Radio Donji Vakuf

Author: admin

  • Spoljnotrgovinska razmjena lani na nivou prethodne godine

    Spoljnotrgovinska razmjena lani na nivou prethodne godine

    Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u prošloj godini ostala je na nivou bilansa iz prethodne godine, ocijenili su iz Spoljnotrgovinske komore BiH i istakli da je za poslovnu zajednicu 2022. godina bila izazovna.

    Osvrćući se na prošlu godinu, iz Komore su podsjetili da se krajem februara desila ukrajinsko-ruska kriza koja je dovela do problema u poremećaju snabdijevanja, prvenstveno energentima i repromaterijalima, da bi zatim došlo do inflacije koja se prelila i na Bosnu i Hercegovinu, kao na dio tržišta, prije svega EU, s kojom zemlja ima najbolju saradnju.

    “Iako je naredna poslovna godina veoma neizvjesna, s obzirom na globalnu krizu i inflaciju, pripremili smo vrlo ambiciozan Program rada za 2023. godinu”, naglasili su iz Spoljnotrgovinske komore.

    Iz Komore navode da su se prilikom izrade Programa rada vodili ukupnim ekonomskim kretanjima u svijetu i namjerom da doprinesu boljem pozicioniranju privrede BiH na svjetskom tržištu.

    U saopštenju je navedeno da su usvojene smjernice kojima su utvrđene aktivnosti kojima će se u Komori intenzivno baviti u okviru svojih redovnih poslova, s namjerom da poslovnoj zajednici BiH obezbijede blagovremene informacije i pruže kvalitetnu uslugu, a s ciljem povećanja izvoza i smanjenja izvozno-uvoznog deficita.

    “U skladu sa ovim dokumentom, u fokusu rada Komore biće aktivnosti u vezi sa unapređenjem zakonske regulative u oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja, digitalizacije, cirkularne ekonomije i zelenih lanaca vrijednosti, te unapređenjem internacionalizacije i projektne aktivnosti”, naglašeno je u saopštenju.

    Iz Komore navode da će sprovođenjem planiranih aktivnosti nastojati da obezbijede povoljniji ambijent za privređivanje, doprinesu povećanju konkurentnosti privrede BiH i njenom značajnijem predstavljanju u svijetu.

    “Postavili smo sebi mnoge ciljeve i s velikim entuzijazmom ulazimo u narednu godinu, vjerujući da ćemo ih i ostvariti”, poručuju iz Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

     

    bhrt

  • Na tržište uskoro stiže punjač snage 240 W: Telefon će puniti samo devet minuta

    Na tržište uskoro stiže punjač snage 240 W: Telefon će puniti samo devet minuta

    Posljednjih nekoliko dana sve više glasina kruži o potencijalnom prikazivanju novih modela Realme telefona na događaju zakazanom za 5. januar.

    Iako specifikacije samih telefona zasigurno neće biti loše, stavka koja je najviše pažnje privukla jeste nova, super-brza tehnologija punjenja snage 240 W.

    Novi adapter ima oznaku SuperVOOC, koja je inače rezervisana za punjače kompanije Oppo, koja je Realme-ova matična kompanija.

    Njih dvije dijele isti razvojni tim, pa ostaje da se vidi da li će Realme ime punjača mijenjati i koje ime bi koristio.

    Pored novog telefona najavljeno je da će biti prikazan i slabiji model sa, iako sporijim, i dalje izuzetno brzim punjenjem snage 150 W. Slabiji model će takođe imati bateriju kapaciteta 5.000 mAh, većeg od one u snažnijem modelu, piše GSMArena.

    Pomenuta tehnologija punjenja već je prikazana na MWC sajmu u Barceloni 2022. godine. Iako samo kao demo verzija, i nijedan uređaj nije bio najavljen sa mogućnošću korištenja navedene tehnologije, publika se mogla uveriti da je za potpuno punjenje baterije bilo potrebno svega devet minuta.

    Sada kada imamo i sliku sa specifikacijama samog punjača, kao i telefona, znamo kako to i postiže – dvije ćelije baterije zajedno će imati kapacitet od 4.600 mAh, dok će se sama snaga punjača od 20 A/12 V u telefonu preraspodeliti na dva dijela, pa će do svake ćelije stizati vrijednost od 10 V/24 A.

