Ljetno računanje vremena u 2022. godini završava se u nedjelju, 30. oktobra u tri sata.
Author: admin
-
Koliko dugo hrana može trajati u frižideru ako nema struje?
Kao prvo, najvažnije je kako složite hranu u frižideru i zamrzivaču. Namirnice koje se brzo mogu pokvariti kao što su jaja i mlijeko ne bi trebalo čuvati u vratima jer je veća vjerovatnost da će temperatura varirati nego na policima gdje je ujednačenija, piše Readers’s Digest.
Temperatura frižidera trebala bi biti 4 Celzijeva stupnja i niže, a zamrzivača 0 i niže, da bi se hrana dobro očuvala.
Zatim, stručnjaci savjetuju da napravite zalihe leda ili zamrznete boce s vodom koje možete staviti u frižider otprilike par sati od nestanka struje što omogućuje da frižider duže hladi.
-
Aktivnost pošumljavanja lokacije Ovčarevo u sklopu projekta “Jedno dijete-jedno stablo”
U sklopu projekta ”Jedno dijete-jedno stablo”, Zavod za javno zdravstvo SBK je zajedno sa DM drogerie markt Bosna i Hercegovina i Šumskoprivrednim društvom “Šume SBK” uradio aktivnost koja uključuje pošumljavanje lokacije Ovčarevo sa ukupno 2500 sadnica bora.
U aktivnosti pošumljavanja učestvovali su učenici i nastavnici sljedećih škola sa područja općine Travnik, koje su potvrdile svoje učešće u projektu:
– OŠ “Travnik”
– MSŠ “Travnik”
– MSTŠ “Travnik”
– SŠ “Travnik” Nova BilaZbog velikog značaja i dobrobiti pošumljavanja, ovaj projekat će imati veliku korist za cjelokupnu zajednicu. Planirano je kontinuirano provođenje akcije pošumljavanja u saradnji sa Šumskoprivrednim društvom ˝Srednjobosanske šume˝ i u ostalim općinama na prostoru SBK/KSB i u narednom periodu.
-
Obilježavanje Dana RVI općine Donji Vakuf
21. oktobar se u našem gradu obilježava kao Dan RVI i Dan 370/770 Sbbr. Članovi udruženja RVI općine Donji Vakuf su i ove godine dostojanstveno i u skladu s protokolom obilježili ovaj značajni dan iz historije naše općine.
Tom prilikom smo razgovarali s predsjednikom udruženja RVI Donji Vakuf, Fadilom Solom i sekretarom ovom udruženja, Munibom Šabićem.
Prema riječima predsjednika udruženja, udruženje je osnovano u Bugojnu dok su još trajala vojna dejstva.
1994. godine se ukazala potreba za formiranjem ovog udruženja, a u prvobitnom obliku, djelovali smo zajedno s udruženjem RVI 707. brdske brigade. Prvi predsjednik udruženja bio je Ragib Kolašinac, a zamjenik Amir Kriko. Po oslobađanju Donjeg Vakufa, formirali smo vlastitu opštinsku organizaciju na čijem je čelu bio Zlatni ljiljan Esad Rahmanović, nakon njega Safet Balihodžić, Saudin Purivatra, Amir Orlović, a od 2010. godine funkciju predsjednika obnaša Fadil Sole.
Naš osnovni zadatak je da zaštitimo prava naših članova i njihovih porodica i pružimo im pomoć prilikom ostvarivanja njihovih zakonom regulisanih prava. Također pomažemo financijski porodicama koji se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji.
Održavamo kontinuirane aktivnosti tokom cijele godine.Munib Šabić trenutno obnaša funkciju sekretara udruženja RVI Donji Vakuf.
