Srednjobosanski kanton suočava se s tužbom teškom više od 300 miliona maraka nakon što je sarajevsko preduzeće BBM zatražilo naknadu štete zbog nemogućnosti realizacije koncesijskog prava na istraživanje zlata u Bakovićima kod Fojnice.
– Trenutno mogu reći da je parnični postupak u toku i u fazi glavne rasprave, a provode se tri vještačenja. Nalaze vještaka još nismo zaprimili pa se na te okolnosti dalje ne mogu očitovati dok se Pravobranilaštvu ne dostave mišljenja vještaka – rekao je Nevzet Mulić, kantonalni pravobranilac.
Vlasnici braća
S obzirom na to da je proces u toku, iz kompanije BBM su nam najavili da će odgovore na naša pitanja dostaviti naknadno. Inače, radi se o firmi čiji su vlasnici braća Amir i Haris Operta. Direktor BBM d.o.o. je Ermin Operta.
Kompanija BBM osnovana je 1991. godine i dio je BBM Grupacije, koja je u svom sastavu imala i pet njemačkih te pet bh. firmi. Registrirana je kao društvo s ograničenom odgovornošću za građevinarstvo, rudarstvo, unutrašnju i vanjsku trgovinu.
O problemima koji su pratili pokušaje domaćeg investitora da realizira investiciju vrijednu oko 26 miliona KM “Avaz” je pisao i ranije. Ugovor o koncesiji za istraživanje zlata na lokalitetu Bakovići kod Fojnice Ministarstvo privrede SBK i BBM potpisali su u oktobru 2013., ali radovi nisu započeti ni dvije godine kasnije jer je za dobivanje potrebne dokumentacije, uz značajna sredstva, bilo potrebno neobjašnjivo mnogo vremena.
Izdavanje dozvole
Samo na izdavanje urbanističke dozvole čekalo se 18 mjeseci. Nakon što su dobili sve potrebne saglasnosti i započeli radove odustali su zbog protesta mještana i blokade puteva. S druge strane, mještani su se žalili na uništavanje prirode i lokalnih cesta koje su gradili svojim sredstvima.
Lendo: Branit ćemo odluke
Premijer SBK Tahir Lendo izjavio je da je Kanton spreman braniti odluke koje je donosio i najavio mogućnost angažiranja jačeg pravnog tima, ako bude potrebe.
Lendo: Shvatiti ozbiljno. Fena
– Ovakva tužba mora se shvatiti ozbiljno. Upozoravao sam, jer kad imate dodijeljenu koncesiju, pa lokalna zajednica kasnije promijeni mišljenje pod pritiskom određenih ljudi, to sprečava investitore da vrše istražne radnje na tim područjima. Nekada bude problema i sa strane investitora koji rade nešto što nije dozvoljeno, ali, evo, sud će presuditi – rekao je Lendo.
Zbog kiše koja je padala tokom noći ili još uvijek pada saobraća se po vlažnom ili mokrom kolovozu. Na pojedinim dionicama u višim predjelima bilo je i slabijih sniježnih padavina. Zbog učestalih odrona izdvajamo puteve: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Crna Rijeka-Jajce, Bugojno-Kupres, Kladanj-Vlasenica, Simin Han-Banj Brdo, Srebrenik-Šićki Brod-Olovo, Ribnica-Banovići, Mostar-Doljani, Buna-Masline i Višegrad-Vardište, kao i prevojeRostovo (Novi Travnik-Bugojno) i Makljen (Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje). Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na širem području Čapljine, kao i na putevima Glamoč-Mliništa i Hutovo-Ravno.
U toku su radovi na rušenju tunelske cijevi na dionici magistralnog puta Dobro Polje-Miljevina, zbog čega je saobraćaj na ovoj dionici obustavljen. Predviđeno je da radovi traju do kraja ovog mjeseca, a za to vrijeme putnička i teretna vozila do 20 tona koriste alternativni pravac Trnovo-Grebak-Ustikolina-Foča. Putnička vozila, kao i teretna vozila do 12 tona mogu koristiti i pravac Sarajevo- Rogatica- Ustiprača- Goražde-Foča.
Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 12 tona ukupne dozvoljene mase saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 12 tona saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.
U toku su i radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).
Radovi se izvode i na magistralnim putevima: Čevljanovići-Nišići, Grude-Vitina i Bijeljina-Rača, kao i na sjevernom ulazu u Mostar, te na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku, a na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.
U Bosni i Hercegovini će danas preovladavati pretežno oblačno vrijeme.
U većem dijelu Bosne se očekuje kiša. Na planinama slab snijeg. Tokom dana smanjenje naoblake u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne.
Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 7 do 13, na jugu do 15 °C.
Danas se navršava 21 godina od atentata na premijera Srbije Zorana Đinđića, prvog predsjednika Vlade Srbije poslije pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine.
Za vrijeme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije srbijanskog društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi u Srbiji.
Rođen u Bosni i Hercegovini, gdje je i proveo djetinjstvo i školovao se, Đinđić je bio i ostao lice demokratske i napredne Srbije, Srbije koja je sa svojim susjedima htjela da gradi mir i iskrenu saradnju, koja ih je razumjela, nasuprot velikodržavnoj i hegemnositičkoj politici koja negira suverenost država u najbližem okruženju, vjerujući da je njihova državnost privremena.
Inače, kao što je uglavnom poznato, tokom 2000. godine Đinđić je bio glavni strateg i organizator kampanje opozicije, koja se završila 5. oktobra odlaskom Miloševića sa vlasti.
U januaru 2001. godine, postao je prvi srbijanski demokratski premijer.
U ekspozeu koji je podnio poslanicima Narodne skupštine Srbije naveo je da je Srbija u prethodnih deset godina bila prepuštena “na milost i nemilost brutalnim interesnim grupama unutar zemlje i međunarodnim interesima spolja, ali da je to vrijeme prošlo 5. oktobra”.
Volio je Bosnu
Kako je kazivala njegova sestra Gordana, Zoran je “neobično volio Bosnu”.
“Podsećala ga je na jedan lijep period njegovog života. Beograd je velegrad u kojoj nema te opuštenosti i bezbrižnosti. Naš otac je bio vojno lice i mi smo u tom duhu vaspitani. Nikada nismo gledali na nacionalnost naših prijatelja. Zoran je u duši bio Jugosloven, kao što sam i ja bila i ostala Jugoslovenka i ne mogu nikako da se pomirim sa tim da među narodima postoje razlike koje treba da ih dijele. Kakav je ko, sve zavisi od čovjeka, a ne da li je Musliman, Srbin ili Hrvat”, govorila je ona.
Ona se prisjećala vremena u kada su živjeli u Bosni.
“Mi smo u Travnik došli da živimo 1962. godine, a odselili smo se 1969. godine. Osim što je bio odličan đak, Zoran je stizao sve – da se bavi šah klubom, karateom i djevojkama. Pored toga njegovim nestašlucima nije bilo kraja. Sjećam se kako smo u Popovskom vrtu brali zelene rezdelije i od njih dobijali herpese na usnama. Onda smo od mame dobijali batine jer nas je upozoravala da ne smijemo da diramo tuđe. Zoran se nikad nije izdvajao iz društva. On se u Travniku skijao niz nasip kuda je prolazila pruga iza zgrade u kojoj smo živjeli. Imam fotografiju gdje se spušta na tim pravljenim drvenim skijama. Ja ih imam kod kuće, kao i njegovu gitaru na kojoj svirao u Travniku.
Zoran je neobično volio Travnik. Imao je svoje društvo sa kojima je sve vreme kontaktirao. U prvom razredu gimnazije imao je i prvu ljubav, zvala se Duška”, kazivala je.
