





Izvor: BHRT (H.S.)
Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, donijela Odluku o utvrđivanju konačnog iznosa sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade od po 100 KM nezaposlenim osobama u FBiH, a u skladu sa Uredbom o podršci stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena.
Na osnovu podataka o korisnicima naknada iz dostavljenih zahtjeva nadležnih kantonalnih službi za zapošljavanje utvrđeno je da je za isplatu potrebno ukupno 18.724.700 KM.
Naime, deset kantonalnih službi za zapošljavanje dostavile su podatke o ukupno 187.247 nezaposlenih osoba koje ostvaruju pravo na jednokratnu novčanu naknadu od po 100 KM.
Ova sredstva osigurat će se iz Budžeta Federacije BiH za 2022. godinu, na razdjelu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a sa kojeg će se izvršiti isplata na transakcijske račune svake od službi za zapošljavanje, prema podacima koje su one dostavile Vladi FBiH.
Prema dostavljenim zahtjevima kantonalnih službi za zapošljavanje, najviše korisnika je u Tuzlanskom kantonu (43.405), potom u Kantonu Sarajevo (38.432), Zeničko-dobojskom (33.314) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (21.734). Slijede Srednjobosanski kanton (18.430 korisnika), Unsko-sanski (16.800), Zapadno-hercegovački (6.696), zatim Kanton 10 koji je dostavio podatke o 4.070 nezaposlenih osoba, te Bosansko-podrinjski kanton Goražde sa 2.190 korisnika i Posavski kanton sa 2.176 osoba koje su ostvarile pravo na isplatu ove naknade.
Podsjetimo, Uredbom o podršci stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, Federalna vlada je odredila da konačan iznos sredstava za isplatu jednokratne novčane naknade, koji će biti uplaćen svakoj od kantonalnih službi za zapošljavanje, utvrđuje nakon što ove službe dostave neophodne podatke.
Današnja odluka Federalne vlade za isplatu jednokratne novčane naknade stupa na snagu danom donošenja.
Nadležne kantonalne službe za zapošljavanje imaju obavezu da najkasnije do 20. decembra ove godine, isplate jednokratnu novčanu naknadu na transakcijske račune korisnika.
Po isplati naknada korisnicima, kantonalne službe za zapošljavanje dužne su najkasnije do 15. januara 2023. godine dostaviti Vladi FBiH izvještaj o realizaciji sredstava, sa podacima o broju osoba kojima je isplata izvršena i ukupno utrošenim novcem u ove svrhe, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Utvrđeni prijedlozi tri zakona značajna za energetski sektor u FBiH, usklađivanje s propisima EU-a
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, kojom po ovlaštenju premijera predsjedava zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević, utvrdila tri prijedloga zakona iz oblasti energetskog sektora u Federaciji BiH i uputila ih u parlamentarnu proceduru.
Riječ je o zakonu o električnoj energiji, potom zakonima o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, te korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH, a koje je s ciljem unapređenja zakonskog okvira i usklađivanja s propisima Evropske unije, Vladi predložilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
Prijedlogom zakona o električnoj energiji Federacije BiH uređuje se elektroenergetska politika i planiranje, kao i elektroenergetska djelatnost i dozvola za obavljanje, te reguliranje ove djelatnosti. Zakonom se, između ostalog, uređuju i izgradnja elektrana, kao i proizvodnja i distribucija električne energije, te snabdijevanje i trgovina električnom energijom.
U obrazloženju Ministarstva navedeno je da je postojeći Zakon o električnoj energiji u FBiH iz 2013. godine dao značajan doprinos razvoju sektora električne energije u FBiH, te da se nakon njegovog donošenja BiH, kao članica Energetske zajednice, obavezala provesti više propisa iz pravnog okvira Evropske unije i tako nastaviti proces liberizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji. Istaknuto je da se Ministarstvo odlučilo za izradu novog zakona iz ove oblasti, jer bi izmjene i dopune važećeg zakona, a koje je potrebno izvršiti s ciljem usklađivanja s propisima EU, bile obimne.
Kada su u pitanju razlozi za izradu i donošenje novog zakona, pored usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije i Energetske zajednice, Ministarstvo je obrazložilo i ostale razloge i ciljeve za njegovo donošenje. Oni se odnose na unapređenje pravnog okvira u sektoru električne energije i preciznije definisanje prava, obaveza i odgovornosti svih učesnika na tržištu, potom unapređenje pravnog okvira za efikasnu regulaciju djelatnosti u sektoru električne energije, kao i unapređenje sistema kontrole izgradnje proizvodnih objekata i uvođenje zabrane izgradnje malih hidroelektrana. Među razlozima su, između ostalog, navedeni i pojednostavljenje administrativnih postupaka za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao i uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, te uvođenje novih prava i mehanizama za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije.
Prijedlogom zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH se, između ostalog, uređuju način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, te opredjeljenje za korištenje obnovljivih izvora energije i ostvarivanje energijske efikasnosti, kao i organizacija i funkcioniranje regulatornog tijela.