Naše udruženje je uključeno u rad Saveza RVI Srednjobosanskog kantona, Saveza RVI Federacije BiH. Nekoliko naših članova aktivno učestvuje u radu oba pomenuta saveza. Shodno tome, kao jedan vid resocijalizacije i rehabilitacije, redovno učestvujemo na sporstkim igrama, kako na području našeg kantona, tako i na području Federacije. Mi se tih nekoliko dana družimo kroz određene sportske aktivnosti, razmjenjujemo vlastita iskustva i pomažemo jedni drugima u rješavanju raznih problema.Do današnjeg dana, 58 naših članova je preselilo na Ahiret. To je otprilike jedna četvrtina našeg članstva. To je jedan veliki gubitak, kako za naše udruženje, tako i za naš grad. Nikada ne zaboravljamo porodice članova koji više nisu s nama. Pomažemo ih, čak i izvan granica naših mogućnosti. Uvijek su slobodni da nam se obrate, a kada im mi ne možemo pomoći, možemo ih uputiti na pravu adresu, na višu instancu.
Noseći zastavu Bosne i Hercegovine, Armije RBiH i zastavu udruženja, članovi RVI su se u pratnji svojih saboraca, općinskog načelnika Huse Sušiča, predstavnicima Medžlisa islamske zajednice Donji Vakuf i gostima iz drugih udruženja uputili prema Centralnom šehidskom spomen obilježju gdje su polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe odali počast svim šehidima i preminulim članovima udruženja. Nakon protokolarnog dijela, danas prisutni su nastavili druženje u krugu udruženja.
-
Izgradnja vjetroparkova u BiH skup projekt, proces težak i složen
Dok se očekuje da energija dobivena snagom vjetra bude okosnica obnovljivih izvora električne energije u Evropskoj uniji, u Bosni i Hercegovini do sada su izgrađene tri vjetroelektrane – dvije na području Tomislavgrada i jedna na području Podveležja kod Mostara.
U Republici Srpskoj do sada nije izgrađen nijedan vjetropark, ali kako su Feni potvrdili iz Elektroprivrede RS-a, u toku su pripremni radovi za izgradnju vjetroparka Hrgud u općini Berkovići.
EP HZ HB razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije
Elektroprivreda HZ HB trenutno u svom portfelju raspolaže vjetroelektranom Mesihovina, koja je puštena u pogon u martu 2018. godine.
– Ukupna instalirana snaga 22 vjetroagregata VE Mesihovina je 50,6 MW, s planiranom godišnjom proizvodnjom od 165,17 GWh električne energije – pojasnili su iz EP HZ HB.
Dodali su kako Elektroprivreda HZ HB trenutno razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije i to u različitim fazama, od početne do visoke pripremljenosti za izgradnju.
– U kontekstu vjetroelektrana, možemo spomenuti VE Poklečani u općini Posušje, ukupne instalirane snage 132 MW, te planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh – istaknuli su. Prema ranijim informacijama, ova vjetroelektrana trebala bi biti završena za nekoliko godina.
Iako je izgradnja vjetroelektrana dug i skup projekt jer su, naprimjer, ukupni procijenjeni investicijski troškovi za VE Poklečani približno 255 miliona maraka, iz Elektroprivrede HZ HB smatraju kako tehnologija napreduje pa se time povećava i učinkovitost vjetroagregata.
– Primjera radi, pojedinačna instalirana snaga vjetroagregata u VE Mesihovina je 2,3 MW, dok se za VE Poklečane planiraju vjetroagregati pojedinačne snage 6,6 MW, dakle, gotovo trostruko veće snage. Samim tim se ujedno skraćuje i period povrata investicije, dok se, uz trenutne uvjete na tržištu električne energije, slobodno može reći da je višestruko isplativa svaka investicija u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Uz činjenicu da proizvodite “čistu” energiju, ujedno ste u skladu sa savremenim tekovinama te dijelom šireg pokreta za ublažavanje klimatskih promjena – smatraju iz EP HZ HB.