“Kada je bio premijer Srbije, do njega se teško dolazilo. Jednom prilikom u Beograd su došli njegovi travnički školski drugovi. Obezbjeđenje u Vladi Srbije ih nije pustilo, jer nisu bili najavljeni. Međutim, oni su se dosjetili i poslali mu zajedničku fotografiju. On je odmah prekinuo važan sastanak i potrčao da se vidi s njima”.
Šta je dovelo do atentata
Nažalost, zbog svega što jeste bio Zoran Đinđić je ubijen marta 2003. godine.
Podsjetimo, u prvom saopćenju poslije ubistva, Vlada Srbije je kao organizatore i počinioce atentata označila kriminalce iz takozvanog “Zemunskog klana”, a kao kolovođe grupe identifikovala nekadašnjeg komandanta raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorada Ulemeka Legiju, kao i vođe kriminalnog zemunskog klana Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma.
Vlada Srbije je, također, saopćila da je tog dana trebalo da bude potpisan nalog za hapšenje članova “najveće organizovane grupe na prostoru bivše Jugoslavije”, kako je označen “Zemunski klan”.
Đinđić je u jednom od posljednjih intervjua pred ubistvo, a nakon neuspjelog atentata 24. februara 2003. godine na auto-putu ispred Beogradske arene, demantirao tvrdnje da je sa takozvanim “Crvenim beretkama”, pripadnicima JSO, sklopljen dogovor da 5. oktobra 2000. pomognu u zbacivanju Slobodana Miloševića u zamjenu za “neko pravo iznad zakona”.
Nekoliko sati nakon ubistva Đinđića proglašeno je vanredno stanje u Srbiji, koje je trajalo do 22. aprila, kada je ukinuto na prijedlog Vlade Srbije.
Đinđić je sahranjen 15. marta u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija.
U pogrebnoj povorci na ulicama Beograda bilo je više stotina hiljada građana.
U policijskoj akciji “Sablja” uhapšen je atentator na premijera, bivši pomoćnik komandanta JSO Zvezdan Jovanović, njegovi pomagači i još nekoliko pripadnika te jedinice, kao i većina pripadnika zemunskog klana i drugih kriminalnih grupa u zemlji i rasvijetljena neka nerazjašnjena ubistva iz prethodnih godina.
U augustu 2003. godine, podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u ubistvu premijera Đinđića, a prvi na listi okrivljenih Milorad Ulemek Legija, predao se srbijanskim vlastima više od godinu skrivanja, 2. maja 2004. godine.
Suđenje optuženima za ubistvo premijera Đinđića počelo je 22. decembra 2003. godine u Okružnom sudu u Beogradu, u Odjeljenju za borbu protiv organizovanog kriminala. Oni su 23. maja 2007. godine proglašeni krivim i prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.
Za organizovanje ubistva premijera na 40 godina zatvora osuđen je bivši komandant “crvenih beretki” Milorad Ulemek. Na istu kaznu osuđen je i Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva i bivši Ulemekov zamjenik. Te presude potvrdio je i Vrhovni sud Srbije 29. decembra 2008. godine.
U Bosni i Hercegovini na kraju 2023., godine radnu snagu činilo je 1,398 miliona osoba od kojih je 87,4 posto zaposlenih i 12,6 posto nezaposlenih osoba.
Prema podacima Ankete o radnoj snazi u BiH, koje je objavila Agencija za statistiku BiH, broj zaposlenih osoba je povećan za 1,6 posto, a nezaposlenih se smanjio za 6,2 posto.
Kada je o obrazovnoj strukturi riječ onih koji čine radnu snagu, odnosno zaposlene osobe, naviše je, javlja Fena, radnika sa završenom srednjom školom i specijalizacijom (69,3 posto), a slijede ih osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom (22 posto), dok udio od 8,8 posto pripada osobama koje imaju završenu osnovnu školu ili niže obrazovanje.
Sarajevo, BiH, Foto: Pixabay
Najviše zaposlenih u uslužnim djelatnostima
Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 69,4 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 16,1 posto i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 14,5 posto.
