Hrvatski travel bloger Kristijan Iličić na svom Instagram profilu podijelio je utiske nakon što je stigao u Australiju, a ostao je prilično zatečen strogošću i rigoroznim kontrolama koje su on i njegovi saputnici morali proći.
Iličić je otkrio kako je njegov prvi dodir s tlom Australije bio na aerodromu u Darwinu i da su od tad započele rigorozne procedure.
“Svi smo slušali kako je Australija dosta striktna oko korone, no šta je ta pandemija zapravo napravila ovim ljudim, toga nismo bili svjesni”, započeo je Kristijan.
“Prvo su nas držali u avionu sat vremena i krenuli dezinficirati avion i to čak dva puta”, što mu nije bilo toliko iznenađenje jer su jako striktni u zaštiti njihove flore i faune.
“Nakon toga smo prtljagu čekali sat vremena (vjerovatno su i to dezinficirali). Potom su nam otvorili sve kofere, prekopali sve stvari”, ispričao je te podijelio iznenađenje što je morao pokazati patike na nogama i one u koferu te da su “provjeravali ima li zemlje na njima”.
Također, primijetio je i koliko su ljudi frustrirani cijelom situacijom te da su vrlo neljubazni prema turistima i gostima. Napomenuo je da je tu prekratko da bi donosio zaključke, ali da je njegov saputnik Tom koji je ranije posjećivao Australiju ostao u šoku.
Ispričao je i kako mu je prijatelj bio silno uplašen zbog saobraćajnog prekršaja.
“Užasno su svi u drami oko vrlo rigoroznih pravila u svakodnevnom životu. Baš sam bio začuđen koliko je ozbiljno shvatio mali prelazak preko pune crte”, dodao je.
Iznenađen cijelom situacijom i proživljenim zamolio je i druge da podijele svoja iskustva. Dok su neki bili šokirani tretmanom kakav su imali, drugi su tvrdili da su doživjeli slično.
Ako ste se ikad susreli sa osobom kojoj je užasno iritantno kada u njenoj blizini glasno žvaćete ili gutate hranu i piće, ili ako ste i sami jedna od njih, naučnici su sada objasnili šta bi se iza svega moglo kriti.
Poremećaj gdje vas uznemiravaju zvukovi koje proizvode drugi ljudi poput, recimo, disanja, zijevanja i žvakanja, naziva se mizofonija.
Svako s mizofonijom zna da sjedenje pored osobe koja bilo šta od ovoga glasno radi, može biti nepodnošljivo iritantno.
Dok je taj pojam službeno priznat kao medicinski poremećaj 2001. godine, a pojedini naučnici ga smatraju i faktorom koji ukazuje na visoku emocionalnu inteligenciju i dobro razvijene kreativne sposobnosti, studija je sada ispitala šta bi se iza svega moglo kriti.
Naime, prema timu s Univerziteta Newcastle, ovo stanje se svodi na “preosjetljivu vezu” između dva različita dijela čovjekovog mozga.
Naučnici su pri studiji odradili skeniranje mozga na dvije skupine ljudi kojima su puštali neke od “okidača” – skupini s mizofonijom, i onoj bez nje, prenosi Unilad.
Studija objavljena u Journal of Neuroscience 2021. pokazala je kako je spona između dva specifična dijela mozga identificirana kao mogući uzrok ovog stanja. To otklanja prethodne pretpostavke da je mizofonija uzrokovana problemom s obradom zvuka.
“Naša otkrića pokazuju da za osobe s mizofonijom postoji abnormalna komunikacija između slušnih i motoričkih regija mozga – mogli biste to opisati kao ‘supersenzibiliziranu vezu’. Ovo je prvi put da je takva veza u mozgu identificirana za ovo stanje”, rekao je neuronaučnik i glavni autor sa Univerziteta Newcastle, doktor Sukhbinder Kumar.
Ekstremniji slučajevi mogu se naći u situaciji da uopće ne mogu tolerisati neke od normalnih pojava kod jedne osobe, bilo da se radi o članovima njihove porodice, kolegama, prijateljima ili se nalaze u javnosti.
Ipak, naučnik je otkrio i kako se može nositi s ovim stanjem.