Proizvodni portfelj Elektroprivrede HZ HB u potpunosti je, kako navode, zasnovan na obnovljivim izvorima energije (7 hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani), dok su u svojim planovima orijentirani na kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sistema distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Društva, prema načelima održivog razvoja što, između ostalog, podrazumijeva razvoj, izgradnju i korištenje obnovljivih izvora energije.
Proces – težak i složen
Proces ishođenja svih potrebnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izuzetno težak i složen, podvukli su iz Elektroprivrede HZ HB.
– Stoga je jako teško, zapravo nemoguće, pobrojati sve dozvole, uvjete i dokumente koje je potrebno ishoditi i ispuniti kako biste jedan ovako veliki projekt mogli dovesti do završetka i vjetroelektranu konačno pustiti u pogon. Upravo na studiji slučaja VE Mesihovina, u sklopu USAID EIA projekta je prikazano koliko je ovaj projekt kompliciran i zahtjevan u administrativnom smislu, odnosno koliko je nevjerovatno veliki broj koraka potrebno napraviti da bi se došlo do cilja – ustvrdili su.
Kao rezultat ove saradnje nastao je i Vodič za investiranje u sektor energije USAID-a pod nazivom “Vodič za investitore”, što je ustvari priručnik od gotovo 200 stranica s pobrojanim koracima koji vas očekuju ukoliko se odlučite investirati u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.
– Pitanje je koliko će bilo ko biti zainteresiran za ulaganje u OIE u BiH kada države u okolini poput Srbije oformljuju one-stop-shop servise i u kojima je značajno lakše poslovanje i ishođenje svih potrebnih dozvola i dokumenata – istaknuli su.
Iz EP HZ HB dodaju kako je u periodu od 2006. do 2017. godine za izgradnju VE Mesihovina pribavljeno toliko različitih dozvola i saglasnosti te projektne dokumentacije da je jedna cijela prostorija u upravnoj zgradi VE Mesihovina u Tomislavgradu bila dovoljna za pohranu, što samo po sebi govori o količini dokumentacije.
– Naravno, nije pomoglo nepostojanje prostornih planova kao ni nedorečenost pojedinih zakonskih akata, te njihova neusklađenost s podzakonskim aktima zbog čega nerijetko dolazi do preklapanja i sukoba ovlasti različitih nivoa vlasti, odnosno nejasnoća u definicijama nadležnosti i obaveza subjekata u elektroenergetskom sektoru BiH – ističu.
S obzirom na to da je prepoznato kako je sistem izuzetno kompliciran, iz EP HZ HB napominju kako se ipak čine određeni koraci u olakšavanju procedura za ishođenje potrebnih dozvola i investiranje u sektor energije.
– U toku je izmjena zakonske regulative, konkretno, Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o korištenju OIEiUK, pri čemu izmjene koje će biti sadržane u novim Zakonima podrazumijevaju značajna pojednostavljenja sadašnjih procedura, što bi u konačnici trebalo doprinijeti povećanju investicija u OIE i boljoj integraciji obnovljivih izvora u BiH – zaključili su.
Ostali vjetroparkovi u BiH
Vjetroelektrana “Podveležje 1” prva je u vlasništvu Elektroprivrede BiH, zahvaljujući instaliranoj snazi značajno povećava udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u sustavu Elektroprivrede BiH. Nalazi se na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (Podveležje-Mostar), a sastoji se od 15 proizvodnih vjetroagregata čija pojedinačna instalirana snaga iznosi 3,2 MW, a ukupna instalirana snaga objekta je 48 MW. Planirana godišnja proizvodnja objekta VE “Podveležje 1” je 130 GWh.
U Bosni i Hercegovini još stoji vjetroelektrana Jelovača koja se nalazi na području općine Tomislavgrad. U probni pogon puštena je krajem 2018. godine. Investitor je firma F.L. Wind sa sjedištem u Tomislavgradu. Instalirana snaga je 36 MW (18×2 MW), a planirana godišnja proizvodnja od 85,68 GWh.