U obrazloženju ovog zakona, Ministarstvo je navelo potrebu donošenja zakonskog okvira kojim bi se sistemski uredila pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, toplotne energije, obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti u FBiH. Istaknuto je da izostanak zakonskog okvira ima negativan uticaj na različite procese koji se odvijaju u sektoru energije usporavajući njegov razvoj. U skladu s tim, Ministarstvo cijeni da je usvajanje novog zakonskog okvira potrebno s ciljem definiranja općih i dugoročnih ciljeva vođenja energetske politike u Federaciji, kao polazne osnove za rad svih nadležnih organa i subjekata u sektoru. Također, cilj je i unapređenje strateškog planiranja u sektoru energije, izrada planskih i provedbenih dokumenata za realizaciju energetske politike Federacije, te definiranje uslova za obavljanje djelatnosti u sektoru energije i propisivanje načina obavljanja djelatnosti. Među ciljevima su i uvođenje mehanizama za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije, te usklađivanje s pravnom stečevinom Evropske unije, odnosno zahtjevima koji proizilaze iz međunarodnih obaveza BiH.
Treći danas utvrđeni prijedlog zakona je o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH. Cilj ovog zakona je promoviranje i reguliranje proizvodnje električne i energije grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, kao i upotrebe obnovljivih izvora energije u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji energije. Također cilj je obezbjeđenje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.
Kako je istaknuto u obrazloženju, Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije iz 2013. godine, uređuje se oblast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s fokusom na sistem podsticanja, a Bosna i Hercegovina kao potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice ima obavezu da preuzme pravnu stečevinu Energetske zajednice u svoje zakonodavstvo, pa i iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ova obaveza je podrazumijevala da se uradi reforma sistema podsticaja, odnosno da se na jasniji i transparentniji način dodjeljuju podsticaji, kako malim tako i velikim proizvođačima iz obnovljivih izvora energije. Osim toga, potrebno je omogućiti građanima da se na jednostavniji način uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora, te dopuniti postojeće odredbe koje se odnose na garancije porijekla i balansiranje. I u ovom slučaju, Ministarstvo se odlučilo za izradu novog zakona jer bi s ciljem usklađivanja s propisima EU, izmjene i dopune važećeg zakona bile obimne.
Inače, oba doma Parlamenta FBiH su na sjednicama u julu ove godine donijela zaključke o prihvatanju ovih zakona u formi nacrta, te naložila održavanje javnih rasprava, a koje je Ministarstvo i provelo, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji se upućuje u daljnju parlamentarnu proceduru na usvajanje.
Njime je, između ostalog, utvrđeno preuzimanje neophodnih odredbi iz propisa Evropske unije, poput onih iz direktiva Vijeća i Evropskog parlamenta o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, zatim očuvanju divljih ptica, kao i iz uredbi o sprečavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, te o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje.
Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo, donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode neophodno je i radi nedorečenosti pojedinih odredbi koje su se pojavile kao prepreka u primjeni zakona na terenu. Stoga su izmjene i dopune predložene u svim odredbama u kojima postoje nejasnoće za njihovu pravilnu primjenu u praksi. Također, resorno federalno ministarstvo primilo je od nadležnih organa uprave, te relevantnih inspektorata nekoliko inicijativa za reviziju ovog zakona.
U formi nacrta je o tekstu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode prethodno proveden i proces javnih konsultacija sa svim nadležnim učesnicima u primjeni ovog zakona. Uz konsultacije sa UNDP-jem prihvaćen je i najveći broj pristiglih prijedloga i primjedbi osnovnih izvršilaca poslova reguliranih Zakonom o zaštiti prirode, te su ugrađene odgovarajuće odredbe.
Usvajanjem predloženih izmjena i dopuna, navedeno je u obrazloženju, stvorit će se pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona o zaštiti prirode u praksi, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) izvršitla je danas u Sarajevu žrijebanje za izbor preostalih delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz Kantona Sarajevo i Kantona 10.
Na osnovu rezultata provedenih posrednih izbora za delegate u Domu naroda FBiH iz Kantona Sarajevo utvrđeno je da tri kandidatske liste iz reda Ostalih: kandidatska lista Albin Zuhrić, kandidatska lista Naša stranka 2 i kandidatska lista SDP-Socijaldemokratska partija BiH, imaju identičan količnik (1,00) za dodjelu drugog mandata.
Žrijebanjem je 2. mandat iz reda Ostalih za Dom naroda Parlamenta FBiH dobila je kandidatska lista Naša stranka 2.
Ni ovo nije prošlo bez komplikacija zbog oprečnih stavova političkih subjekata u vezi toga ko će izvući kuglicu iz koverte. Predsjednik CIK citirao je zakonske odredbe prema kojima izvlačenje vrše uposlenici CIK-a.
Također, na osnovu rezultata izbora za delegate u Domu naroda Parlamenta FBiH iz Kantona 10 utvrđeno je da dvije kandidatske liste iz reda bošnjačkog naroda: kandidatska lista Avdija Đugum i kandidatska lista Stranke demokratske akcije SDA, imaju identičan količnik (2,00).
Žrijebanjem je odlučeno da mandat dobije kandidatska lista Stranke demokratske akcije SDA.
Program N1