“Zanimljivo je da neki ljudi s mizofonijom mogu ublažiti svoje simptome oponašanjem radnje koja generira zvuk okidača, što bi moglo ukazivati na vraćanje osjećaja kontrole”, objašnjava Kumar, pa zatim nastavlja:
“To nas navodi da vjerujemo da ova komunikacija aktivira nešto što se zove ‘sustav zrcala’, koji nam pomaže obraditi pokrete drugih pojedinaca aktiviranjem vlastitog mozga na sličan način – kao da sami činimo taj pokret. Ta spoznaja može nam pomoći da razvijemo nove terapije za ljude s ovim poremećajem”, tvrdi on.
Dakle, prema savjetu neuronaučnika Kumara, zaključak je da se, sljedeći put kada se nađete bijesni na osobu pored vas jer glasno žvaće, i sami trebate početi pretvarati da jedete. Na taj način, lakše ćete prebroditi ovo stanje.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pozvala je sve one koji su osvojili mandate na Općim izborima 2022. godine, a već imaju mandate koje obnašaju od Lokalnih izbora da se što prije opredjele o mandatu.
– Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine članove organa vlasti izabrane na Općim izborima u Bosni i Hercegovini održanim 02.10.2022. godine, a koji trenutno imaju drugi nespojivi mandat u općinskim vijećima/skupštinama općina, gradskim vijećima/skuštinama grada ili imaju mandat načelnika/gradonačelnika da se što prije opredjele o mandatu kojeg žele zadržati, odnosno da li prihvataju ili odbijaju novoosvojeni mandat.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će odmah po prijemu Izjave o prihvatanju/odbijanju mandata ili sa dostavljanjem ostavke na ranije osvojeni mandat pristupiti dodjeli zamjenskih mandata, odnosno postupiće u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na danas održanoj 83. sjednici, pored ostalog, dodjelila i zamjenske mandate za pojedine organe vlasti a na osnovu izjave o odbijanju mandata ili podnešene ostavke, saopćili su iz CIK-a.
Mandate između ostalog nisu prihvatili gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, aktuelni premijer KS Edin Forto, kao i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.
Let’s Do It tim i ove jeseni provodi akcije pošumljavanja i sadnje drveća pod sloganom “Šta ima, šta se sadi” u okviru akcije “Let’s Do It – milion sadnica za 1 dan”. Ovakve akcije postale su tradicionalne, a organiziraju se od 2013. godine. Do sada je u aktivnostima koje obuhvataju sadnju i pošumljavanje zasađeno preko 400 000 sadnica raznih vrsta drveća, a cilj je da u se skorijoj budućnosti stigne do milion zasađenih sadnica.
Na području općine Donji Vakuf, Lets do it Tim ovaj projekat provodi u saradnji sa UG Sokolica uz podršku JKP Gradina Donji Vakuf.
Danas je realizovana još jedna faza u sklopu koje su sađena višegodišnja stabla iz porodice Ginko biloba i ukrasno žbunjasto cvijeće na tri lokacije u našem gradu.
Osim u Donjem Vakufu, akcija sadnje i pošumljavanja realizovana je još na 6 lokacija širom Bosne i Hercegovine.
Akcije sadnje i pošumljavanja su tradicionalne aktivnosti Let’s Do It tima u BiH koje sa godinama rastu i pokazatelj su da naše društvo napreduje kada je u pitanju razvijanje ekološke svijesti. Ovakve akcije su najbolji način da se praktično pomogne našem šumskom bogatsvu.
Disciplinska komisija Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine kaznila je FK Željezničar zbog incidenta na utakmici protiv Borca te korištenjem pirotehnike zatvaranjem sjeverne tribine na jedan meč, kao i novčano u iznosu od 10.000 KM.
Podsjećamo, po dolasku gostujućih navijača na derbi meč koji se igrao u nedjelju, počelo je bacanje baklji sa sjeverne i istočne tribine prema navijačima iz Banje Luke.
Nakon toga reagovali su i pripadnici specijalne policije koji su popularne Lešinare izveli van stadiona.
Očekivano, Savez je kaznio Željezničar zbog takvog ponašanja navijača, a naredni meč protiv Posušja na domaćem terenu neće imati podršku sa sjeverne tribine i uz to će platiti novčanu kaznu u iznosu od 10.000 KM.
Također, kažnjen je i Borac sa 3.000 KM. Edis Mulalić, trener Plavih je dobio kaznu u iznosu od 1.500 KM zbog komentarisanja suđenja, dok je Santos, igrač Plavih koji je dobio crveni karton, kažnjen s tri utakmice suspenzije, s tim da se očekuje da će se Plavi žaliti na ovu odluku.
