U Bosni i Hercegovini, danas, 20. marta u 04.01 sat zvanično je počelo proljeće.
To znači da će današnji dan i noć trajati jednako dugo.
Sve do 2011. godine, proljeće je počinjalo 21. marta. A, ove godine, barem za stanovnike na sjevernoj Zemljinoj polulopti, proljeće će početi – 20. marta – zbog čega?
“Još od 2011. godine proljeće počinje 20. marta, dok su se do tada smijenjivali 20. i 21. mart. Tako će biti sve do 2048. godine kada će se početak proljeća smjenjivati između 19. i 20. marta. Tek 2102. godine, proljeće će se ponovo vratiti na 20. i 21. mart”, rekao je prethodno Branko Simonović iz Astronomskog društva “Ruđer Bošković”, pa dodao da postoje meteorološki i astronomski način određivanja godišnjeg doba.
“Meteorološkim načinom je godina podijeljena na četiri dijela, kako bi se vodile statistike i kako bi postojala ravnomjerna raspodjela po godišnjim dobima”, objasnio je Simonović.
Meterološki način određivanja se “ne zasniva na nekom jasnom prirodnom kriterijumu, već je to vještački određeno”. Međutim, precizniji način određivanja datuma početka mnogima omiljenog godišnjeg doba svakako je astronomski.
“Astronomski gledano, dolazak godišnjih doba može da se posmatra i sa trajanjem obdanice, odnosno sa zbivanjima nad horizontom”, kaže Simović. Kada astronomi kažu da je ‘došlo proljeće’, podrazumijevaju da je Sunce prešlo sa južne na sjevernu poluloptu.
“Tada Sunce izlazi na istočnoj, a zalazi na zapadnoj strani horizonta i obdanica i noć traju podjednako, zato se taj dan i zove dan proljetne ravnodnevnice”, zaključio je Simonović.
Prema podacima FHMZ, danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura zraka od -2 do 4, na jugu do 6, a dnevna od 10 do 15, na jugu do 18 °C.
Proljeće će trajati do 20. juna kada će ga zamijeniti ljeto.
Zbog saobraćajne nezgode obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Maglaj-Doboj, kod mjesta Poljice.
Zbog saobraćajne nezgode otežano, jednom trakom, saobraća se na magistralnom putu Zenica-Nemila, kod mjesta Vraca.
Kolovoz je pretežno suh, a zbog niske jutarnje temperature na svim vlažnim lokalitetima može se očekivati poledica. Upozoravamo i na učestale odrone na brojnim dionicama i savjetujemo oprezniju vožnju.
U toku su radovi na rušenju tunelske cijevi na dionici magistralnog puta Dobro Polje-Miljevina, zbog čega je saobraćaj na ovoj dionici obustavljen. Predviđeno je da radovi traju do kraja ovog mjeseca, a za to vrijeme putnička i teretna vozila do 20 tona koriste alternativni pravac Trnovo-Grebak-Ustikolina-Foča. Putnička vozila, kao i teretna vozila do 12 tona mogu koristiti i pravac Sarajevo- Rogatica- Ustiprača- Goražde-Foča.
Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 12 tona ukupne dozvoljene mase saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 12 tona saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.
U toku su i radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).
Radovi se izvode i na magistralnim putevima: Jablanica-Potoci, Tarčin-Raštelica, Žepče-Zenica, Čevljanovići-Nišići, Grude-Vitina i Bijeljina-Rača, kao i na sjevernom ulazu u Mostar, te na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku, a na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.
15:00 do 16:00 sati Prusac
16:30 do 17:30 sati Nova Travnička
18:00 do 19:00 sati Komar
20:00 do 21:00 sati ulica Titova
21:15 do 22:15 sati Rujanci
Najavljene radarske kontrole za 20. 03. 2024.