    Trenutni rekorder kada je u pitanju tehologija brzog punjenja jeste model kompanije kompanije Xiaomi, tačnije Redmi Note 12 Discovery telefon, sa punjačem snage 210 W.

    Međutim, industrija pametnih telefona rapidno napreduje, pa će tako ovaj rekord biti oboren samo dva mjeseca nakon izlaska pomenutog modela, navodi Benchmark.

     

    klix

  • Zmajevi će u srijedu dobiti novog selektora – navodno se već zna ko će preuzeti reprezentaciju

    Zmajevi će u srijedu dobiti novog selektora – navodno se već zna ko će preuzeti reprezentaciju

    Čini se da su sve dileme otklonjene i da će od sutra na klupi fudbalske A reprezentacije Bosne i Hercegovine sjediti novi selektor – Faruk Hadžibegić.

    Naime, kao što je poznato, bugarskom stručnjaku Ivaylu Petevu 31. decembra prošle godine istekao je dvogodišnji ugovor koji neće biti produžen, a članovi “fudbalske vlade” iz Sarajeva u bivšem jugoslovenskom reprezentativcu i legendi fudbala u BiH našli su novog vođu koji će imati glavni zadatak da odvede Zmajeve, prvi put, na završnicu Evropskog prvenstva.

    Inauguracija Hadžibegića, tvrdi Srpskainfo, treba da se desi na sjednici Izvršnog odbora Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, koja počinje sutra u 12 sati u Sarajevu.

    Hadžibegić je već jednom, u kratkom periodu, 1999. godine bio selektor BiH, a obavljao je i funkciju selektora Crne Gore prije aktuelnog Miodraga Radulovića. Imao je i ulogu ambasadora fudbala, a bio je poznat kao jedan od najžešćih kritičara prethodnog predsjednika FS BiH Elvedina Begića.

    Poslije sjednice Izvršnog odbora u prostorijama Saveza čelnici ove organizacije organizovaće tradicionalni novogodišnji koktel i druženje s novinarima koji prate rad FS BiH.

    radiosarajevo

  • I policija u BiH traži Mirnesu S.

    I policija u BiH traži Mirnesu S.

    N1 nezvanično saznaje da je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine u dva navrata tražila informacije od policijskih agencija u BiH o Mirnesi Bešlić, što znači da je Interpol potražuje.

    S obzirom na to da je riječ o državljanki Njemačke nad njom bi bile obavezne provjere i na ulazu I na izlazu iz BiH, a svi policijski službenici na graničnim prijelazima imaju direktan pristup Interpolovim bazama.

    Mirnesa Bešlić je državljanka Njemačke i prema nezvaničnim informacijama nije evidentiran njen ulazak niti izlazak iz BiH u periodu od krađe.

    Podsjećamo, usred bijela dana, Mirnesa S. ukrala je milion eura usred Štutgarta. Policija je traži već mjesecima, a neposredno prije Božića je čak i javno tražena – ali do danas od 42-godišnjakinje nema ni traga.

     

    N1

  • Povećan broj prevezenih putnika u cestovnom saobraćaju u BiH

    Povećan broj prevezenih putnika u cestovnom saobraćaju u BiH

    Broj prevezenih putnika u cestovnom saobraćaju u BiH u trećem kvartalu 2022. gоdinе u оdnоsu nа treći kvartal prеthоdnе gоdinе veći je za 20,1 posto, dok je broj prevezenih putnika u grаdskо-prigrаdskоm prijеvоzu manji za 14,1 posto.

    U cestovnom prijevozu putnika prеđеni kilоmеtri vоzilа u trećem kvartalu veći su za 19,2 posto, dok su pređeni kilometri vozila u gradsko-prigradskom prijevozu putnika veći za 4,3 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    U cestovnom prijеvоzu rоbе brој prеđеnih kilоmеtаrа vоzilа u trećem kvartalu 2022. gоdinе u оdnоsu nа treći kvartal prеthоdnе gоdinе veći је zа 1,3 posto, obim prеvеzеnе rоbе zа 2,5 posto,  a ostvаrеnih tоnskih kilоmеtara zа 2,6 posto.