Borac je u spomenutom meču pobijedio Željezničar rezultatom 2:1.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u 2022. godini izdvojila je do sada najviše novčane iznose iz budžeta koji su usmjereni direktno građanima.
U publikaciji u kojoj je predstavljen detaljan pregled raspodjele sredstava iz budžeta Federacije BiH istaknuto je da je u ovoj godini osigurano 50 miliona KM za podršku porodici i natalitetu, dok je dječji dohodak prvi put iz budžeta osiguran u iznosu od 103 KM mjesečno.
Vlada FBiH izdvojila je 20 miliona KM za ublažavanje posljedica poskupljenja za intervencije na tržištu kroz robne rezerve. Također izdvojeno je i rekordnih 106 miliona KM za poljoprivredu, što je najveći uloženi iznos ikada.
Osim toga dvostruko su povećane penzije za šta je izdvojeno dodatnih 102 miliona KM, a 239 miliona KM izdvojeno je kao transfer općinama i kantonima, dok je za šest miliona KM povećan iznos koji se dodjeljuje općinama i gradovima u FBiH.
Vlada FBiH osigurala je ove godine 229 miliona KM za izgradnju cesta i autocesta, 75 miliona KM za poboljšanje rada zdravstvenih ustanova, a 48,2 miliona KM osigurano je kao pomoć izbjeglicama.
U publikaciji su sadržani i drugi podaci koji govore o nivou izdvajanja Vlade FBiH za period od 2015. do 2022. godine. Jedan od tih podataka je da je u tom periodu investirano 1,415 milijardi KM.
U posljednjih osam godina izdvojeno je 2,2 milijardi KM za boračke naknade, dok je 1,2 milijarde izdvojeno za invalide i civilne žrtve rata. Izdvojeno je i 46 miliona KM za uvezivanje radnog staža čime je zbrinuto više od pet hiljada radnika.
U budžete kantona u osmogodišnjem periodu Vlada FBiH izvršila je transfer u iznosu od 400 miliona KM i 60 miliona KM za lokalne zajednice.
Za proteklih osam godina Vlada FBiH izdvojila je 39 miliona KM kroz 5.200 transfera za podršku kulturi i sportu od čega je 1.383.000 osigurano za Sarajevo film festival i 1,5 miliona KM za Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF).
Ulaganja u oblast obrazovanja i nauke u periodu od osam godina iznosila su oko 57,8 miliona KM i to za podršku predškolskom, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, poboljšžanju studentskog standarda te za projekte iz oblasti nauke i naučno-istraživačkog rada.
U tom periodu više od 500 miliona KM osigurano je za oblast poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a ovogodišnji budžet tog resornog ministarstva iznosio je rekordnih 106 miliona KM. Za pomoć obrtima izdvojeno je 60 miliona KM i 33 miliona KM za pomoć malim i srednjim preduzećima.
U objavljenoj publikaciji izdvojen je i podatak da je za podršku turizmu, što je bio najteže pogođeni sektor tokom pandemije koronavirusa, u 2020. godini izdvojeno 30 miliona KM, dok je oko 102,5 miliona KM osigurano za zdravstvene ustanove tokom pandemije.
Posljednji mlinar koji se brinuo o Trehišinom mlinu je bio njen vlasnik stari Akif Treho, u poznim godinama sa velikim ushićenjem primio nas je i ispričao svoju mlinarsku priču.
Znao je Akif Treho, da će njegov mlin, ostati sam. Napušten, zaboravljen i da će vrijeme učiniti svoje. Vodenica će utihnuti….klopot točkova i kamena će prestati, a toliko je žita samljeveno u Trehušinom mlinu….toliko usta nahranio…sirotinje pomogao.
Najveća domaća poslovna grupacija Bingo Group danas je u Sarajevu održala prvu konferenciju za medije. Ova grupacija, sa skoro devet hiljada zaposlenih, najveći je investitor i poslodavac u BiH, a danas su najavili isplatu finansijske podrške svim svojim zaposlenima.
Posljednjih, skoro 30 godina, Bingo Group je na domaćem tržištu investirao preko 850 miliona KM, što ovu grupaciju čini najvećim domaćim investitorom. Ove investiciju podrazumijevaju investicije u proizvodnju, akvizicije, rast i razvoj, tehnologije i ljude.
