeno sa standardima Transportne zajednice fokusirane na razvoj saobraćajne mreže između EU-a i zemalja Jugoistočne Evrope.
Ministar Mitrović navodi kako kako je u Svilaju interes EU-a bio da ne bude integrisan granični prijelaz nego da ga svaka država ima sa svoje strane: “I na mostu u Gradiški smo u situaciji da ćemo imati granični prijelaz i sa strane BiH i Hrvatske, a stav Transportne zajednice je jedno zastavljanje, jedna kontrola, jedna inspekcija”.
Najveći dio Koridora Vc prolazi kroz Federaciju. Do sada je izgrađeno 120 km. Osam je otvorenih gradilišta, za dvije godine BiH bi na sjevernom dijelu trebalo da bude potpuno povezana sa EU-om.
“Trenutno se gradi 38 kilometra autoceste i 1,1 milijarda je procijenjena vrijednost, u planu nam je da 2025. godine sjeverna dionica Koridora Vc, sjeverno gledano od Sarajeva, bude u funkciji i operativna”, precizira Amir Fejzić, savjetnik direktora Autocesta FBiH.
Najzahtjevniji radovi tek predstoje na tunelu Prenj i najdužem mostu na Koridoru, kod Počitelja. Gradi se i kroz Republiku Srpsku, ali znatno manje. Sada bi, zbog suspendovanih sredstava EU-a, moglo i sporije. Od 46 km, izgrađeno je tek 6,5.
“Dva projekta su suspendovana početkom ove godine u RS-u uslijed političke krize koja je dominirala u ovoj zemlji. U pitanju su dvije dionice, jedna na autoputu Johovac – Vukosavlje, koja povezuje Doboj sa dijelom koji je izgrađen u Federaciji, a druga je popravka željezničke pruge u bllizini Doboja”, kazao je Stefano Ellero, šef kooperacija u Delegaciji EU-a u BiH.
Iz Autoputeva RS-a poručuju da neće biti na gubitku najavljujući nastavak radova – deblokadom sredstava EU-a ili davanjem koncesija.
“Ovo što oni daju 160 milliona granta – to je jako povoljno. Međutim, kineske i turske kompanije su izrazile bi išle na koncesiju i ta koncesija koja bi išla na 30 godina – to je jako isplatljivo”, napominje Slobodan Stanarević, direktor Autoputeva RS-a.
EU je do sada za finansiranje radova na Koridoru Vc kroz našu zemlju i pripremu projektne dokumentacije odobrila više od milijardu maraka bespovratnih sredstava.
“Tradicionalno, BiH dobija najviši procenat, iznos sredstava iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan i tradicionalno mi najviše apliciramo u sektoru transporta i to je uglavnom za Koridor Vc”, objašnjava Sabina Dizdarević, šefica Odsjeka za regionalni razvoj i infrastrukturu u DEI-ju.
Koridor Vc važan je ne samo za transportno povezivanje sa EU nego i privredni razvoj. Što prije shvatimo njegovu geostratešku važnost, brže ćemo graditi nove kilometre autoputa i zbrajati strane investicije.
federalna.ba
Ohrabruje što ima i onih koji napuštaju život u Njemačkoj i svoju budućnost vide u BiH. Takav primjer zabilježili smo u livanjskom selu Golinjevo, u kojem svoj život gradi 6-člana obitelj iz Njemačke.
Sussane i njeno četvero djece život u njemačkom Leipzigu prije godinu dana zamijenili su mirnim životom u selu Golinjevo kod Livna. 2018. godine ovdje su boravili kao turisti, i bila je to kažu ljubav na prvi pogled. Sloboda, priroda i ljepota ovog mjesta bili su presudni u njihovoj odluci o preseljenju.
“Zaljubili smo se u ovo mjesto, u ljude i odlučili smo da ovdje ostanemo, da naša djeca odrastaju u slobodnoj, sretnoj i zdravoj okolini”, kaže Susanne Marielle Goepel.
Već godinu dana djeca pohađaju osnovnu školu, uče jezik. Sve što im je nedostajalo u Njemačkoj, dobili su kažu ovdje. Desetogodišnji Karl i njegov dvije godine mlađi brat Max, priznaju da im nedostaju prijatelji , ali ne kriju oduševljenje zbog odluke roditelja.
