Bosna i Hercegovina bi ove sedmice trebala dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, saznaju mediji sa sjedištem u Briselu. Informacija dolazi nakon preporuke Europske komisije u oktobru, kada je blok počeo posvećivati pažnju strateškom značaju regije, piše Euractiv, koji saznaje kako neki od glavnih protivnika ove odluke ipak neće stajati na putu BiH ka kandidatskom statusu.
Države članice EU ove sedmice bi trebale potpisati nacrt dokumenta o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja, u koji je Euractiv imao uvid, a koji “preporučuje davanje statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini, uz potvrdu Europskog Vijeća, uz razumijevanje da se poduzme nekoliko koraka”.
Europska komisija je u oktobru preporučila status kandidata BiH u sklopu svog godišnjeg izvještaja o proširenju, ali je priložila popis od osam reformskih prioriteta za koje je istaknuto da će pomoći jačanju demokracije u zemlji.
To uključuje mjere za jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracijama i temeljna prava.
Reformski prioriteti uglavnom se odnose na 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila 2019. godine, u svom Mišljenju o spremnosti BiH da postane kandidatska zemlja i koje država treba ispuniti u cilju otvaranja pregovora o pristupanju EU, dodaje se u tekstu uz podsjetnik da je BiH aplicirala za članstvo 2016. godine.
“U trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu ka EU“, navodi se u nacrtu dokumenta, uz naglasak da se ispune prioriteti.
Kako piše Euractiv, dugoročnim promatračima preporuka Komisije bila je iznenađenje budući da je ovogodišnji izvještaj o proširenju zabilježilo samo ograničen napredak u BiH, posebno u izbornim reformama.
Međutim, komesar za proširenje Oliver Várhelyi rekao je za Euractiv nakon preporuke izvršne vlasti EU da je ideja da “BiH treba dokazati da će učiniti stvari drugačije”.
Prema nacrtu dokumenta, europski ministri će “sa zabrinutošću primijetiti sveukupni ograničeni napredak u reformama“, ali će istaknuti pozitivne korake koje je Sarajevo poduzelo u nekoliko pitanja.
Najviše se to odnosi na izmjene zakona o javnim nabavkama, upravljanje javnim financijama, imenovanje četiri nedostajućih sudaca te ratifikaciju nekoliko sporazuma EU o istraživanju, civilnoj zaštiti i suradnji s EUROPOL-om.
“EU očekuje da se brzo uspostave funkcionalna zakonodavna tijela i vlade na državnom, entitetskom i kantonalnom novou kako bi se fokusirali na reforme na putu ka EU“, navodi se dalje u nacrtu dokumenta.
Euractiv podsjeća i na koalicijski dogovor koji su postigle stranke u Federaciji BiH, otvarajući put za početak rada vlade i ispunjavajući jedan od uvjeta za približavanje zemlje kandidatskom statusu za članstvo u EU.
Prema riječima upućenih, očekuje se da će sljedeći koraci biti formalnost, a odluku bi trebali odobriti ambasadori EU u ponedjeljak, ministri europskih poslova u utorak, a na kraju i čelnici EU na svom redovnom sastanku kasnije ove sedmice.
Češko predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska podržale su odluku, piše Euractiv.
Glavni protivnici proteklih sedmica, Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka, smatrale su da bi dodjeljivanje statusa kandidata sada bila nezaslužena nagrada za vlasti Bosne i Hercegovine u odlasku, koje su učinile jako malo da unaprijede ambicije zemlje ka EU.
Protivnici su naglasili kako bi također željeli vidjeti konačan ishod neurednih parlamentarnih izbora održanih u BiH 2. oktobra, s funkcionalnom vladom, prije nego što se obavežu na perspektivu zemlje u EU.
U konačnici, Nizozemska se istaknula kao preostala najskeptičnija članica, no čini se kako neće stati na put odluci, prema saznanjima Euractiva.
N1
