Nakon slabijeg izdanja protiv “Bosne”, večeras su Momci s Vrbasa u Sportskoj dvorani Donji Vakuf, na domaćem terenu, večečras nisu uspjeli nadigrati vrlo raspoloženu eikpu KK “Leotar” iz Trebinja. Susreti je završen pobjedom gostiju 75 – 82. Na poluvrijeme se otišlo pri rezultatu 34 – 40.
Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači.
Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obaveznim.
Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
Kulminacija priprema za blagdan Božića bit će mise polnoćke koje se služe u svim crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Isusa.
Badnji dan ili Badnjak, a posebno badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima.
Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.
Zbog samog običaja bdijenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.
Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih. Vrhunac toga bdjenja jest proslava polnoćke.
Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovno povezane trobojnicom.
Bdijenje počinje uvečer kad se porodica okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim krajevima gdje žive katolici, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Hvaljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!”
Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!”
Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu, negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s posebno biranim jelima.
Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno spremljenu večeru.
Učešće na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih Hrvata katolika da pokazuje opću svijest o nepobitnosti slavljenja Božića.
Porodično poljoprivredno gazdinstvo “Jelen“ smješteno je u naselju Ljubače u okolini Tuzle. Na oko 30-tak hektara površine nalazi se oko 180 jelena, koji slobodno šetaju i druželjubivi su.
“Prvobitno je bilo zamišljeno da bude lovište, ali vrlo brzo smo odustali zbog komplikovanih procedura u BiH. U međuvremenu se rodila ljubav prema jelenima. Od 2021. godine omogućili smo posjete subotom i nedjeljom. Ljudi su nas odlično prihvatili, planiramo širenje kapaciteta. Ovu godinu smo potrošili tražeći najbolje rješenje. U proljeće ćemo početi sa radom svaki dan. Moći će svi uživati sa jelenima”, rekao je Mujo Muratović, vlasnik.
Jeleni su prema riječima Muratovića otporni na bolesti. Ono što je zanimljivo posjetiocima je taj blizak kontakt sa jelenima, jer su prijateljski nastrojeni. Rogovi jelena najupečatljivije su obilježje koje ove lijepe životinje razlikuje od svih ostalih. Kad rastu, prekriveni su osjetljivom i nježnom kožom, prožetom krvnim žilama. Nakon nekog vremena prestaje cirkulacija krvi koja dostavlja hranjive sastojke u rogove. U podnožju rogova stvara se prsten zbog kojeg oni otpadaju. U ovom slučaju se kaže da je jelen odbacio rogove.
“Ono što je karakteristično kod svih jelena da svake godine otpadaju rogovi kod mužjaka i rastu novi. Kažem kod mužjaka, jer samo mužjaci i imaju rogove. Uglavnom nas posjetioci to pitaju da li ženke imaju rogove”, objašnjava Mujo.
Borba mužjaka za prevlast i harem
Jeleni su druželjubivi, ali ipak u sezoni parenja dolazi do borbe između njih za ženke. Period parenja počinje u mjesecu avgustu i traje do oktobra.
“Kada je vrijeme parenja, 15-20 dana traje. Mužjaci se bore za prevlast, onaj koji je najjači okuplja harem. 20-30 ženki u svom haremu ima. Najveći mužjak je uginuo poslije parenja. Dvadesetak dana nije ni jeo ni pio, da kažem narodnim jezikom. Iscrpio se i toliko smršao da kada je zima došla, nije mogao da preživi”, ističe Muratović.
“Kao i sa ljudima, tako je i sa jelenima onoliko koliko vi njima pružite ljubavi toliko i oni uzvrate”, poručuje naš sagovornik.
Izvor: N1
Veliki neredi i sukob demonstranata i policije dogodio se danas u Parizu tokom protesta koji su održani u čast trojice Kruda koji su ubijeni u petak u glavnom gradu Francuske.
Stotine članova kurdske zajednice u Parizu izašlo je na proteste gdje su mahali zastavama Kurdistanske radničke partije PKK te su držali fotografije trojice kurdskih aktivista koji su ubijenu u januaru 2013. godine također u Parizu.
“Ono što osjećamo je tuga i nerazumijevanje. Ovo nije prvi put da se dešava”, rekla je 23-godišnja studentica.
Iako su protesti započeli kao mirna šetnja, vrlo brzo su se pretvorili u nasilni okršaj sa policijom. Demonstranti su prevrnuli i zapalili najmanje četiri automobila, a brojni kontejneri zapaljeni su u blizini Palate Republike. Snage sigurnosti i brojni pripadnici policije odgovorili su na ove aktivnosti bacanjem suzavaca što je doprinijelo eskalaciji sukoba.Podsjetimo, 69-godišnji muškarac u Parizu je u petak iz pištolja ubio tri Kurda te je ranio još tri osobe. Nakn hapšenja, napadač je priznao kako su motivi za napad rasističke prirode.
