Author: admin

  • Potrošačka korpa u BiH za četiri godine porasla za skoro 930 KM

    Potrošačka korpa u BiH za četiri godine porasla za skoro 930 KM

    Sindikalna potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini za četiri godine je porasla za 927 KM, a prosječna plata za 206 KM, pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, koji proteklih godina redovno objavljuje izvještaje o kretanju potrošačke korpe u zemlji.
    Kako pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa u oktobru ove godine iznosila je 2.905 KM, što je više za skoro 930 KM u odnosu na 2019. godinu.

    Prosječna plata
    Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za august 2022. iznosila je 1.138 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 543 KM. Prema tome, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi 39,17 posto, a pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 18,69 posto.

    Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
    Sindikalna potrošačka korpa za oktobar 2021. godine iznosila je 2.101 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec august 2021. iznosila je 1.000 KM, pa je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom tada iznosila 47,58 posto.
    Potrošačka korpa za oktobar 2020. godine bila je 1.779 KM, a prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH u augustu 2020. iznosila je 949 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je tada iznosila 53,34 posto.
    Sindikalna potrošačka korpa u oktobru 2019. godine iznosila je 1.978 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za august te godine iznosila je 932 KM te je pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom bila 47,1 posto.

    Šta čini potrošačku korpu?
    Potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): prehrana 43,85 posto, stanovanje i komunalne usluge 12,53 posto, higijena i održavanje zdravlja 7,89 posto, obrazovanje i kultura 9,64 posto, odjeća i obuća 14,45 posto, prevoz 4,75 posto i održavanje domaćinstva 6,89 posto.
    U kategoriji prehrana koriste se cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

    federalna.ba/AA

  • Serija zemljotresa jutros pogodila Srbiju

    Serija zemljotresa jutros pogodila Srbiju

    Zemljotres jačine 3,6 stepeni po Richteru potresao je noćas region Aleksandrovca, u Srbiji, a posljednji u nizu bio je jutros nešto prije 6 sati.

    Seizmološki zavod Srbije objavio je da je region Aleksandrovca u 5.57 sati pogodio zemljotres od 3,6 stepeni po Richteru.

    Nešto ranije Europski mediteranski seizmološki centar (EMSC) je jaqvio da su Srbiju pogodila dva potresa identičnog intenziteta – 3,6 po Richteru.

    Prvi je bio u 5.44 sata, a drugi u 5.57 sati. Zemljotres se dogodio 52 kilometra od Kragujevca.

    Zemljotresi ovakvog intenziteta ne mogu izazvati veća oštećenja.

     

    radiosarajevo

  • MNK Radnik 2022 ostvario sjajnu pobjedu u komšijskom derbiju u Jajcu

    MNK Radnik 2022 ostvario sjajnu pobjedu u komšijskom derbiju u Jajcu

    Jučer je u Sportskoj dvorani u Jajcu u okviru drugog kola Prve futsal lige FBiH, MNK Radnik 2022 igrao protiv  ekipe NK Jajce i slavio pobjedu rezultatom 5:7. Golove za naš tim postigli su Tarik Tutkur, koji se čak četiri puta upisivao u listu strijelaca, Mirnes Došlić, Hakija Mešan i Ammar Smajić.

    Vrijedi istaći da su našim momci imali veliku podršku donjovakufske publike u dvorani u Jajcu.

    Utakmicu trećeg kola, MNK Radnik će odigrati sljedeći vikend u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu.

  • Loš tretman porodilja u Bosni i HercegoviniLoš tretman porodilja u Bosni i Hercegovini

    Loš tretman porodilja u Bosni i HercegoviniLoš tretman porodilja u Bosni i Hercegovini

    Loši uslovi u porodilištima i akušersko nasilje nisu rijetka pojava u bolnicama u Bosni i Hercegovini. Prema posljednjim istraživanjima,svaki drugi porod u našoj zemlji je koruptivan, a većina trudnica i porodilja koje ne žele ili nisu u mogućnosti podmititi medicinsko osoblje,izložene su akušerskom nasilju.Ovakve slučajeve provjeravaju i u Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona.