    Što se tiče željezničkog putničkog saobraćaja značajan porast pojedinih pokazatelja u trećem kvartalu 2022. u poređenju sa istim kvartalom 2021. godine, uzrokovan je izraženim utjecajem pandemije Covid-19 u 2020. godini.

    Brој prеvеzеnih putnikа žеlјеznicоm u trećem kvаrtаlu 2022. gоdinе u odnosu na isti period predhodne godine veći је zа 45,6 posto, dok je brој оstvаrеnih putničkih kilоmеtаrа veći zа 33,2 posto.

    U žеlјеzničkоm saobraćaju оbim prеvеzеnе rоbе u trećem kvartalu 2022. gоdinе veći је zа 1,9 posto, а brој оstvаrеnih tоnskih kilоmеtаrа za 3,5 posto u оdnоsu nа isti kvartal prеthоdnе gоdinе.

     

    fefderalna.ba/Fena

  • U 2023. planirano zapošljavanje 13.000 osoba u FBiH

    U 2023. planirano zapošljavanje 13.000 osoba u FBiH

    U 2023. godini planirana je realizacija programa sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke za 13.000 osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH, rečeno je za Faktor iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

    Dodaju kako je za realizaciju programa planirano 111.310.466 KM.

    – Kada je riječ o aktivnostima Zavoda planiranim za 2023. godinu, Programom rada koji je usvojila Vlada Federacije BiH planirana je realizacija programa sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke koji za cilj imaju pružiti podršku za 13.000 osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH.

    Za realizaciju programa planirana su sredstva u iznosu od 111.310.466 KM. Dio sredstava u procijenjenom iznosu od 44.609.950 KM se odnosi na prenesene obaveze po osnovu mjera aktivne politike zapošljavanja čija je realizacija započela prethodnih godina i koje dospijevaju na naplatu u 2023. godini, a 66.700.516 KM se odnosi na nove programe iz 2023. godine – pojašnjavaju u Zavodu.

     

    faktor

  • Krupa na Vrbasu među najprivlačnijim selima na svijetu

    Krupa na Vrbasu među najprivlačnijim selima na svijetu

    Krupa na Vrbasu, smještena nedaleko od Banjaluke, uvrštena je na listu Svjetske turističke organizacije (UNVTO) najboljih turističkih sela na svijetu preporučenih za posjetu.

    Ova destinacija, koja se nalazi 25 kilometra od Banjaluke, našla se na listi Agencije Ujedinjenih nacija među 52 ruralna mjesta od Austrije do Vijetnama.

    Budući da UNVTO preporučio posjetu, mnogi turisti moći će da vide ovaj pravi prirodni biser, smješten između dvije klisure. Ono što je dio ponude Krupe na Vrbasu su slapovi i vodenice na rijeci Krupa, manastir Svetog Ilije, srednjovjekovni grad Greben i crkva brvnara.

    Svih 52 sela sa liste postaju dio Svjetske mreže najboljih turističkih sela UNVTO formirane 2021. godine i koja do sad okuplja 115 sela sa pet kontinenata.

    Dvadesetak sela ući će u program nadogradnje jer Svjetska mreža pruža niz pogodnosti, uključujući direktnu i obuku putem interneta, razmjenu dobrih iskustava i međunarodno prepoznavanje i podizanje svijesti o brendu.

    U konkurenciji je bilo ukupno 136 sela iz 57 država članica UNVTO. Svaka od članica ove organizacije mogla je nominovati najviše tri sela.

    U 2022. godini priznanje su dobila ukupno 32 sela iz 18 zemalja u pet svjetskih regija.

    Na stranici UNVTO navodi se da je ova agencija odgovorna za promociju odgovornog turizma sa jedinstvenim pristupom. UNVTO promoviše turizam kao nosioca ekonomskog rasta, razvoja i ekološke održivosti.

     

    bhrt.ba

  • Nikad topliji januar: Raja se kupa na moru, priroda se budi, cvatu šparoge – ima li zime na vidiku?

    Nikad topliji januar: Raja se kupa na moru, priroda se budi, cvatu šparoge – ima li zime na vidiku?