Napad se dogodio u trgovačkom dijelu grada koji je naročito popularan među kurdskom zajednicom.
“Pucnjava se dogodila u kurdskom kulturnom centru i dvije susjedne prostorije, uključujući i frizerski salon koji također drže Kurdi. Ovaj dio je centar okupljanja kurdske zajednice u Parizu”, piše francuski Le Monde.
Inače, napadač je još od ranije poznat policiji. Prvi put je osuđen 2017. godine na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci zbog posjedovanja oružja. U junu 2022. godine ponovo je osuđen na 12 mjeseci zatvora za djelo nasilja, ali je u ovom slučaju u toku žalba.
Povodom napada oglasio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je naredio šefu policije Pariza da se sastane s čelnicima kurdske zajednice.”Kurdi u Francuskoj su bili meta odvratnog napada koji se dogodio u srcu Parizu”, poručio je Macron.
izvor: klix.ba
23.12.2022. od 19:30 do 21:00 sati dešavalo se nevjerovatno i inspirativno MEĐUNARODNO MAGIČNO ZOOM DRUŽENJE u kojem su učestvovali učesnici AMIFN_5: Osnovno općinsko učilišta Vera Ciriviri-Trena, Skopje, JU Osnovna škola “Georgi Stojkov Rakovski” Banja Luka, JU “Prva osnovna škola” Donji Vakuf.
Mentorice učesnika u AMIFN_5, nastavnice, Matilda Bajkova, Slađana Popović i Vernesa Manov, sa ekipom učenika razgovarale su o programskim aktivnostima u divnom KALEIDOSKOPU VRLINA.
Učesnici iz Makedonije i Bosne i Hercegovine su vrlo inspirativno govorili o dojmovima proteklih aktivnostima, o vrlinama, videima i fotografijama, dijalozima i tekstovima nastalim u toku trajanja devet sedmica programa. Osvrnuli su se i na pozitivnu energiju koju su zajedno dobivali u druženju kroz Balkanske učionice, ali i na dugotrajnije trajanje prijateljstava, saradnje i novih zajedničkih sadržaja koji će se dešavati u budućnosti. “Bajka o vrlinama” koju su sinoć napisali zajedničkom motivacijom naći se kao divna uspomena na ovo druženje i početak prekrasnog prijateljstva tinejdžera regiona i u knjizi “Priručnik za kreativni i inkluzivni razvoj” Vernese Manov.
Nastavnice nisu krile zadovoljstvo organiziranim druženjem, kao ni učenici, što govori o tome da su ove niti prijateljstva INTERKULTURALNE MREŽE PRIJATELJSTVA DJECE I MLADIH REGIONA zaista vrijedne pažnje i za svaku su pohvalu. Ovo druženje je bilo kruna svih aktivnosti učesnika iz ove tri škole u okviru AMIFN_5 i svi su zaista bili na nivou razvijanja izvanrednih komunikacijskih vještina, ispoljavanja izuzetnih misli i emocija prilikom razgovaranja o mnogobrojnim temama vezanih za vrline, ali i tema koje su važne za periode odrastanja, međuvršnjačkih interesovanja, upoznavanja međusobnih sličnosti i različitosti. U ime cijele ekipe iz ovog magičnog druženja zahvaljujemo organizatorici projekta, učiteljici Željani Radojičić- Lukić, Željana Radojičić-Lukić, kao i svim učesnicima i koordinatorima, na izvrsnoj mogućnosti njegovanja, afirmacije i ispoljavanja najposebnijih vrlina koje nosimo kroz sve faze ljudskog življenja.
“Radujemo se novim kreativnim izazovima koje imamo u planu zajedno uraditi kao ekipa koju je sinoćnje druženje osmislilo i nastaviti druženje i pletenje predivne mreže prijateljstva u nekom narednom periodu.
Podrška koju je direktorica škole, Selvedina Fazlagić, kao i kolege, saradnici iz kolektiva škole iskazivali značajna je i vrijedna.
Posebno smo ponosni na to da su i medijski pokrovitelji, Radio Donji Vakuf, BHR1 i Federalna televizija bili uz nas i promovisali naše aktivnosti tokom trajanja ovog dvomjesečnog svjetskog programa.
U okviru trajanja programa od 05.10. do 23.12. 2022. devet zadataka realizovalo je ukupno sedamdeset učenika iz jezičko-novinarske sekcije i saradnika iz šestog i osmog razreda naše škole.