Najviše zaposlenih osoba je u uslužnim djelatnostima (59,2 posto), zatim u industriji i građevinarstvu (33,3 posto) i u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu (7,5 posto).
Anketa je sprovedena na uzorku koji je u četvrtom kvartalu obuhvatio 10.728 domaćinstava, a anketirani su svi rezidentni članovi privatnih domaćinstava.
Nakon što je u 2023. godini ostvaren rekordan gubitak od čak 140 miliona KM, Elektroprivreda BiH planira u naredne tri godine poslovati pozitivno i ujedno investirati veliki novac u nove energetske objekte, ali to podrazumijeva i rast cijena električne energije, piše BiznisInfo.ba.
Između ostalog, u EPBiH planiraju rast cijena struje i za domaćinstva u Federaciji BiH.
Ovo se vidi iz dokumenta Plan poslovanja JP Elektroprivreda BiH za period 2024. – 2026. koji će biti razmatran na Skupštini dioničara, a u koji je BiznisInfo.ba imao uvid.
Planom je predviđeno ostvarenje dobiti u planskim godinama (2024-2026), a na bazi planskih projekcija i pretpostavki. Pored toga, planirano je i značajno zaduživanje kod međunarodnih i domaćih finansijskih institucija, kako bi se zatvorila finansijska konstrukcija za ulaganja u planskom periodu, koja dosežu iznos od preko 1,7 milijardi KM, s tim da se pojedini projekti protežu i na godine nakon toga.
“Izvjesno je da će većina potrebnih finansijskih sredstava, posebno za projekte u vezi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, morati biti obezbjeđena iz eksternih izvora, što će dovesti do znatno većeg nivoa zaduženosti Društva u odnosu na trenutni nivo. S obzirom na godinama prisutnu nisku stopu rentabilnosti, te značajne odlive u vezi ZD rudnika, Društvo nema dovoljna akumulirana novčana sredstva da može ulaganja finansirati pretežno iz vlastitih izvora”, navodi se.
Planom je predviđen početak izgradnje više novih energetskih objekata. Predviđen je početak izgradnje HE Janjići, kao i početak izgradnje drugih novih proizvodnih objekata, od kojih su vjetroelektrana Vlašić i nekoliko solarnih elektrana, za čiju izgradnju bi bila korištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija i vlastita sredstva iz gotovinskog toka po osnovu internog obračuna naknada za emisiju CO2.
Predviđeno je da u toku ovog perioda počne proizvodnja u nekoliko novih objekata solarnih elektrana, Gračanica 1, Gračanica 2, Gornja Breza, Banovići Selo, Podveležje 3.
U skladu sa raspoloživim mogućnostima i planovima prestrukturiranja rudnika, nastavit će se i sa investiranjem u rudnike uglja u sastavu Koncerna EP BiH, kako bi se na duži rok obezbjedila stabilna i održiva proizvodnja uglja u obimu potrebnom za planirani rad termoelektrana, ne samo u planskom periodu nego i u preostalom periodu rada pojedinih blokova.
U skladu sa strateškim ciljem EP BiH da značajno poveća udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, planirana su i sredstva za otkup projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu i projekata koji su u razvoju, kao i otkup ili zakup zemljišta pogodnih za izgradnju solarnih elektrana. Osim toga, planiraju se aktivnosti i ulaganja u već identifikovane projekte solarne energije što je prepoznato kao razvojna šansa.
Ovaj plan predviđa značajna ulaganja vlastitih i kreditnih sredstava u razvoj i implementaciju ovih projekata te bi naredni trogodišnji period trebao biti obilježen izgradnjom više FNE na nekoliko perspektivnih lokacija.
No, problem su cijene struje koje se prodaju kupcima.
