Author: admin

Od Sarajeva, odnosno Bradine, do krajnje točke na Savi autocestom na Koridoru Vc moglo bi se nesmetano putovati za šest godina. Do tada bi, najavljuju iz Autocesta Federacije BiH, trebala biti u potpunosti dovršena sjeverna dionica koridora.  Na tom dijelu u izgradnji je 50 km autoceste te je ostalo još otvoriti radove na dionici Ozimice – Poprikuše čime će cijeli sjeverni dio koridora biti u nekoj od faza izgradnje.

Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH je završiti ga u ljeto 2026.

Inače, trenutno je u izgradnji 61 kilometar autoceste na Koridoru Vc, na osam aktivnih gradilišta. Do početka ljetne sezone u promet će biti puštena dionica Počitelj – Zvirovići te će BiH dobiti novih 11 km autoceste. Kada je u pitanju ostatak južne dionice, intenziviraju se aktivnosti.

”Na južnom dijelu FBiH, osim već navedene dionice Počitelj – Zvirovići, na kojoj su aktivnosti u završnoj fazi, plan je da do kraja ove godine krenu radovi i na dionicama Mostar jug – Tunel Kvanj, Tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom Koridoru, tunela Prenj. Početak radova na ovim dionicama donijet će novih 40 km aktivnih gradilišta”, kazali u  Autocestama Federacije BiH.

Najzahtjevniji projekt je tunel Prenj

Izgradnjom tunela Prenj od Mostara do Sarajeva skratit će se putovanje koje trenutno magistralnim pravcem iznosi 113 kilometara dok će se autocestom Mostar i Sarajevo približiti na 82 kilometra cestovne udaljenosti.

Najzahtjevniji objekt na tom pravcu tunel Prenj bit će dug 11 kilometara i bit će deveti najduži tunel u Europi. Ukupna vrijednost projekta je 800 milijuna maraka.

Kako su za Fenu kazali u Autocestama Federacije BiH, planirani rok za potpisivanje ugovora s izvođačem radova je treći kvartal 2024. godine s obzirom da je suglasnost Banke na Pretkvalifikacijski Evaluacijski izvještaj zaprimljen 27. 2. 2024. godine.

”Tenderska dokumentacija za drugu fazu je pripremljena i dostavljena Banci 29. 1. 2024. na komentiranje i usuglašavanje sa Bankom. Uskoro se očekuje i raspisivanje druge faze”, istaknuli su u Autocestama FBiH.

Također, navode kako je rok za završetak tunela Prenj je prema dinamici planiran za kolovoz 2030. godine.

Na upit što je s dionicom Mostar Jug – Tunel Kvanj, navode kako je pri kraju tender za izgradnju dionice Mostar Jug – Tunel Kvanj.

Iz Autocesta Federacije BiH očekuju kako bi se ugovor za izgradnju trebao potpisati na proljeće.

”Ako radovi budu tekli u skladu s predviđenom dinamikom, izgradnja ove dionice koja je ključna za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine biti će okončana do kraja 2028. godine”, istaknuli su.

Podsjećaju kako je financijer ovog projekta na izgradnji Koridora Vc pouzdani partner JP Autoceste FBiH, Europska banka za obnovu i razvoj, koja je izdvojila 60 milijuna eura i koja daje punu podršku brzoj implementaciji projekta. Tome u prilog, smatraju, ide i činjenica da je Glavni odbor EBRD-a krajem godine već dao zeleno svjetlo za odobrenje isplate sredstava, te se čeka da komisija okonča tender.

Izgradnja ove dionice imat će višestruku koristi, a osim poboljšanih usluga prijevoza te smanjenja prometa na lokalnim cestama, BiH će se povezati na regionalnu prometnu infrastrukturu i s turističkim središtima, što je od velikog značaja i za bosanskohercegovački turizam te gospodarstvo općenito.

federalna.ba/Fena

U Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto

Postpandemijska kriza na globalnom planu (ratna žarišta, kriza energenata, nedostatak sirovina, inflacija) odrazila se na naša najvažnija izvozna tržišta, zemlje EU, sa neminovnom refleksijom i na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o drvnom i sektoru namještaja, posebno je važna situacija na tržištu Njemačke, gdje je prisutna kriza konkurentnosti, problemi u građevinskom sektoru i smanjena stanogradnja, što je uticalo i na smanjenje našeg izvoza drvnog sektora, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).

Izvoz drvnog sektora BiH u svijet u 2023. godini zabilježio je vrijednost od 1,6 milijardi KM, što je za 12,3 posto manje nego u 2022. godini. Od toga, u Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto.

– Ipak, izvoz namještaja iz BiH u svijet prilično je očuvao trend i pad u ovom subsektoru znatno je niži od pada izvoza drvne industrije u cjelini (3,9 posto manji izvoz u 2023. nego u 2022. godine) – naveli su za Fenu iz VTK BiH.

Najznačajniji izvozni proizvodi drvne industrije su oni finalnog stepena prerade (namještaj, građevinska stolarija i montažne kuće) koji zajedno čine 53,7 posto izvoza u 2023. godini, što je vrlo povoljna struktura izvoza. Najviše su se izvozila sjedala sa drvenim okvirima, namještaj za spavaće sobe, te namještaj za trpezarije i dnevne sobe. Izvoz montažnih kuća je bio u vrijednosti od 36 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u 2022. godini.