     

    „Dok nisam platila nisu me htjeli poroditi.“ Ovo je tek jedno od desetina anonimnih iskustava porodilja iz BiH koje je prikupilo Udruženje „Baby Steps“ iz kojeg poručuju da je veoma važno govoriti o, u velikoj mjeri, lošem tretmanu trudnica i porodilja u bh.porodilištima. Banjalučanka Sanela Tuckešić imala je traumatično iskustvo tokom poroda i javnim istupima želi takve pojave suzbiti u što većoj mjeri.

     

    SANELA TUCKEŠIĆ, rodilja iz Banje Luke

    “Veoma neugodno iskustvo. Rekla bih prije, traumatično, ako počnetm pričati, bojim se da ću početi plakati. Porod koji je počeo u pola 10, završio se 15 do 7 carskim rezom, počeli smo indukovanim porodom, pa smo onda uzeli epidural jer se to više nije moglo izdržati i na kraju se više ničega ne sjećam, sjećam se da sam reka da ću pasti u nesvjest.”

     

    AMILA TATAREVIĆ, Udruga „Baby Steps“, Sarajevo

    “Mi smo radili jedno veliko istraživanje koje je obuhvatilo 2.713 porodilja i rezultati su pokazali zaista onako traumatične stvari, to je da je preko 50% poroda praćeno koruptivno, odnosno da je prisutno mito na svakom drugom porođaju, bilo prije ili poslije poroda”.

    Na osnovu anonimnih prijava,Tužilaštvo ZDK formiralo je dva predmeta u kojima se provjeravaju navodi o nekoliko krivičnih djela kojima su obuhvaćena četiri ginekologa iz Kantonalne bolnice Zenica.

    Predmet protiv tri doktora sa ginekologije zbog krivičnog djela nesavjesno liječenje, a koji se odnosi na porod pacijentice u Kantonalnoj bolnici Zenica i Predmet koji je formiran na osnovu prijave protiv jednog doktora ginekologije zbog krivičnog djela primanje dara i drugih oblika koristi. U oba predmeta trenutno se poduzimaju određene mjere I radnje u cilju provjere navoda iz prijave I donošenja adekvatne tužilaške odluke.

    U Kantonalnoj bolnici Zenica, kao i u svim ranijim slučajevima, podržavaju rad istražnih organa o mogućem akušerskom nasilju i korupciji u ovoj zdravstvenoj ustanovi za koji su, kako kažu, saznali iz medija.

     

    dr.TARIK ZULOVIĆ, načelnik Odjela ginekologije i porodiljstva KBZ

    “Ja ih pozivam eventualno ako imaju primjedbe ili sugestije imamo dole sanduče za žalbe da svaka prijavi eventualno neku nepravilnost ako je doživjela i to će biti normalno tretirano, obrađeno i provest će se procedura da se vidi šta je bilo”.

    S moje lijeve strane nalazi se sandučić gdje svaka pacijentica koja boravi na Porođajnom odjelu Kantonalne bolnice Zenica može prijaviti eventualne nepravilnosti i neugodnosti koje eventualno doživi na ovom odjeljenju. Danas, ali i u većini dana u godini ovaj sandučić je prazan i svi oni se u najvećoj mjeri odlučuju da svoje prijave i pisanja rade po društvenim mrežama.

  • Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme

    Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme

    Temperature zraka izmjerene u 07:00 sati (°C): Bjelašnica -2; Ivan Sedlo, Livno, Tuzla i Zenica 2; Gradačac 3; Doboj, Grude i Sarajevo 5; Banja Luka 7; Bihać i Sanski Most 8; Trebinje 11; Mostar 12; Neum 13°C.

    Danas pretežno oblačno vrijeme u većem dijelu zemlje. Slaba kiša je moguća u Hercegovini, zapadu i jugozapadu Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i jugoistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 16°C.