Na području općine Nevesinje u toku je izgradnja vjetroelektrane Grebak u koju će biti uloženo 130 miliona maraka i koja je, kako su investitori iz Njemačke ranije kazali, najveća na području BiH.
Pored toga, kineski investitori ulažu 130 miliona eura u vjetroelektranu “Ivovik” na području Tomislavgrada i Livna, što će biti prva vjetroelektrana u BiH koja je u javnosti najavljena kao kineska investicija.
-
Gradska uprava u Mostaru promijenila zbunjujući saobraćajni znak, trebalo im “samo” 4 mjeseca
Aktivist i student Elvis Šabić u junu ove godine objavio je video u kojem je ukazao na pogrešno postavljenu kombinaciju saobraćajnih znakova u Mostaru.
Naime, znak koji označava put s prvenstvom prolaza i znak koji označava put koji nije u prednosti prolaza, bili su postavljeni jedan iznad drugog.
Nakon četiri mjeseca znak je napokon zamijenjen.
“Iako je bilo potrebno samo četiri mjeseca i da svi regionalni portali objave vijest o saobraćajnom znaku u Mostaru, Gradska uprava je napokon zamijenila znak”, kazao je Elvis u novom videu koji je u samo 17 sati pokupio preko 60.000 pregleda.
“Prije mjesec dana polažem ja pred komisijom i tim putem sam, sreća na kraju sam položila i dolazim kući tati i pričam kako znak nema smisla – nije vjerovao”, napisala je jedna pratiteljica.
“Pokaži tati ovaj video”, poručio joj je Elvis.
Izvor: Klix.ba
-
Iz Tuzle do Beča za 5 eura: Cijene letova prema svim destinacijama su prilično povoljne
Od 1. novembra Međunarodni aerodrom Tuzla ugostit će i RyanAir, jednu od najpoznatijih niskobudžetnih aviokompanija u svijetu. S ovom kompanijom, ali i povratkom linije WizzAira za Eindhoven iz Sarajeva u Tuzlu, Tuzlanski aerodrom bi trebao premašiti ovogodišnji plan od 400 hiljada prevezenih putnika. Ovo je potvrdio i direktor Aerodroma Dževad Halilčević.
– Povratkom linije za Eindhoven, povećanjem broja letova prema dosadašnjim destinacijama i dolaskom RyanAira, mi ćemo sigurno povećati broj putnika i do 20 posto, što je otprilike ravno nivou putnika koji imamo ljeti. Recimo, imat ćemo pet puta sedmično letove za Beč i Memmingen, a četiri puta sedmično za Dortmund, kazao je Halilčević.
Avioni WizzAira sa Tuzlanskog aerodroma lete na 15 destinacija u šest zemlja Evropske unije – u Njemačku, Austriju, Dansku, Švedsku i Francusku, s tim da će od 1. novembra, kada na snagu stupa zimski red letenja, biti dodata i destinacija prema Holandiji, pa će broj sedmičnih letova biti 40. RyanAir će dolaskom na Tuzlanski aerodrom uvesti linije za Arland kod Stockholma, te Memmingen i Beč.
Uprkos činjenici da će iz Tuzle sada letjeti dvije aviokompanije, sa rekordno visokim brojem letova i destinacija, u Aerodromu traže načine da uvedu i nove linije, pogotovo prema Turskoj, odnosno Istanbulu.
– Mi tražimo avioprevoznika i za Istanbul u ovom trenutku, te radimo na tome da se broj prisutnih avioprevoznika poveća. Ljudi žele da lete i u Dusseldorf, u Hamburg, zatim žele Francusku, pogotovo Pariz, pa i Belgiju, a imamo stalne upite i za letove za London i Dublin, tako da vjerujemo da interesa ima dovoljno da ove linije učinimo isplativima, dodaje Halilčević.