PS BUGOJNO
11:00 do 12:30 sati lokalni put, naselje Drvetine
13:00 do 14:30 sati ulica Armije BiH (škola)
15:00 do 16:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
17:00 do 18:30 sati ulica Slobode (GUMA)
PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE
07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
14:30 do 16:00 sati Duratbegović Dolac
19:30 do 21:00 sati Trnovača
22:00 do 23:30 sati Ploča
Cijena sirove nafte kontinuirano raste proteklih sedmica u svijetu, a taj rast prate i trgovci naftnim derivatima u Bosni i Hercegovini.
Od utorka ujutro, 19. marta, cijene derivata na pojedinim pumpama u Bosni i Hercegovini, Super 95 i Super 98, povećane su za pet feninga.
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH-Gasa i ekspert za energente, u razgovoru za Radiosarajevo.ba komentirao je posljednja dešavanja na svjetskog tržištu nafte, ali i šta može očekivati vozače u narednom periodi i u Bosni i hercegovini.
“Novo poskupljenje goriva u BiH je rezultat rasta barela nafte na 87 USD. U slučaju rasta barela preko 90 USD, idemo sa cijenama derivata ka 3 KM. Razlozi za rast cijena su smanjenje proizvodnih kvota i želja proizvođaca nafte da cijene nafte povećaju iznad 90 USD.
Super 98 je od jutros na pojedinim pumpama 2,91KM, a Super 95 2,71 KM. Očekuje se i na drugim pumpama korekcije za minimalno pet feninga na više”, pojasnio je Bečarević za Radiosarajevo.ba.
Ako pratimo trend cijena goriva u Bosni i Hercegovini unazad šest mjeseci, tako je na benzinskim pumpama u Federaciji Bosne i Hercegovine u augustu 2023. godine prosječna cijena premium bezolovnog benzina 95 – BMB 95 iznosila 2,71 KM po litru, a prosječna cijena dizela 2,74 KM po litru.
Zanimljivo, cijene goriva u BiH su na razini od prije šest mjeseci.
Norveška meteorološka stranica yr.no, koja je poznata po preciznim i tačnim prognozama, za Bosnu i Hercegovinu najavljuje novu veliku promjenu vremena sa zahlađenjem. Temperature bi iduće sedmice mogle opet pasti ispod nule.
Norveški meteorolozi na svojoj prognozi za Bosnu i Hercegovinu već za ovu srijedu, 20. mart, najavljuju najnižu temperaturu za Sarajevo i jutarnji minus (-2 stepena), dok za idući utorak predviđaju i nove minuse pa se tako očekuje minus 4 stepena. Dnevne temperature će i dalje biti relativno visoke prema norveškim meteorolozima.
Slično vrijeme će se zadržati sve do narednog četvrtka, što možete po danima sve do 26. marta pratiti na linku OVDJE.
Navijači koji su planirali otputovati ili žive u u Zenici, svakako zanima i vrijeme u četvrtak navečer, 21. marta, kada Zmajevi igraju susret baraža za Europsko prvenstvo protiv Ukrajine na Bilinom polju.
Norveški meteorolozi predviđaju temperature iznad nule, što je dobro s obzirom na to da se očekuje pun stadion. Ono najvažnije – ne očekuje se kiša, a prognoza u vrijeme utakmice (počinje u 20.45 sati) je 11 stepeni.
Tokom dana će biti i sunca, a prognozirana temperatura je oko 13 i 14 sati – 18 stepeni.
Kakvo se vrijeme očekuje do subote i šta predviđaju naši meteorolozi iz FHMZ-a možete vidjeti na linku OVDJE.
Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu jučer su rođene trojke.
Rođene su dvije djevojčice i jedan dječak. Resekciju – carski rez uradila je Naima Imširija Galijašević, v.d. šefica Klinike za ginekologiju i akušerstvo.
Majka i bebe su stabilnog zdravstvenog stanja i pod nadzorom su medicinskog osoblja.
Na istoj klinici je u protekla 24 sata rođeno još sedam beba – tri djevojčice i četiri dječaka.
Tradicionalno brojni Donjovakufljani, 21. marta prvog dana proljeća, na obroncima Bagine strane obilježavaju Sultan mevlud.