    U Sarajevu djelomično vedro. Najviša dnevna temperatura zraka oko 11°C.

  • Radarske kontrole

    Radarske kontrole

    PS DONJI VAKUF

    09:00 do 10:00 sati Babin Potok

    11:30 do 12:30 sati Titova

    13:00 do 14:00 sati Rujanci

    16:30 do 17:30 sati Prusac

     

    Stacionarni radari

    M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)

    M-5 Vitez (kod Impregnacije)

    M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni

    M-5.1 M-5.1 Brnjaci

    M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik

    M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača

    M-5 Busovača

    M-16.2 Vrbanja

    M-16.4 Bristovi

    M-5 Jajce (Donje Pijavice)

     

     

    Nestacionarni radari

    PS TRAVNIK

    08:30 do 10:30 sati Polje Slavka Gavrančića

    12:00 do 14:00 sati Kalibunar

    16:30 do 18:30 sati Šehida

    20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo (Metabo)

     

    PS VITEZ

    15:00 do 17:00 sati R-440 Bila

    17:00 do 19:00 sati R-441 Počulica

    20:00 do 21:00 sati ulica Kralja Tvrtka

    21:00 do 22:00 sati M-5 Bila

     

    PS FOJNICA

    08:00 do 10:00 sati ulica Bosanska

    10:30 do 12:30 sati Pločari Polje

    13:00 do 15:00 sati Ostružnica Polje

     

    PS BUGOJNO

    13:00 do 14:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast

    15:00 do 16:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Bristovi

    17:00 do 18:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Podgaj (BC Bajrić)

    19:00 do 20:30 sati ulica Slobode

     

     

     

    PS GORNJI VAKUF

    09:00 do 10:30 sati Duratbegović Dolac

    11:00 do 12:30 sati Boljkovac

    17:00 do 18:30 sati ulica Vrbaska

    19:00 do 21:00 sati Potrlica

     

    PS JAJCE

    16:30 do 18:30 sati M-5 Vinac

    19:00 do 21:00 sati M-16 Zastinje

    21:30 do 23:00 sati M-5 Skela

     

    PS BUSOVAČA

    16:00 do 17:30 sati Gavrine kuće

    17:30 do 19:00 sati Kaonik (stari most)

    19:30 do 21:00 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)

    21:00 do 22:30 sati ulica Branitelja domovine (kod šumarije)

     

    PS KREŠEVO

    10:00 do 12:00 sati Volujak

    14:00 do 16:30 sati Alagići

     

    PS NOVI TRAVNIK

    00:00 do 01:30 sati M-16.4 Bučići

    17:30 do 19:00 sati M-16.4 Krnjića Potok

    20:00 do 21:30 sati M-16.4 Ratanjska

    22:00 do 23:30 sati M-16.4 Bučići

  • Stanje na putevima

    Stanje na putevima

    Jutarnja magla smanjuje vidljivost u kotlinama i uz riječne tokove, a izdvajamo puteve u dolinama rijeka: Save, Drine, Spreče i Lašve. Kolovoz je mjestimično vlažan, a upozoravamo i na učestale sitnije odrone zemlje ili kamenja.

    Apelujemo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno. Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

    U toku su sanacioni radovi na dionici magistralnog puta Sarajevo-Vogošća u ulici Alipašina (od raskrsnice za stadion “Asim Ferhatović Hase” do naselja Šip) zbog čega vozila iz pravca Sarajeva saobraćaju usporeno, jednom trakom, dok se vozila iz pravca Vogošće preusmjeravaju na alternativni pravac (kroz ulicu Jukićeva).

    Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

    Sporije zbog radova saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, kao i na magistralnom putu Bihać-Bosanski Petrovac.

    Zbog izvođenja radova na dionici magistralnog puta Žitomislići-Počitelj, svaki dan osim nedjelje i praznika dolazi do obustave saobraćaja u terminima od 09 do 12 :15 sati i od 13 :15 do 15 sati.

    Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

  • Kako ukloniti mrlje od vode sa zidova?