Koordinatorica za BiH i mentorica učenicima navedenim ekipam, nastavnica Vernesa Manov, ne krije ogromno zadovoljstvo postignutim uspjesima svojih učenika, navodeći da je vrlo brzo prepoznat i od strane ostalih koordinatora iz zemalja učesnica talent i rad ovih učenika koji su sve zadatke izvršavali i prezentirali na kreativan i zanimljiv način. Sve je to ishodovalo onim da je u toku Balkanskih učionica predloženo, te su stalne voditeljice srijedom, kada su bile u mogućnosti, bile Almasa Verem i Amna Rujanac.”
Poruka koju prenosimo od ovih izvrsnih naših kreativaca glasi:
„ Vratimo vrline u modu jer su važne i za odrastanje i za življenje!“
Najstarija kuća u Banjaluci, Šeranićeva kuća, koja se nalazi u naselju Ilidža u Gornjem Šeheru, srušila se, objavljeno je na Facebook stranici Visit BIH.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjednici održanoj u maju 2003. godine odlučila da se Šeranićeva kuća proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Vezane vijesti:
Izgrađena 1580: Najstarija kuća u Banjaluci čeka obnov
izvor: nezavisne.com
Ruske snage na Badnjak su žestoko napale centar grada Hersona na jugu Ukrajine, koji je nedavno oslobođen. U napadu je ubijeno najmanje osam civila, a 58 ih je povrijeđeno.
Među ranjenima je i šestogodišnja djevojčica. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je uznemirujuće fotografije posljedica napada.
– Društvene mreže će te fotografije najvjerojatnije označiti kao “osjetljiv sadržaj”. Ali to nije osjetljiv sadržaj – to je stvarni život Ukrajine i Ukrajinaca – napisao je Zelenski uz fotografije.
– Dan uoči Božića Rusi su napali centar grada. Napali su tržnicu, trgovački centar, stambene zgrade, upravne zgrade – mjesta gdje ima najviše ljudi – rekao je regionalni guverner.
Jaroslav Januševič, guverner Hersonske oblasti, objavio je da je djevojčica teško ozlijeđena u ruskom napadu te prebačena u bolnicu s više povreda.
Njezino stanje je ozbiljno, objavio je.
Ruske snage napale su oslobođene dijelove Hersonske oblasti 74 puta artiljerijom, višecijevnim bacačima raketa, minobacačima i tenkovima, naveo je.
O napadima se danas oglasio i Kirilo Timošenko, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji ih je opisao kao “činove terorista”.
Točnije, njihov post počinje na Badnji dan i završava nakon svečane svete mise na Božić.
Dražani se prvi put omrse na zajedničkom tradicionalnom okupljanju na Bakamuši pored crkve Uznesenja BDM u Širokom Brijegu kada se časte kolačima svojih ljepših polovica i jedni drugima čestitaju Božić.
Na Kolu se mještani tradicionalno okupljaju na Božić
Pravi razlog prakticiranja ovakvog, slobodno rečeno neobičnog običaja nije do kraja razjašnjen. Naime, ni živuće starije generacije ne mogu precizirati kada se uveo običaj božićnog posta do okupljanja na Bakamuši.
Prema njihovom tumačenju u pitanju je vjerojatno zavjet naših kako bi se iskorijenila pošast zarazne bolesti od koje su ljudi masovno umirali. I izgledno je kako je upravo zarazna bolest, najvjerojatnije kuga, pravi razlog zbog kojega su Dražani počeli postiti i prvu polovicu božićnog dana, objašnjava za portal Jabuka.tv predsjednik Mjesne zajednice Mokro Ivan Kraljević.
Pročitajte više na:https://www.jabuka.tv/neobican-bozicni-obicaj-mjestana-jednog-sirokobrijeskog-zaseoka/?fbclid=IwAR16y-isq_TT3CaF_kfyMT87fdo6waHmM7qROXGI5_hWx4fYHE3TtcoBh-s
Snimka “poznatog lopova” iz sarajevskog Starog grada oduševila je korisnike društvenih mreža.
Naime, na TikToku je objavljen snimak bijelog mačka koji je na krov donio poprilično velik komad mesa.
Autor snimka pita se “kako se popeo uopšte sa ovolikim mesom na krov”.
Nižu se komentari raje koja ‘plače’ od smijeha, čestita malom mangupu, a brojni ga nazivaju i ‘mahalski lav’.
“Ko pantera, bori se i ne pušta”, kaže jedan od komentara.
Pogledajte snimak:
Radiosarajevo.ba