Okupljanjem i izletom dočekuju proljeće, nekad tradicionalnim kokicama, ispod Sahat kule, raduju se dolasku lijepog vremena i proljeća.
Ove godine u organizaciji, Općine Donji Vakuf, JU Centar za kulturu, informisanje i sport i KUD ” Nakib Abdagić Kiban”, bit će organizovan kulturno zabavni program ” Prvi dan proljeća na Baginoj strani”.
U programu učestvuju članovi pomenutog KUD-a te Gradska biblioteka Donji Vakuf.
Nedavno provedeno istraživanje javnog mnijenja, kompanije Valicon, pokazuje da građani Bosne i Hercegovine uglavnom smatraju da će evropski zvaničnici, na sjednici zakazanoj 21. i 22. marta, otvoriti pregovore pristupanja BiH Evropskoj Uniji (EU). Ipak, uprkos tome, bh građani su mišljenja da BiH još dugo neće postati punopravna članica EU.
Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za punopravno članstvo u decembru 2022. godine, u proteklom periodu intenzivnije se govorilo o potencijalnom otvaranju pregovora od strane Evropske komisije za članstvo BiH u Evropsku uniju. Pored toga, iz Brisela su dolazile pozitivne poruke o značajnom napretku koji je ostvarila BiH u posljednjem periodu na svom evropskom putu.
Kao rezultat toga, Evropska komisija (EK) je 12. marta ove godine i formalno preporučila otvaranje pristupnih pregovora između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Dodatno, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je nedavno navela da je Bosna i Hercegovina učinila više napretka od kada je dobila status kandidata, nego za više od jedne decenije. Konačnu odluku o tome će donijeti Savjet EU, odnosno lideri država i vlada zemalja članica na samitu koji je zakazan za 21. i 22. mart u Briselu.
S obzirom na važnost najavljenog samita za samu Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put, kompanija Valicon je provela istraživanje javnog mnijenja o očekivanjima građana po ovom pitanju, te da li dijele mišljenje Evropske komisije o ostvarenom napretku BiH na putu integracija u EU.
Većina bh. građana je mišljenja da će Savjet EU ove sedmice “dati zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora, iako se ostvareni napredak BiH, među bh. javnosti, uglavnom ne primijeti.
Rezultati istraživanja javnog mnijenja pokazuju da 62 posto građana BiH smatra da će evropski zvaničnici otvoriti pregovore pristupanja BiH u EU. S druge strane, 38 posto građana je manje optimistično, te su mišljenja da će BiH morati još sačekati na zvanično otvaranje pregovora sa EU. Građani FBiH, u usporedbi sa građanima RS, su bliže stavu da će Brisel donijeti odluku o otvaranju pregovora.
Međutim, uprkos pozitivnim signalima iz Brisela i jasno navedenom napretku BiH u ispunjavanju zahtjeva za članstvo u EU, te generalnom napretku, javnost je donekle skeptična po pitanju toga da li je BiH zaista ostvarila navedeni napredak. Tako, skoro dvije trećine (62 psoto) smatra da je razlog takve odluke EU “politička igra” velikih sila, a manje rezultat stvarnog napretka BiH po pitanju ispunjenja EU zahtjeva (18 posto).
Kao dodatno potkrepljenje tog mišljenja leži u tome da građani navode, da oni lično uglavnom ne primjećuju pomenuti napredak BiH, a kada se posmatra trenutna situacija u državi. Skoro dvije trećine ili 65 posto navodi da ne primjećuje nikakav napredak (tog stava su značajno bliži građani RS-a u odnosu na FBiH), dok 29 posto primjećuje tek manji napredak u zadnje dvije godine. Veći napredak BiH je vidljiv za tek 6 posto bh. javnosti.
Ipak, ohrabruje podatak da, vijest o potencijalnom otvaranju pregovora pristupanju BiH Evropskoj uniji, budi određeni optimizam među građanima, gdje skoro trećina (31 posto) na to gleda pozitivno, sa nadom u bolju budućnost BiH. Za skoro polovinu ili 48 posto, vijest o potencijalnom otvaranju pregovora pristupanju BiH Evropskoj uniji, nema nikakav uticaj po pitanju budućnosti BiH, dok je petina ili 21 posto i dalje pesimistična.