Pionori KK Promo Donji Vakuf, u subotu, 10. decembra 2022. godine, u redovnom kolu GMS Lige mladih SBK, od 10 sati odigrat će utakmicu sa pionirima KK Vodopad Jajce.


Značajno pojeftinjenje nafte na svjetskom tržištu donijelo je dobre vijesti i za sve vozače u Bosni i Hercegovini.
Međutim, gorivo u Donjem Vakufu je znatno skuplje nego u glavnom gradu Sarajevu. Najniža cijena benzina u Donjem Vakufu iznosi od 2,76 do 2,91 zavisno od benzinske pume, a dizela od 3,06, do 3,16.
Sličan raspon cijena je i u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine što je pozitivna vijest za sve vozače koji trpe ekonomski udar od početka rata u Ukrajini.
Ovo je zaista značajno pojeftinjenje cijena ako se sjetimo da je litar dizela prije nekoliko mjeseci, konkretno tokom ljeta, koštao skoro 3,80 KM, a benzina 3,70.
Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu svakodnevno variraju zbog čega se prava stabizacija još ne nazire. Tako su prije tri dana cijene nafte na svjetskom tržištu pale na najniži nivo od početka godine zbog zabrinutosti oko moguće recesije i popuštanja bojazni da bi ograničenje cijene ruske nafte moglo značajno utjecati na ponudu.
Posljednji dogovor grupe zemalja G7 i njenih saveznika jeste da ograniče cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu što Moskva ne prihvata. Ruski predsjednik Vladimir Putin i visokorangirani zvaničnici Kremlja u više navrata su izjavljivali da neće snabdijevati naftom zemlje koje su uvele ograničenje cijene.

Generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo izjavio je danas za Fenu da po informacijama s kojima raspolaže iz Brisela, Bosna i Hercegovina će najvjerovatnije dobiti status kandidata na zasjedanju Evropskog vijeća sljedeće sedmice u Briselu, tačnije 15. decembra.
– Najvjerovatnije da Bosna i Hercegovina dobija status kandidata na zasjedanju Evropskog vijeća sljedeće sedmice u Briselu. To je trenutno najpozitivniji događaj za Bosnu i Hercegovinu koji svakako ima svoj značaj, ali i težinu i obavezu da se što prije započne sa reformama, usvajanjem ključnih zakona, te pokrene ubrzan proces eurointegracija koji je u proteklom periodu zaista bio u zastoju usljed vrlo kompleksnih političkih odnosa unutar BiH – kazao je Plakalo.
Napominje da status kandidata podrazumijeva otvaranje mnogo većeg broja EU fondova, ali i mapira Bosnu i Hercegovinu kao kredibilnog i pouzdanog partnera za članstvo unutar EU.
– Status kandidata važan je iz više aspekata, prije svega BiH postaje kredibilan i pouzdan partner Evropskoj uniji i time potvrđuje svoju viziju i misiju za daljnju integraciju sa EU. Taj status mapira BiH kao perspektivnu zemlju u pogledu EU integracija i šalje poruku da je država ostvarila određeni nivo političke, ekonomske i pravne stabilnosti, te podrazumijeva mogućnost povećanja investicija, većeg kreditnog rejtinga, povećanja broja turista, više mogućnosti za inovacije i istraživanje, više mogućnosti u oblasti obrazovanja, bolji imidž države u svijetu, kao i mnogo veći broj EU fondova nego što je to trenutno – naglasio je Plakalo.
Međutim, Plakalo ističe Bosna i Hercegovina nema više luksuza da odlaže implementiranje Važnih zakona, reformi i strategija.
– Potrebno je što prije konstituirati sve nivoe vlasti u BiH i započeti sa realizacijom implementacije 14 prioriteta, ali i onih osam tačaka koje su izvedene iz tih prioriteta kao manje zahtjevne i postavljene pred BiH početkom oktobra mjeseca kada je Evropska komisija i preporučila dodjeljivanje uslovnog statusa kandidata Evropskom vijeću, uz očekivanja da će se raditi na bržem ispunjavanju svih tih uslova od momenta preporuke, te se očekuje puni kapacitet ispunjavanja svih tih zahtjeva nakon konstituisanja novih kantonalnih i entitetskih vlada, a posebice Vijeća Ministara BiH – istakao je generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo u razgovoru za Fenu.
avaz.ba

Fudbaleri MNK Donji Vakuf, u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu, ovog vikenda ugostit će ekipu iz Velike Kladuše, a u pitanju je MNK Mujo Hrnjica.
Utakmica se igra u okviru 6. kola Prve futsal Lige F BiH u malom nogometu na parketu Sportske dvorane, u nedjelju, 11. decembra od 18 sati.
Gosti tokom takmičenja zabilježili su 3 pobjede i 2 poraza, dok je MNK Donji Vakuf upisao 2 pobjede, remi i poraz.


Udruženje Pomozi.ba je bolnici dalo garanciju da će platiti dug za operaciju u vrijednosti od 10.000 eura
Udruženje Pomozi.ba pokrenulo je apel za Muameru Đino iz Travnika koja ima karcinom dojke i samohrana je majka sina Amara, 100 posto invalida i kćerke Amre.
Za nju je u funkciju stavljen humanitarni broj 17022. Pozivom se doniraju dvije konvertibilne marke, a broj je jedinstven za sve bh. operatere.
“Muamera Đino je jučer hitno operisana u istanbulskoj bolnici, a radi se o operativnom zahvatu odstranjenja oboljelog tkiva na dojkama. Prethodno je imala tri neuspješne operacije u našoj zemlji”, saopćeno je iz Pomozi.ba.
Udruženje Pomozi.ba je bolnici dalo garanciju da će platiti dug za operaciju u vrijednosti od 10.000 eura.
“Ova draga žena živi za svoju djecu, 12-godišnjeg Amara, dječaka s poteškoćama u razvoju i devetogodišnju Amru. Amarova invalidnina predstavlja jedini izvor primanja ove porodice, te dok plate stanarinu i režije, jako malo novca ostane za Amarove pelene i mlijeko koje najviše voli da pije. Pomozimo Muameri da ozdravi kako bi se nastavila brinuti o svojoj maloljetnoj dječici, kojima je ona sve na svijetu”, naveli su iz Pomozi.ba.
KRIMINALITET
Tokom protekla 24 sata na području Srednjobosanskog kantona prijavljeno je 5 krivičnih djela.
JAVNI RED I MIR
Evidentirana su 2 slučaja narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirano je 5 saobraćajnih nezgoda u kojima su 2 osobe zadobile teže tjelesne povrede.
Dana 07.12.2022.godine oko 08,05 sati na magistralnom putu u mjestu Nadioci, općina Vitez dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali:
Uviđajne radnje na licu mjesta saobraćajne nezgode izvršili su policijski službenici PS Vitez.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručena su ukupno 383 prekršajna naloga, od kojih su 232 naloga uručena zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
URED KOMESARA

Na današnji dan prije 21 godinu preminuo je Mirza Delibašić, najbolji sportista BiH svih vremena.
Članovi porodice, prijatelji, poznavaoci i poštovaoci Kinđetovog lika i djela položit će danas u 14 sati cvijeće na grob Mirze Delibašića u Aleji velikana sarajevskog groblja “Bare” i time obilježiti 21. godišnjicu smrti najvećeg sportiste u historiji naše zemlje.
Mirza Delibašić rođen je 9. januara 1954. godine u Tuzli. Sportsku karijeru počeo je 1968. godine, kada je postao pionirski prvak BiH u tenisu. Ubrzo reket je zamijenio košarkaškom loptom u tuzlanskoj Slobodi da bi 1972. godine prešao u KK Bosna.
Za “Studente” je odigrao gotovo 700 utakmica i postigao približno 14.000 koševa.
Bio je prvak Jugoslavije (1978. i 1980.), klupski prvak Evrope 1979. godine, a sa reprezentacijom bivše države osvojio je sve moguće trofeje. Dva je puta bio šampion Starog kontinenta (1977. i 1979.), prvak svijeta 1978. godine i olimpijski pobjednik 1980.godine.
Za najboljeg košarkaša SFRJ proglašen je 1980. godine.
Dres Jugoslavije obukao je 176 puta i postigao 1.759 poena. Četiri je puta biran za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine, a 2000. godine proglašen je sportistom svih vremena u BiH.
Bio je selektor košarkaške reprezentacije BiH koja je 1993. godine na Evropskom prvenstvu osvojila osmo mjesto. To je i dalje najbolji plasman bh. državnog tima na europskim takmičenjima.
Mirza Delibašić umro je u Sarajevu 8. decembra 2001. godine.