“Ljudi su ovdje mnogo ljubazniji, i ono što mi je jako drago je to što ovdje uopće nema aviona kao u Njemačkoj, jer smo živjeli blizu aerdoroma, pa smo stalno bili izloženi buci. Ovdje smo mnogo slobodniji a i zrak je bolji“, kaže Karl Goepel.
“Igramo se i provodimo mnogo vremena vani na zraku, kupili smo ovdje kuće i zanimljivo nam je”, kaže Max.
Prvih mjeseci živjeli su u kamp kućici,a potom su Sussane i njen suprug, kupili dvije stare kamene kuće i izgradili jednu novu u koju bi se uskoro trebali i useliti. I dok čeka na dolazak supruga koji u Njemačkoj radi kao stomatolog Sussane je pokrenula agenciju preko koje pomaže i drugim porodicama iz Njemačke da naseljavaju BiH i pokrenu svoj biznis.
“Želim se baviti turizmom, ojačati privredu, ljude vratiti u ovu zemlju i da radimo zajedno na gradnji. To je moja vizija. Možda bude teško, ali kad ljudi vide da ovdje ima potencijala, da se otvaraju radna mjesta naravno da će poželiti da dođu”, kaže Susanne Marielle Goepel.
Život u prirodi i slobodi njihov život, kaže, čini potpunijim i ljepšim. Za godinu dana života u Livnu nisu naišli niti na jednu neugodnost.
Uprkos brojnim upozorenjima i savjetima prijatelja da to ne čine, da život u BiH ne može biti bolji od onog kojeg su imali u Njemačkoj, Sussane vjeruje da njenu djecu ovdje čeka sigurna budućnost i da zbog svega na kraju neće zažaliti.
N1
Iako je do Eurosonga ostalo više od sedam mjeseci i ne zna se nijedna pjesma koja će se čuti na ovom popularnom muzičkom takmičenju, ljudi se već klade na pobjednika. Prva na kladionicama je ponovo Ukrajina, kojoj kladionice daju 22 posto šanse za pobjedu. Ukrajinu slijedi Italija kojoj kladionice daju osam posto, a potom Velika Britanija sa sedam posto šanse za pobjedu.
Kladioničari u ovom trenutku, očito, predviđaju da će Ukrajina 2023. godine imati veliku podršku baš kao i ove godine, kada je sastav Kalush Orchestra pobijedio i to s rekordnim brojem glasova publike.
Liverpool će biti grad domaćin Eurosonga 2023. godine. Liverpool je bio jedan od 20 gradova koji su se takmičili za titulu domaćina takmičenja za pjesmu Eurovizije, koje se ove godine održava u Velikoj Britaniji. U završnici je ostao još Glasgow.
“Nigdje ne priređuju zabave poput nas”, poručila je tokom takmičenja gradonačelnica Liverpoola Joanne Anderson.
“Dom Beatlesa spreman je prirediti show za Ukrajinu, Veliku Britaniju i Evropu”, dodala je.
Velika Britanija ranije je bila domaćin takmičenja osam puta od čega se četiri puta ono održalo u Londonu. Posljednji put u toj zemlji je održano 1998. u Birminghamu. Britanska javna radiotelevizijska korporacija pojasnila je da se u procesu izbora fokusirala na one britanske gradove koji su se ranije dokazali kao dobri domaćini velikih međunarodnih događaja.
Organizaciju Eurosonga zbog rata preuzela Velika Britanija
Domaćin takmičenja sljedeće je godine trebala biti Ukrajina, nakon što je ukrajinska folk-rap grupa Kalush Orchestra u maju pobijedila na takmičenju u Torinu, a drugo je mjesto osvojio britanski predstavnik Sam Ryder neobičnom pjesmom Space Man.
Uprkos negodovanju vlade ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Evropska radiodifuzna unija (EBU), koja upravlja Eurovizijom, zaključila je da Ukrajina ne može garantovati sigurnost za više od 10.000 ljudi uključenih u produkciju i još 30.000 obožavatelja.
N1