    Kako ukloniti mrlje od vode sa zidova?

    Ružne mrlje od vode upropastit će doživljaj i u najljepšoj kupaonici. Od vlage u tušu do curenja iz cijeva i problema s ventilacijom, mnogo je uzroka zbog kojih ostaju tragovi na vašem zidu. U slučaju da se pojave, svi ih žele ukloniti bez da pogoršaju stanje i izgled zida.

    Postoji nekoliko načina da uklonite ružne mrlje sa zidova i vratite svojoj kupaonici sjaj. Ovi savjeti će, naravno, vrijediti i za sve druge prostorije.

    Jednostavan način uklanjanja mrlja od vode sa zidova

    Mrlje od vode neće se pojaviti na pločicama, potrebna im je površina koja upija i zbog toga se pojavljuju na golim zidovima. Budući da su vaši zidovi vjerojatno obojeni, ovo bi moglo predstavljati problem. Kako ćete oprati zid, a da ga ne oštetite i riskirate da ponovno morate popravljati cijelu sobu?

    Prema pisanju Lifehackera, čišćenje treba početi nježno, a ako osnovne metode ne budu uspješno, treba lagano povećavati intenzitet. Jednostavna otopina sredstva za pranje posuđa i vode u omjeru 1:2 trebala bi biti dovoljna za početak. Krpu natopite otopinom i nanesite sapunicu na mrlju. Nježno trljajte od vrha prema dolje, a zatim isperite običnom vodom i osušite sušilom za kosu na hladnoj temperaturi.

    Ako ovo ne uspije, napunite bočicu s raspršivačem mješavinom octa, limunovog soka i sode bikarbone. Poprskajte otopinu na mrlju, ostavite da djeluje oko sat vremena, a zatim isrljajte vlažnom krpom. Možda ćete ovaj postupak morati ponoviti nekoliko puta pa se na ovu metodu odlučite kad imate vremena za namakanje.

    Kako ukloniti mrlje od vode s drveta?

    Možda su vam se grozne mrlje od vode pojavile na ormarićima ili drvenim oblogama u kupaonici ili kuhinji. I za ovaj problem postoji nekoliko rješenja.

    Možete preko noći ostaviti majonezu na mrlji, a zatim je obrišite ujutro i nakon toga ispolirajte drvo.

    Također, možete pomiješati jednake dijelove octa i maslinovog ulja i nanijeti na mrlju krpom, brišući dok mrlja ne nestane. Nakon toga obrišite površinu čistom, suhom krpom.

    Pokušajte glačalo zagrijano na nisku temperaturu staviti preko krpe na mrlju. Pristisnite nekoliko sekundi, a zatim uklonite kako biste vidjeli je li mrlja manja. Ponavljajte dok ne budete zadovoljni, ali zapamtite da ovo najbolje funkcionira na mrljama koje su još uvijek vlažne.

    Kako ukloniti mrlje od tvrde vode s pločica?

    Tradicionalne mrlje od vode neće puno zaprljati vaše pločice, ali tvrda voda može dovesti do taloženja minerala i stvoriti ružne smeđe ili narančaste mrlje na pločicama. Riješiti ih se možete ako pomiješate bijeli ocat s vodom ili sodom bikarbonom u lijepu pastu koju zatim nanesite na pločice uz pomoć spužvice. Ostavite da stoji i provjeravajte. Kad budete zadovoljni rezultatom, isperite vodom i osušite ručnikom.

    Izvor: N1

  • Štrudlice sa džemom

    Štrudlice sa džemom

    Štrudlice kojima ćete teško odoljeti.

    Sastojci:

    – 500 g mekog brašna

    – 250 g maslaca

    – 180 g kiselog vrhnja

    – 70 g šećera u prahu

    – 1 vanilin šećer

    – džem po želji

    I još…

    – šećer u prahu za ukras

    Priprema:

    Maslac sobne temperature miksajte sa šećerom u prahu i vanilin šećerom dok ne dobijete glatku i pjenastu smjesu.