“Prilikom finalizacije ovog Plana kao ulazna pretpostavka korištene su važeće (početkom januara 2024. godine) cijene za prodaju kupcima na javnom snabdijevanju uz pretpostavku povećanja istih za prosječno 10 posto od 01.06.2024. godine. Također, u najavi su pregovori u vezi Granskog kolektivnog ugovora sa SEER-om FBiH, a čiji ishod može imati uticaja na troškove radne snage u planskom periodu. U slučaju da u narednom periodu dođe do korekcije više značajnih ulaznih i izlaznih cijena i energetskih elemenata, biće pripremljen revidovani plan”, stoji u dokumentu.
Planirano je da se najveći dio planirane dobiti zadrži u Društvu, te iskoristi kao izvor finansiranja za buduće investicije. Postojeći i potencijalni kreditori će analizirati gotovinske tokove Društva i Koncerna kao jednu od ključnih podloga za odobrenje kreditnih aranžmana.
U jednom dijelu ovog opsežnog dokumenta jasno se navodi da je cilj povećanje cijena i za domaćinstva, a ne samo za privredu, te da će se raditi na tome da se javnost pripremi za takvu odluku.
“Bitno je kupce i javnost uvjeriti da je postepeno povećanje prodajnih cijena energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje i tržišne okolnosti, nužno ako želimo na duži rok računati na domaće izvore električne energije koji će biti okolinski i klimatski prihvatljiviji od postojećih”, stoji u dokumentu.
Kako se navodi, najveći dio planirane prodaje električne energije krajnjim kupcima odnosi se na kategoriju Domaćinstva, kod koje je planirano povećanje tarifnih stavova za energiju za 2024. godinu.
Sigurno je, ističu, da će u narednih 2-7 godina biti uvedeno plaćanje taksi ili sličnih naknada na CO2 emisije iz termoelektrana na prostoru BiH, a na Državi i EP BiH je da se izbore da to bude postepeno i uz što manje troškove.
Planiran je porast broja krajnjih kupaca za oko 1% u odnosu na 2023. godinu, kao i mala (slična kao u 2023. godinu) količina energije koju će dio krajnjih kupaca nabaviti od drugih snabdjevača u BiH, pri čemu EP BiH (odnosno distributivna djelatnost) ostvaruje samo prihod od mrežarine.
Planom je predviđeno da EP BiH zadrži preko 99% učešća (gledano po obimu prodate energije) u snabdijevanju krajnih kupaca.
Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) objavio je srednjoročnu prognozu sa vremenskim prilikama kakve se očekuju do 25. marta.
Do kraja tekuće sedmice na prostoru Bosne i Hercegovine, temperature zraka bit će niže u odnosu na protekli period. Naglasit ćemo da je mjesec iza nas jedan od najtoplijih od kako postoje mjerenja, kako u svijetu tako i kod nas.
U centralnim i sjevernim područjima BiH u narednim danima preovladavat će pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa povremenom kišom ili kraćim lokalnim pljuskom. Na planinama izgledan je slab snijeg. Na jugu zemlje, u utorak se prognozira kiša, a od srijede uz prestanak padavina, tako da će doći do postepenog razvedravanja.
Puhat će slab vjetar sjevernog smjera, a na jugu zemlje slaba do umjerena bura. U Bosni za dane vikenda pretežno oblačno i suho. Na jugu zemlje djelimično oblačno i sunčano.
Minimalne temperature zraka ove sedmice varirat će između jednog i pet stepeni u Bosni, na jugu Hercegovine do osam stepeni Celzijusa. Najviše dnevne temperature u Bosni između sedam i 13 stepeni, na jugu zemlje do 16.
“Promjenjive vremenske prilike očekuju se u periodu od 18. marta do 25. marta. Kiša je moguća u utorak (19. marta), srijedu (20. marta) i u dane vikenda 23. i 24.03. Stabilnije vremenske prilike prognoziraju se 21. i 22. marta”, najavljuju federalni meteorolozi.
Od 18. marta, jutarnje temperature između nula i pet u Bosni, na jugu zemlje do osam. Najviša dnevna temperatura u Bosni od pet stepeni do 11°C, u Hercegovini do 13. stepeni Celzijusa. Od 23. marta moguć je pojava mraza s jutarnjim temperaturama u Bosni i do minus šest stepeni.
Što se tiče vremenskih prilika za danas, meteorolozi sa BHMeteo.ba najavljuju da sa jugozapada pristižu nove padavine koje su u protekloj noći donijele kišu. Na jugu i istoku Hercegovine uz lokalnu mogućnost grmljavine i nevremena.
U ostatku zemlje bez većih padavina, bit će ih samo povremeno, lokalno i to uglavnom tokom dana. Kiša, a na planinama iznad 1.200 metara nadmorske visine susnježica i snijeg. U utorak će biti nešto svježije nego u ponedjeljak.
“Konkretno se to odnosi na istočne i sjeveroistočne dijelove zemlje gdje je jučer bilo najtoplije uz jak jugo. Kad smo kod juga, uslijedilo je njegovo slabljenje i okretanje na sjeverac. Narednih dana bez opasnosti od jakog vjetra”, zaključuju meteorolozi.
Hurma ili datula, vrsta je voća koja se uglavnom najviše konzumira za vrijeme muslimanskog mjeseca posta, ramazana. Hurme imaju širok spektar zdravstvenih vrijednosti, zbog kojih se smatraju najzdravijim,
200 gr hurmi pruža više od 6,5 posto od preporučene doze kalcija i fosfora zajedno sa 14 posto magnezija – važnog minerala za izgradnju kostiju i održavanje odgovarajuće koštane strukture.Kalij, vitamin K i mangan u hurmama također su važni za zdravlje kostiju. Redovna jutarnja konzumacija hurmi poboljšava gustoću kostiju i može spriječiti osteoporozu.
Povoljne za trudnice i dojilje
Redovna konzumacija hurmi pomaže u jačanju mišića maternice i pomaže tijelu u pripremi za završnu fazu trudnoće. Nakon porođaja, djeluju kao povoljno sredstvo za dojilje i promoviraju bolju laktaciju. Također pomažu i bržu kontrakciju mišića maternice, te omogućavaju brži oporavak.
Iz Elektrodistribucije Zenica – poslovnice Donji Vakuf obavještavaju kupce električne energije da će u srijedu (13. marta ) od 09:00 do 10:30 sati zbog radova na elektroenergetskim objektima biti isključena električna energija u trafo područjima dalekovoda BRAVNICE – VINAC
TS MOBIS, GSM BiH, ŠARINI, KAMENICA, MAHALA 1 I 2, ŽELJ. STANICA, MOTEL, BUSIJA, KASUMI, IPOTA, REPETITOR, DOGANOVCI, TORLAKOVAC, STARO SELO, SOKOLINA I DOBRO BRDO.
Za sva naknadna obavještenja kupci se mogu obratiti Službi za odnose s javnošću i informisanje kupaca na telefon 030 259 651.
Tri vrste produžnog kabla povučene su sa tržišta Bosne i Hercegovine jer predstavljaju rizik od strujnog udara, objavila je Agencija za nadzor nad tržištem BiH.
Povučene su dvije vrste produžnih kablova kineskih proizvođača i produžni kabl nepoznatog proizvođača. Riječ je o kablovima DSDM0728006 i ROA19RTX050-2, kineskih proizvođača i produžnom kablu tip MGP332 nepoznatog proizvođača.
Proizvodi predstavljaju rizik od strujnog udara jer se, kako se navodi, mogu rastaviti alatom opšte namjene i uređaji imaju sredstvo za pričvršćavanje na zid koje omogućava pristup dijelovima pod naponom.
U saopštenju se dodaje da proizvodi nisu usklađen sa naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i sa određenim standardom.
Nadležna inspekcija naložila povlačenje proizvoda sa tržišta i njihovo uništavanje.
Potrošačima koji posjeduju ove proizvode preporučuje se da ih prestanu koristiti i da ih vrate uvozniku ili u trgovinu maloprodaje gdje su ih kupili.