Oko 86 posto ukupnog izvoza drvne industrije u prošloj godini realizovano je na top 15 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska. Osim zemalja regije i Evropske unije, izvozilo se u Kinu, Tursku, Švicarsku kao i Veliku Britaniju.

Analiza VTK BiH pokazuje da drvni sektor BiH u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 posto, te ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i izvozu. Takođe, drvna industrija BiH ima dugogodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i druga tržišta. To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni certifikati koje kompanije posjeduju, dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima. Drvna industrija BiH već je prepoznatljiva po izvozu gotovih proizvoda, uglavnom masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom o uvozu.

U BiH se u proteklom vremenu u drvoprerađivačkoj industriji razvio značajan broj proizvođača finalnih proizvoda koji imaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti iskoriste postojanje domaćih sirovina. U prethodnom periodu činjenica je da je nivo potražnje krajnjih proizvođača za sirovinom znatno veći nego što je trenutna raspoloživost sirovina na domaćem tržištu.

– Uzimajući u obzir, ne samo direktne, već i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, smatramo da je opravdano uvođenje mjera zabrane za izvoz sirovine (oblovine) jer su efekti višestruko pozitivni i značajni iz nekoliko razloga: zadržavanje sirovine za drvoprerađivače, te u ovim izazovnim vremenima održavanja konkurentske pozicije izvoza finalnih proizvoda od drveta, a prvenstveno u segmentu izvoza namještaja na svjetskoj globalnoj sceni. U tom smislu smatramo da u budućnosti mjera zabrane izvoza sirovine (oblovine) ima ekonomsku opravdanost s ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni proces u drvoprerađivačkoj industriji i očuvanja konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta – dodaju iz VTK BiH.

Zbog značajnog porasta cijena sirovina i repromaterijala, kompanije će i u narednom periodu morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda vodeći pri tome računa da budu konkurentne.

– Usljed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije i usljed sve većeg pada narudžbi treba razmišljati o osvajanju novih tržišta kako u EU, tako i u drugim zemljama koje nisu članice EU – navode iz VTK BiH.

avaz

U prošloj godini izvezli smo hrane za milijardu i sto miliona, a uvezli za 4 milijarde i 600 miliona KM. Istovremeno, i pored izvanrednih mogućnosti, ne koristimo više od polovine obradivog zemljišta kojim raspolažemo. Sve je manje onih koji žele da se bave poljoprivredom. čak i za vlastite potrebe. Rješenje je, kažu i  stručnjaci i poljoprivrednici, u zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača, i to na način da se oporezuje i ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora.

Najslabije izvozne rezultate godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima ubjedljivo najveći minus. Od ukupnog spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 11 milijardi maraka, trećina, odnosno tri i po milijarde se odnosi upravo na ovaj sektor.

“Mi u sklopu poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo negdje otprilike 1,1 milijardu KM dok sa druge strane uvozimo nekih 4,6 milijardi KM”, navodi Slaviša Ćeranić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dugo vremena problem su bili podsticaji za poljoprivredu, koji, kada se saberu Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona maraka. I sami poljoprivrednici kažu da je podsticajna politika riješena, ali da je najveći problem nekontrolisan uvoz i gotovo nikakva zaštita domaće proizvodnje.

“Mi ne možemo toliko podstaći domaću proizvodnju koliko mogu uvoznički lobiji i dampinške cijene od nekontrolisanog uvoza da nas ugroze”, naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

Problem je i što se većina poljoprivrednih proizvođača i dalje oslanja na tradicionalne metode i teško prihvata nove tehnologije. Na edukaciji poljoprivrednika se radi, ali to nije dovoljno.

“Teško možemo očekivati neke brze promjene u tom smislu, ali moramo da to poljoprivrednih proizvođača što je ostalo, što hoće da radi, da ih dodatno edukujemo, osnažimo, pomognemo kod nabavke mehanizacije i primjene nekih novih tehnologija”, ističe Boris Pašalić, predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u NSRS.

Višedecenijska nebriga za poljoprivredno-prehrambeni sektor dolazi na naplatu. Uvozimo oko 65 odsto hrane, iako sami možemo zadovoljiti vlastite potrebe, pa čak i značajno izvoziti.

“Mi smo potpuno zanemarili prehrambeni sektor. Kapaciteti su uništeni. Oni koji rade se zlopate i pate sa velikim disproporcijama cijena rada, cijena energije itd. I praktično smo doveli sebe u poziciju da budemo isključivo orijentisani kada je hrana u pitanju. To je nešto što se mora promijeniti”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko milion i 800 hiljada hektara obradivih površina. Po glavi stanovnika imamo tri puta više obradivog zemljišta nego što je prosjek Evropske unije. Ali je zato za razliku od Evrope iskoristivost poljoprivrednog zemljišta kod nas svega oko 20 odsto. Zato i ne čudi što više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozimo.

bhrt