“Ljudi su u fokusu našeg djelovanja. S njima smo izgradili najjaču domaću poslovnu grupaciju, koja je u isto vrijeme i najveći domaći investitor u državi. U budućnost idemo sa jasnom vizijom, čiji su neizostavni dio naši uposleni. Sutra će na račune naših uposlenika, koji su sa nama duže od šest mjeseci i nastavljaju graditi kompaniju, njih skoro devet hiljada, biti uplaćeno po 1.080 KM finansijske podrške. To znači da će Bingo kao grupacija uplatiti skoro 10 miliona KM na nivou cijele države”, izjavila je Ljiljana Kunosić, direktorica Bingo Group, naglasivši da ovaj iznos uključuje i dio pripadajućih poreza na iznose koji će se isplatiti radnicima grupacije u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko.
Ljiljana Kunosić, direktorica Bingo Group (Foto: D. S./Klix.ba)
Maloprodaja je oblast u kojoj se Bingo Group izdvaja kao najveći, sa više od 22 prodajnih objekata, pedesetak ugostiteljskih objekata, kao i šest tržnih centara u cijeloj BiH. Pored maloprodaje u okviru Bingo Group se nalazi i 13 proizvodnih jedinica koje djeluju u okviru Binga, ali i kao samostalne proizvodne fabrike.
“Naša vizija je jasna, a to je vizija razvoja domaće privrede i otvaranje novih radnih mjesta, što kroz razvoj Binga, kao najvećeg lanca trgovina u BiH, što kroz akvizicije, spašavanje i revitalizaciju domaćih firmi kojima je danas prijetio stečaj, poput Dite, Semberke i Majevice. Kompanije spašene od stečaja koje danas uspješno izvoze svoje proizvode na strana tržišta.. U okviru grupe djeluju i druge proizvodne kompanije poput Pivare Tuzla, Duke, Ingrama i Kalateksa”, istakla je Kunosić.
Da je neupitan ekonomski doprinos grupacije sveukupnoj ekonomiji BiH pokazuje podatak da godišnje Bingo Group uplati preko 51 milion KM poreza i doprinosa direktno vezanih za platu, od kojih je 25 miliona KM doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, a skoro 18 miliona KM doprinosa za zdravstveno osiguranje.
O stalnom unapređenju uslova rada u Bingo trgovinama govorio je Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije Bingo.
“Ponosni smo na činjenicu da naši uposlenici imaju najviša prosječna primanja u oblasti tradicionalne trgovine u BiH, koja u prosjeku iznose oko 1.049 KM neto, te 1.429,42 KM bruto. Ove godine smo uposlenicima isplatili 350 KM regresa, koji sa ovih 1.080 KM predstavljaju 1.430 KM dodatnih primanja, što je praktično i više od 13-te plate za naše radnike”, istakao je on.
Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije Bingo Group (Foto: D. S./Klix.ba)
Predstavnici Bingo Group istakli su da jednokratna podrška nije dovoljna te da je krajnje vrijeme da država omogući rasterećenje privrednika u korist radnika.
“Mi kao najveći poslodavac javno se obavezujemo da ćemo svako rasterećenje poreza i doprinosa direktno preusmjeriti u korist radnika. Svako smanjenje ovih nameta, rezultirat će direktnim povećanjem plata naših radnika. Biti najveći poslodavac predstavlja veliku obavezu prema skoro devet hiljada zaposlenih i oko 30.000 članova njihovih porodica. Naše pojedinačne akcije nisu rješenje, reakcija države je potrebna bez odlaganja”, izjavila je gospođa Kunosić.
Andrijana Bukvarević, direktorica ljudskih resursa najavila je pokretanje Fonda “Srce zajednice” za inicijativu vlasnika grupacije Senada Džambića, koji podrazumijeva pružanje finansijske podrške oboljelim zaposlenicima, ali i članovima njihovih porodica. Godišnji budžet Fonda će biti milion KM.
Andrijana Bukvarević, direktorica ljudskih resursa Bingo Group (Foto: D. S./Klix.ba)
“Fond je sistematičan način da nastavimo pomagati onima kojima je pomoć najpotrebnija. Ovo je dodatni doprinos Bingo grupacije da radno okruženje kreira kao mjesto gdje se zaposlenici osjećaju poštovano, cijenjeno i zaštićeno”, izjavila je Bukvarević.
Fond “Srce zajednice” će postati operativan naredne godine.