Cijene letova prema svim destinacijama su prilično povoljne, ali treba uzeti u obzir činjenicu da se radi o niskobudžetnim kompanijama koje niže cijene nude nauštrb usluga koje imaju samo velike kompanije. Recimo, povratna karta za Memmingen, smješten između Ulma i Münchena, ukoliko letite 4, a vraćate se 7. novembra, iznosi oko 70 KM, dok će povratna karta za Beč, ako polazite 5, a vraćate se 8. novembra, iznositi 20 KM u osnovnom paketu.
Izvor: Oslobođenje
-
Foto / U posjeti Gradskoj biblioteci boravili mališani Vrtića i prvog razreda Prve OŠ Donji Vakuf
U okviru Dana otvorenih vrata, Gradsku biblioteku Donji Vakuf danas su posjetili mališani i tete JU Dječiji vrtić Donji Vakuf, a prethodnog dana gosti Gradske biblioteke bili su učenici prvog razreda, sa učiteljicom Ramizom Čavak.
-
U Jajcu održan sastanak načelnika iz Srednjobosanskog kantona
Jučer je u zgradi Općine Jajce, u uredu načelnika Hozana, održan sastanak svih načelnika sa područja Srednjobosanskog kantona.
Na jučerašnjem sastanku načelnika općina SBK/KSB održanom u Jajce razgovarano je o zajedničkom nastupu rješavanju problema upravitelja u smislu aktivnijeg uključivanja svih relevantnih faktora te ažuriranja zakona koji regulira ovu oblast.
Pored toga, načelnici su upoznati sa zaključcima sastanka predsjedništva SOG o kojima se zauzeo zajednički stav.
Napravljen je dogovor i u vezi sutrašnjeg sastanka sa partnerima iz grada Leipziga a koji se tiče projekta upravljanja otpadom i otpadnim vodama.
Nastavljamo razgovarati i usaglašavati stavove o zajedničkim problemima koji tište građane naših općina.
izvor: centralna.ba
-
Uskoro skaču i cijene brašna, evo za koliko će poskupjeti vreća od 25 kg
U narednom periodu u Republici Srpskoj će ponovo poskupjeti i brašno, i do 1,5 KM po vreći od 25 kilograma.
To su za Srpskainfo potvrdili mlinari, koji naglašavaju da je osnovni razlog poskupljenje goriva.
Trenutno, vreća standardnog brašna košta do 31, a namjenskog, odnosno onog kvalitetnijeg, do 34,5 KM.
– Cijena pšenice koju uvozimo iz Mađarske kreće se između 380 i 420 eura po toni i ona je, od žetve do sada, bila prilično stabilna. Međutim, zbog poskupljenja goriva, očekivati je da će skočiti trošak prevoza pšenice, a nakon toga i cijena brašna. Standardno brašno će, po vreći od 25 kilograma, poskupjeti za jednu marku, a namjensko za 1,5 KM – kaže predsjednik Udruženja mlinara Srpske i vlasnik i direktor preduzeća „Žitoprerada“ Prijedor, Zoran Kos.
Prije početka krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, vreća standardnog brašna u RS-u je koštala 25, a najmjenskog 28 KM.
S obzirom na to da su cijene goriva opet krenule da skaču, građani strahuju da nas u narednom period očekuje nova lavina poskupljenja hrane.
– Čim gorivo u kraćem vremenu koji put poskupi, za očekivati je lančani skok cijena osnovnih životnih namirnica i ostalih proizvoda. Od marta smo se suočili sa rekordnim cijenama prehrambenih namirnica. I samo što smo dočekali njihovu stabilizaciju, opet nam prijete nova poskupljenja. A da ne govorimo o direktnom trošku koji imaju vozači. Ponovo se najviše priča o cijenama dizela i benzina, od kojih, trenutno, najviše strahujemo – kaže Vedran K, komercijalista iz Banjaluke.