    Zatim dodajte kiselo vrhnje i dobro ga sjedinite s maslacem i šećerom. Na kraju malo po malo dodajte brašno i rukom ga povežite s ostatkom smjese.

    Trebalo bi da dobijete glatko tijesto koje se ne lijepi za posudu, ali ako primjetite da je malo ljepljivo, slobodno dodaje malo brašna.

    Tijesto ne treba hladiti već se odmah mogu oblikovati štrudlice.

    Na pobrašnjenoj podlozi razvaljajte tijesto debljine pet milimetara u oblik pravougaonika. Zatim tijesto nožem isjeći na trake širine oko šest centimetara širine.

    Duž sredine svake trake rasporedite džem. Ivice tijesta prebacite preko pekmeza, pažljivo ih čvrsto stisnite prstima i spojite, pa poravnajte.

    Štrudlice prebacite na tepsiju obloženu papirom za pečenje, a na donjoj strani neka bude dio sa spojenim ivicama.

    Nožem prije pečenja isjecite štrudlice na željenu dužinu, a zatim stavite u rernu zagrijanu na 180 stepeni.

    Pecite ih oko 20 minuta, štrudlice moraju da ostanu malo svjetlije. Nakon pečenja ih ohladite i pospite šećerom u prahu.

    Prijatno!

  • Pčelarima se ove godine sreća malo osmjehnula, uspjeli su nadoknaditi gubitke

    Sedmi kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima ovog vikenda održava se u Sarajevu. Organizatori navode da je kongres idealno mjesto za usvajanje novih znanja o najnovijim svjetskim dostignućima iz oblasti pčelarstva i proizvodnje i primjene pčelinjih bolesti, ali i mjesto gdje se mogu razmijeniti znanje i iskustvo.

    Pčelar Senad Hodžić podsjetio je na težak period u pčelarstvu koji je trajao tri godine. Konačno, kaže, ove godine “sreća im se malo osmjehnula“.

    “Imali smo fino medobranje. Imali smo u prosjeku 20-25 kg meda po košnici što nam je omogućilo da pokrijemo gubitke u ranije tri godine”, kazao je Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara Tuzlanskog kantona.

    Tokom dva dana kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima planirano je učešće više od 200 učesnika iz 12 država svijeta. Poseban akcenat je na apiterapiji.

    “Imamo ovdje priliku slušati preko 30 predavanja profesora, doktora, akademika koji se bave pčelarstvom i pčelinjim proizvodima i koji se bave apiterapijom. A svaki pčelar je mali apiterapeut i on proizvodi za sebe i kupce određene apiproizvode i plasira na tržište Bosne i Hercegovine”, dodao je Hodžić.

    “Ovaj događaj je izuzetno važan jer povezuje na neki način akademsku zajednicu, pčelare, prerađivače pčelinjih proizvoda koji djeluju jedinstveno i sinergistički što je puno bolje nego da svaki pojedinačno da djeluje”, kazao je Midhat Jažić, profesor Tehnološkog fakulteta u Tuzli.

    Teška situacija u pčelarstvu proteklih godina. Pored slabe paše, pčelari zabrinuti i zbog učestalog pomora i trovanja pesticidima koji se sve više koriste u poljoprivredi, ali i klimatskih promjena. Strategije za razvoj pčelarstva na državnom nivou gotovo da nema. Ipak u nekim kantonima u Federaciji BiH postoje godišnji poticaji.

    “Možemo reći da pčelari na području Kantona Sarajevo imaju najbolje poticaje kada je njihov vid proizvodnje u pitanju. I evo nastavili smo to kontinuirano da radimo u protekle dvije godine. Trenutno je u proceduri donošenje novog zakona o poticajima u poljoprivrednoj proizvodnji u šta se ubrajaju i sami pčelari”, istakao je Adnan Delić, ministar privrede Kantona Sarajevo.

    Naučno je dokazano kako svaki treći zalogaj koji čovjek pojede ima veze sa radom pčela. Ovi vrijedni insekti oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje.