Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Zaštićeni od radoznalih komšija: Bračni par iz Walesa 40 godina živi na kružnom toku

    Zaštićeni od radoznalih komšija: Bračni par iz Walesa 40 godina živi na kružnom toku

    Kuća pripada porodici Howatson od 1960. godine. Tada o izgradnji kružnog toka nije bilo ni riječi, ali danas on ide oko kuće porodice i prava je atrakcija.

    Napravljen je 1980. godine.

    Kuća bračnog para okružena je sa pet raskrsnica i nalazi se na zaobilaznici u sjevernom Walesu.

    Iako se svakodnevno suočavaju sa određenim poteškoćama, par se ne želi preseliti, a njihova priča stigla je i u medije.

    Kako je naveo bračni par, oni se ne planiraju seliti sa pomenute lokacije, jer ih za nju vežu lijepe uspomene.

    – Živimo ovdje već 62 godine i imam mnogo lijepih uspomena. Živjeli smo preko puta. Kada je napravljen kružni tok vozači su često znali zalutati. Volimo naš pogled na planine i nemamo komšije koje zanima naša privatnost – rekao je Anwen Howatson.

    Kuća bračnog para je na sredini kružnog toka, a ulaz u nju je sa jednog od puteva sa kružnog toka.

    – Saobraćaj se odvija samo u jednom pravcu, tako da nije teško izaći, a vremenom se navikneš na buku. Više ne čujem automobile – kaže Anwen i dodaje:

    – Imamo spektakularan pogled, a na kući su dupla stakla zbog buke. Imamo isti poštanski broj kao i kuće oko nas, pa je dostavljačima teško povjerovati da nam je kuća na kružnom toku – istakao je Howatson.

     Faktor

  • Brzo se priprema, još brže pojede: Čokoladni puding iz šoljice s puslicama

    Brzo se priprema, još brže pojede: Čokoladni puding iz šoljice s puslicama

    Oni koji su probali desert u kojem ova tri sastojka igraju glavnu ulogu, bili su oduševljeni, pa mu se opet i opet iznova vraćaju.

    Riječ je o čokoladnom pudingu iz šoljice koji se brzo priprema, a još brže pojede.

    Potrebni sastojci za puslice: četiri bjelanjka, pola šoljice šećera 1/4 kašičice praška za pecivo, 1/4 kašičice ekstrakta od peperminta.

    Za čokoladu: 200 g tamne čokolade u prahu, pet do sedam kašika vrućeg mlijeka, pola kašičice ekstrakta od vanilije, dvije šoljice šlaga (čvrsto umućenog), čokoladne mrvice za ukrašavanje.

    Postupak pripreme:

    Puslice: zagrijati rernu na 100 stepeni.

    Izmiksati vrlo čvrsto bjelanjke te im dodati šećer, prašak za pecivo i sve zajedno dobro izmiksati.

    Prebaciti smjesu u vrećicu za zamrzavanje i odrezati joj jedan donji vrh. Prilikom stavljanja smjese u vrećicu, dodati ekstrakt od peperminta.

    Istisnutu smjesu na papir za pečenje i s posudom za pečenje peći odnosno sušiti u rerni na umjerenoj temperaturi.

    Čokolada: pomiješati čokoladu u prahu s vrućim mlijekom i miješati žicom dok se čokolada ne rastopi, pa dodati ekstrakt od vanilije.

    U šoljice staviti na dno dio rastopljene čokolade i dio šlaga te promiješati čokoladu i šlag.

    Na vrh staviti puslice i posipati čokoladnim kapljicama.

    I to je sve – uzmi kašiku i uživajte.

    Izvor: Faktor

  • Kako je biti farmer u BiH: Cijeli život posvetite proizvodnji mlijeka, a inflacija vam sve uništi

    Kako je biti farmer u BiH: Cijeli život posvetite proizvodnji mlijeka, a inflacija vam sve uništi

    Porodica Glibanović iz Živinica cijeli svoj život je posvetila farmi, uzgoju krava i proizvodnji mlijeka. Nekada najrentabilnija poljoprivreda oblast u godini inflacije je postala sve drugo osim poželjne u ekonomskom smislu.

    Kontinuirani rast cijena mlijeka i njegovih proizvoda na policama bh. marketa kod kupaca stvara utisak da u cijeloj priči najviše profitiraju proizvođači, odnosno farmeri.

    Međutim, stvarna slika je sasvim suprotna jer najmanje koristi od svega imaju oni. U godini inflacije ekonomski zbrajaju štetu, poslujući u dubokom minusu.

    Cijena litra mlijeka u bh. marketima u zavisnosti od postotka masnoće trenutno košta između 2,30 i do 2,80 KM i prema najavama na tome neće stati. Nasuprot, otkupna cijena mlijeka se kreće od 65 do 80 feninga, što je proizvođačima, odnosno farmerima, nedovoljno za opstanak.

    Težak posao na leđima farmera

    Porodica Glibanović iz Živinica decenijama se bavi proizvodnjom mlijeka, a od najmlađih do onih najstarijih posvećeni su teškim poslovima na farmi.

    Briga o kravama, čišćenje štale, sjetve, proizvodnja hrane i osiguranje poslovanja na leđima je i Eldina Glibanovića. Ovaj 33-godišnjak za godišnji odmor ne zna, slobodni dani su mu strani, a u godini inflacije za svoj rad finansijsku dobit nema.

    “Naše mlijeko je u posljednja tri ili četiri mjeseca od otkupljivača poskupjelo od 12 do 19 feninga, u zavisnosti od proizvedene količine. Nasuprot tome, od početka godine suočili smo se sa velikim nedaćama, počevši od loše proljetne sjetve, velike suše i rusko-ukrajinske krize koja je donijela enormno povećanje cijena repromaterijala, đubriva, silažnog kukuruza, kabaste hrane, herbicida, sjemenskog materijala te goriva i do 300 posto”, kaže Glibanović u razgovoru za Klix.ba.

    Eldin Glibanović (Foto: A. K./Klix.ba)

    Eldin Glibanović (Foto: A. K./Klix.ba)Posljedica dosadašnjih katastrofa ogleda se i u nedostatku kabaste hrane. Na Glibanovićevoj farmi prisutno je blizu 60 grla za koja, nažalost, nije mogao pripremiti dovoljne količine prehrane, zbog čega je ugrožen proizvodni proces mlijeka. Naš sagovornik u dnevnoj proizvodnji trenutno je u minusu za skoro 40 feninga po jednom litru mlijeka.

    “Naš rad u ovo trenutku je nerentabilan te ukoliko ne dođe do povećanja otkupne cijene mlijeka u budućem periodu, odnosno u novembru i decembru, imat ćemo sve manju proizvodnju. U svemu ovome trenutne zarade nema za šest članova moje porodice koja učestvuje u radu”, navodi Glibanović.

    Bez jake poljoprivrede nema ni snažne države, zbog čega bi ova vrsta proizvodnje trebala biti primarna u Bosni i Hercegovini, sa strateškim značajem koje se daje mljekarstvu, shodno težini posla i uloženom trudu.

    “Ljudi u poljoprivredi aktivni su na svojim imanjima skoro 24 sata dnevno te se moramo osvrnuti na njihov značaj. Od posla kojim se bavim egzistira moja porodica, druge životne prihode nemamo i kada bismo morali doći na nivo zatvaranja postali bismo socijalni slučajevi”, ističe Glibanović koji obnaša i funkciju predsjednika Udruženja proizvođača mlijeka u Tuzlanskom kantonu.

    Šta je mljekarima potrebno u danima inflacije

    Mljekari tuzlanske regije trenutno su bazirani na održavanje sastanaka sa otkupljivačima, kako bi postigli dogovor vezano za povećanje otkupnih cijena. Cilj je da ona u novembru bude veća za deset, a u decembru za pet feninga.

    “Mi troškove naše proizvodnje jednostavno moramo negdje namaknuti. Želja nam je da ove godine izađemo sa poslovanjem na nuli, kako ne bismo smanjivali broj grla, što bi dovelo do manje proizvodnje, a na kraju i zatvaranja farmi”, nastavlja Glibanović.

    Finansijski iscrpljeni i kreditno zaduženi u poljoprivrednim apotekama i mikrokreditnim fondacijama, poljoprivrednici tuzlanske regije već su počeli sa jesenjom sjetvom, a shodno trenutoj situaciji, neće uspjeti zasijati ni polovinu površina u odnosu na raniji plan.

    “Mi smo ove godine sa federalnog nivoa imali podsticaje od 34 feninga po litru mlijeka, a trenutno očekujemo isplatu novca za treći kvartal, uz kapitalna ulaganja. Sada apeliramo na resorno federalno ministarstvo da nam se što hitnije isplati novac jer se veliki broj farmera suočava s nedostatkom kabaste hrane. Čim prije je potrebno da je nabave, kako bi bili osigurani da će na proljeće imati sa čime prehraniti grla”, kaže Glibanović.

    Također, farmeri žele i održavanje sastanaka na federalnom nivou, a kako bi se u konačnici došlo do povećanja podsticaja za iduću godinu, za koju kažu da bi mogla biti još teža.

    S druge strane kada je riječ o kantonalnom nivou, tamošnja vlast prije nekoliko dana je osigurala dodatna dva miliona maraka interventne pomoći mljekarima za saniranje šteta nastalih sušom i od divljih svinja.

    Farmeri bi po jednom grlu trebali dobiti 200 KM, a nadležne također pozivaju na što skoriju isplatu novca, kako bi u zimske dane ušli spremni, sa očuvanjem stočnog fonda.

    KLIX.BA

  • Veliki uspjeh bh. aktiviste u Velikoj Britaniji: Ferid Kevrić je dobitnik počasnog priznanja Univerziteta u Derbyju

    Veliki uspjeh bh. aktiviste u Velikoj Britaniji: Ferid Kevrić je dobitnik počasnog priznanja Univerziteta u Derbyju

    Pod Feridovim vodstvom, BH Centar Derby je postao utočište za socijalnu podršku, umrežavanje i kućne i pravne savjete

    Ferid Kevrić, bosanskohercegovački aktivista u Velikoj Britaniji, dobitnik je prestižnog priznanja Počasnog magistra Univerziteta Derby (HonMUniv). Naime, riječ je o priznanju za njegova izuzetna dostignuća u podršci izbjeglicama i azilantima u engleskom gradu Derbyju koja je dodijeljena 16. novembra 2022. godine u Derby areni.

    image

    Počasno priznanje Univerziteta u Derbyju/ Mike Riot

    Inače, Ferid je završio Ekonomski fakultet u Sarajevu. Pridružio se jugoslovenskoj vojsci kao oficiri i služio kao major do 1992. godine. Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, Ferid je osjećao da nema drugog izbora nego da tajno dezertira iz vojske. U maju 1992. godine izbjegao je atentat i otputovao u Ujedinjeno Kravljevstvo kao tražilac azila. Stigao je u Derby ne znajući nijednu riječ engleskog jezika.

    Uz podršku svojih sunarodnika, osnovao je Bosansku zajednicu za pomoć narodu bivše Jugoslavije, pomažući svim ljudima bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost. Pod Feridovim vodstvom, BH Centar Derby je postao utočište za socijalnu podršku, umrežavanje i kućne i pravne savjete. Pružao je utjehu i mali djelić Bosne i Hercegovine na engleskom tlu.

    image

    Počasno priznanje Univerziteta u Derbyju/ Mike Riot

    Sa najnovijim dolascima izbjeglica i azilanata u Derby, Ferid im je svima otvorio vrata Centra, pozdravljajući sve bez obzira na rasu, boju kože ili vjeroispovijest i ono što je ključno, dijelio je svoje iskustvo o dolasku u drugu zemlju. Ferid je pomogao da BH Centar Derby postane drugi dom onima koji su morali ostaviti prijatelje i porodicu, često bježeći od prijetnje mučenjem ili smrću.

    – Ovo je zaista jedno veliko dostignuće, biti priznat na takav način, biti dostojan i dobiti to od institucije kao što je Univerzitet Derby. Izuzetno smo ponosni na Ferida i želimo da se zahvalimo Univerzitetu Derby što je prepoznao njegova dostignuća i altruistički rad u zajednici, poručili su iz BH centra Derby.

     

  • U posljednjih deset godina u BiH u saobraćajnim nesrećama poginulo 3.000 osoba

    U posljednjih deset godina u BiH u saobraćajnim nesrećama poginulo 3.000 osoba

    Predsjednik Udruženje inženjera saobraćaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini Osman Lindov danas je izjavio da je u  saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini u posljednjih deset godina smrtno je stradalo najmanje 3.000 ljudi.

    Članovi Udruženja inženjera saobraćaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini i studenti Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu su Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja u nedjelju u Sarajevu obilježili porukom “Zapamti, podrži, djeluj”, a tim povodom su dijelili i promotivni materijal i letke građanima.

    Cilj obilježavanja Dana sjećanja je i skretanje pažnje javnosti na statistiku, najčešće uzročnike, posljedice i troškove saobraćajnih nesreća, ali i ukazivanje na preduzimanje mjera koje mogu uticati na smanjenje broja saobraćajnih nesreća.

    • "Zapamti, podrži, djeluj"

      “Zapamti, podrži, djeluj”

      FOTO: ANADOLIJA

    Ne postoji organizovana borba

    U saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini u protekloj 2021. godini, život je izgubilo 255 osoba, a prema nepotpunim statističkim podacima dosad je u 2022. godini taj broj povećan na 260. Na putevima u Bosni i Hercegovini ove godine zabilježeno je oko 30.000 saobraćajnih nesreća čiji su najčešći uzroci prekoračenje brzine i prisustvo alkohola u organizmu.

    – Tri hiljade Bosanaca i Hercegovaca je u posljednjih deset godina izgubilo živote u saobraćaju. Nažalost to su brojke kojih se podsjetimo za ovakve dane. U međuvremenu vrlo malo radimo na pomoći tim žrtvama, ljudima koji su dali pomoć tim žrtvama kao što su vatrogasci, policajci, ekipe hitne pomoći. Stoga, današnji dan obilježavamo kako bismo odali počast i tim ljudima koji su prvi došli da pomognu žrtvama ali da upozorimo na žrtve u saobraćaju i ono što bi trebalo uraditi da pomognemo porodicama stradalih – rekao je Lindov koji je pripadnicima vatrogasnih i policijskih službi uručio zahvalnice.

    Rekao je da je u Bosni i Hercegovini neophodno uraditi mnogo toga na cestovnoj infrastrukturi, edukaciji i pomoći službama, kako bi adekvatno reagovali na žrtve u saobraćaju.

    – Bosni i Hercegovini fali dobra i kvalitetna cestovna infrastruktura, koja mora biti na zavidnom nivou. Moramo imati zaštitne, odvojene ograde na svim dionicama gdje je potrebno kako bi nas, u slučaju eventualne naše greške, spasile od težeg povređivanja i smrtne posljedice – rekao je Lindov.

    Istakao je da u Bosni i Hercegovini ne postoji organizovana borba protiv stradanja u saobraćaju ni na jednom nivou vlasti.

    • Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja posvećen je sjećanju na milione poginulih u saobraćaju

      Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja posvećen je sjećanju na milione poginulih u saobraćaju

      FOTO: ANADOLIJA

    Usvojena Rezolucija

    – Danas gradimo infrastrukturu koja nije sigurna za kretanje. Nije održiva za urbano kretanje. Nemamo adekvatnih pješačkih i biciklističkih staza koje pospješuju sigurnost – rekao je Lindov.

    Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja posvećen je sjećanju na milione poginulih u saobraćaju širom svijeta i izražavaju suosjećanja porodicama žrtava. Obilježava se već 27 godina širom svijeta, a Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje tog dana u trećoj nedjelji novembra.

    Aldina Ramović, studentica drugog ciklusa na fakultetu za saraobraćaj i komunikacije, rekla je da je će do 2030. godine Svjetski dan imati važnu ulogu pomaganja u postizanju cilja smanjenja broja žrtava na cestama od 50 posto.

    – Ovim putem apelujemo na vozače i ostale učesnike u saobraćaju da poštuju propise, saobraćajne znakove i pravila kako bi naš saobraćaj bio sigurniji, kako bismo žrtava i saobraćajnih nesreća imali što manje – rekla je Ramović.

    Današnjem događaju prisustvovala je Sunita Bečić, majka dječaka Alija Bečića, učenika šestog razreda O.Š “Aleksa Šantić”, koji je prije skoro godinu dana smrtno stradao u sarajevskom naselju Nedžarići, kada ga je udario kamion u ulici koja vodi od škole do kuće, a koja nema trotoar. Nije bila u stanju davati izjave medijima, ali je poručila da nadležni organi nisu ništa uradili od dana kada je njen sin stradao, kako se slična tragedija ne bi ponovila.

    Izvor: avaz.ba

  • “Zatreslo je…” / Zemljotres pogodio Hercegovinu

    “Zatreslo je…” / Zemljotres pogodio Hercegovinu

    Zemljotres je pogodio područje Hercegovine, navodi EMSC.

    Epicentar je bio u blizini Mostara i Širokog Brijega oko 11:20 sati.

    Jačina zemljotresa još uvijek nije poznata.

    “Sjedila sam i pisala zadaću kad sam odjednom osjetila potres…”, “Malo tutnjave u Širokom Brijegu”, “Lagano podrhtavanje”, “Zatreslo”, neki su od komentara na stranici EMSC-a.

    Izvor: OSLOBOĐENJE

  • FOTO: Prokoško jezero predivno pod snijegom

    FOTO: Prokoško jezero predivno pod snijegom

    Prvi snijeg na Prokoškom jezeru kod Fojnice.
    Izvor: Moke Bureković
  • Ovo je najvrijedniji igrač na Svjetskom prvenstvu: Težak je 160 miliona eura

    Ovo je najvrijedniji igrač na Svjetskom prvenstvu: Težak je 160 miliona eura

    Fudbal je već godinama puno više od igre te je svojim marketinškim i poslovnim potencijalom postao jedna od najvrjednijih industrija današnjice.

    Tome svjedoči i Svjetsko prvenstvo u Kataru koje započinje danas i koje ima nagradni fond od čak 700 miliona dolara, a što je 22 posto više nego što je bilo prije četiri godine u Rusiji. Pobjednik će otići kući bogatiji za čak 50 miliona dolara.

    Dodatni milioni

    Reprezentacije su samom kvalifikacijom za SP u Kataru dobile nagradu od po 10 miliona dolara te dodatnih dva miliona dolara bonusa za pripreme. Za plasman u osminu finala dobijaju se dodatna dva miliona dolara, piše Poslovni.hr.

    Prolazak u četvrtfinale donosi još dodatnih šest miliona dolara. Plasman u polufinale donosi 25 miliona dolara, treće mjesto 30 miliona.

    Ulazak u finale znači ukupno 40 miliona dolara. Novi svjetski prvak će se obrstiti s 50 miliona dolara.

    Ovo je prvo Svjetsko prvenstvo koje se igra na jesen, kada su na vrhuncu gotovo sva nacionalna ligaška prvenstva. Mnogi igrači i klubovi su negodovali zbog toga pa je FFA, vjerovatno i u saradnji s Katarom, odlučila intervenirati, povećati odštetni fond za čak 300 miliona dolara u odnosu na prvenstvo u Rusiji i zadovoljiti sve reprezentacije.

    Vrhunski događaj

    Konkretno to znači da će svaki klub za svakog igrača koji je u sastavu neke reprezentacije angažiran na SP u Kataru dobiti oko 10.000 dolara na dan.

    Da se radi o vrhunskom događaju, pokazuje i vrijednost igračkog kadra koji se našao u Kataru. Najvrjedniju reprezentaciju u Kataru ima Engleska, s vrijednošću od 1,26 milijardi eura. Slijede ih Brazil s 1,13 te Francuska s 1,07 milijardi.

    Slijede Portugal, Španija, Njemačka, Argentina, Nizozemska te Belgija i Urugvaj. Hrvatska je s 378 miliona eura vrijednosti na 11. mjestu, tik ispred Srbije koja vrijedi prema Transfermarketu 357 miliona eura.

    Najvrjedniji igrač na turniru je francuski Kylian Mbappe težak 160 miliona eura.

  • U gay klubu u Americi ubijeno najmanje pet osoba, još 18 ranjeno

    U gay klubu u Americi ubijeno najmanje pet osoba, još 18 ranjeno

    Snimci s društvenih mreža pokazuju veliki broj pripadnika policije i vozila hitne pomoći ispred noćnog kluba, a prvi izvještaju govore da je najmanje 18 osoba povrijeđeno.

    Prema riječima očevidaca napadač je koristio pušku, a nadležni još nisu saopćili u kakvom su stanju povređen osobe.

    – Bojao sam se da ću umrijeti. Spremao sam se da me upucaju… Nakon minut-dva nisam bio siguran da li je gotovo ili nije. Ustao sam i odlučio da bježim. Vidio sam čovjeka kako leži na podu pogođen u vrat – rekao je barmen kluba za Mirror.

    Napad u američkom Colorado Springu dogodio se na Dan sjećanja na transrodne osobe, koji se obilježava svake godine 20. novembra u znak sjećanja na svakoga ko je stradao kao rezultat transfobije.

    Ovaj napad mnoge je podsjetio na pucnjavu u noćnom klubu Orlando Pulse 2016. godine kada je naoružani muškarac upao u gay noćni klub na Floridi i ubio 50 ljudi i ranio najmanje 53 osobe.

    Izvor: Faktor

  • Muči vas kondenzacija na prozorima? Odličan i jeftin trik spasit će vas od te napasti

    Muči vas kondenzacija na prozorima? Odličan i jeftin trik spasit će vas od te napasti

    Glavni uzrok kondenzacije je nedostatak ventilacije, ali teško je držati prozore otvorene cijeli dan

    Kada vrijeme postane hladnije, mnogi ljudi susreću se s kondenzacijom u svojim domovima. Srećom, u jednoj grupi na društvenim mrežama ljubitelji čišćenja otkrili su efikasni trik od svega nekoliko konvertibilnih maraka kako je ukloniti.

    Glavni uzrok kondenzacije je nedostatak ventilacije, ali teško je držati prozore otvorene cijeli dan kada je hladno i kiši. Jedna je žena u grupi za čišćenje pitala kako spriječiti kondenzaciju, prenosi The Sun.

    “Šta pomaže kod kondenzacije na prozorima? Proizvodi koje sam kupila, a koji bi je trebali ukloniti ne pomažu. Zbog toga moram otvoriti prozor i to izluđuje djecu jer kažu da sve čuju izvana”, napisala je.

    Mnogo joj je ljudi ponudilo svoj najbolji savjet, a najpopularniji među njima bio je trik s čarapom i pijeskom za mačke.

    “Stavi kristalni pijesak za mačke u čarapu na prozorsku dasku”, napisao je jedan od komentatora.

    “Navodno možete napuniti čarape pijeskom za mačke i staviti ih na prozorsku dasku. Otvoreni kraj zavežite gumicom ili tako nešto”, nadovezao se drugi.

    “Čarapa puna pijeska za mačke na prozorskoj dasci. Mijenjajte je otprilike jednom mjesečno”, napomenuo je treći komentator.

    “Pijesak za mačke u čarapi na prozorskoj dasci. Mijenjajte ga svake sedmice ili više ako je vrlo vlažan”, istaknuo je četvrti.

    Izvor: fokus.ba