Građani BiH većinski za EU, iako su mišljenja, da BiH u bližoj budućnosti neće, postati punopravna članica EU.
Ukoliko bi se sutra održavao referendum za ulazak BiH u EU, velika većina ili 83 posto bh. javnosti navodi da bi glasali ZA ulazak u EU, dok bi 17 psoto bh. građana bilo protiv ulaska. Ukoliko se rezultati gledaju na entitetskom nivou, 91 posto građana FBIH bi glasalo za ulazak u EU na referendumu, dok je taj procenat značajno manji kada je u pitanju RS (69 posto).
Međutim, bh. javnost ne očekuje skori ulazak BiH u Evropsku uniju, ne barem u narednih pet godina (tek petina njih, 22 posto, smatra da će BiH ući u narednih pet godina). Građani su ipak skloniji mišljenju da će BiH postati dio Evropske unije u narednih 6-10 godina (18 posto) odnosno u narednih 11-20 godina (23 posto).
S druge strane, dio građana smatra da ulazak BiH u Evropsku uniju uopšte nije izvjestan – 18 posto bh. populacije je stava da BiH neće nikada postati članica EU.
Na kraju, ostaje da se sačeka samit na nivou EU na kojem će se zvanično donijeti odluka o eventualnom otvaranju pregovora pristupanja EU sa Bosnom i Hercegovinom, a što građani, prema rezultatima ovog istraživanja, i priželjkuju.
Aarhus centar u BiH izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka usklađenosti vlasnika malih hidroelektrana (mHE) s Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu određivanja ekološko prihvatljivog protoka.
Ekološki prihvatljiv protok (EPP) predstavlja minimalni protok koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu. EPP se određuje radi održanja ili vraćanja strukture i funkcije vodenih i uz vodu vezanih ekosistema, doprinoseći sprječavanju degradacije stanja voda i ostvarenju ciljeva zaštite okoliša kroz održivo korištenje vode.
Na temelju informacija koje su prikupili u Aarhus centru, vlasnici mHE u Srednjobosanskom kantonu nisu uskladili svoje poslovanje s odredbama navedenog pravilnika, posebno kada je riječ o live prijenosu podataka s mjernih stanica i njihovom čuvanju u propisnim dnevnicima.
Stoga, Aarhus centar u BiH insistira na transparentnosti i hitnom inspekcijskom nadzoru kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri su vlasnici mHE ispoštovali propisane norme.
S obzirom na ozbiljnost situacije, Aarhus centar u BiH poziva nadležne institucije da poduzmu neophodne administrativne mjere.
Aarhus centar u BiH traži obustavu rada svih 38 mHE u navedenom kantonu i zabranu svih aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonom.
Nadalje, insistiramo na primjeni člana 117. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine radi sprječavanja povreda zakona i drugih propisa, te sprečavanja nastanka štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi mogli dovesti do takvih posljedica, saopćeno je iz Aarhus centra u BiH.
Iz tog centra poručuju da će pažljivo pratiti razvoj situacije te da očekuju od nadležnih organa promptnu reakciju kako bi se osiguralo poštivanje zakona i zaštita interesa zajednice.
Urgencijom za što skoriji početak socijalnog dijaloga, kako bi se prije rebalansa budžeta pristupilo pregovorima o povećanju osnovice plaća, koja u Srednjobosanskom kantonu iznosi 385 KM, predsjednici sedam sindikalnih organizacija radnika koji plaće primaju iz kantonalnog budžeta, podsjetili su Vladu na ranije upućene zahtjeve, na koje nikada nisu dobili odgovore.
Predstavnici sindikata ističu da je na nivou FBiH osnovica 425 KM, dok su pojedine općine u SBK i kantoni kažu, utvrdili osnovicu u rasponu od 425 – 436 KM.