    Prvi dani 2023. godine u većem dijelu Dalmacije donijeli su stabilno vrijeme s temperaturama znatno višim od prosjeka.

    Red oblaka, red sunca, neprekidno visoka vlažnost i bonaca glavno su obilježje vremena posljednjih sedam dana, dok iznadprosječno toplo vrijeme traje već mjesecima.

    Posljedica je to toplinskog vala koji već sedmicama dominira Sredozemljem, a od Božića i većim dijelom Europe, pa su tako brojne lokacije u Novu godinu ušle s rekordno visokim temperaturama.

    Varšava (Poljska) 1. januara bilježi nevjerovatnih 18.9°C, čak 5°C više od starog rekorda, a Bilbao (Španija) ljetnih 24.9°C. U BiH su dva najtoplija gradas 1. januara bili Banja Luka i Gradačac, gdje je izmjereno 18 stepeni, piše Morski.hr.

    U većini europskih zemalja padaju apsolutni rekordi najviše ikad izmjerene temperature zraka u januaru, a odstupanje srednjih dnevnih vrijednosti  temperature zraka je na nekim područjima i do 20°C više od prosjeka.

    Rekordno toplo prošao je i decembar u Splitu, sa srednjom temperaturom zraka od 12.0 Celzijevih stepeni. Na njega nije trebalo dugo čekati, jer je stari rekorder bio decembar 2020. koji je tek 0.6°C hladniji (11.4°C). Tada se pisalo da je riječ o “decembru za pamćenje”, a već sada utonut će u zaborav. Treba naglasiti da meteorološka postaja Split-Marjan podatke bilježi još od 1948. godine, a dva najtoplija decembra ‘stala’ su u posljednje tri godine.

    Prema 74-godišnjim mjerenjima na Marjanu, ovaj decembar dobro bi se s temperaturom smjestio između marta i aprila. To je ujedno i razdoblje kada cvatu šparoge – kojih već sad ima na Marjanu.

    Rekordno toplo je prošla i cijela 2022. godina, sa srednjom temperaturom zraka od 18.0°C. Do sada smo se mogli pohvaliti s 0.2°C hladnijom 2018. godinom.

     

    radiosarajevo

  • Nakon haotičnog stanja na tržištu nekretnina: Nazire se kraj divljanju cijena stanova

    Nakon haotičnog stanja na tržištu nekretnina: Nazire se kraj divljanju cijena stanova

    Iako je Bosna i Hercegovina u vrhu evropskih zemalja s najnižim cijenama nekretnina, ipak je kupovina stana za većinu bh. građana neostvarena želja.

     

    3.000 KM

    Razlog za to su prenapuhane cijene nekretnina koje su tokom cijele 2022. godine abnormalno rasle.

    Tako se u Sarajevu, kako smo to i pisali, kvadrat stana na pojedinim lokacijama prodavao po cijeni od 6.000 KM, a u Mostaru, naprimjer, pred sami kraj godine cijena kvadrata u starogradnji koštala je 3.000 KM.

    Visoku cijenu stanova donekle su diktirale i cijene građevinskog materijala koje su u 2022. godini u odnosu na prethodnu porasle i za 30 posto.

    Međutim, usljed cjelokupne ekonomske situacije, inflatornih skokova i rasta kamatnih stopa, na takve cijene utjecao je u velikoj mjeri odnos ponude i potražnje. Cijelu godinu, praktično, obilježila je činjenica da je potražnja bila kudikamo veća od ponude.

    Iako se ne može reći kako će izgledati 2023. godina na tržištu nekretnina, posljednji pokazatelji govore da bi trebalo doći do određenog usporavanja.

    Kaže nam to Maho Taso iz sarajevske agencije za nekretnine „Prostor“, ističući kako se očekuje da će prvi korak biti zaustavljanje rasta cijena.

    – S druge strane, ako se istovremeno desi ekspanzija u novogradnji, da se na tržištu plasira više hiljada stambenih jedinica, što se, možda, može desiti tokom 2023. godine, onda će to svakako utjecati na tržište, i to prvobitno na usporavanje – pojašnjava nam on.

     

    Prije pandemije

    Podvlači da se cijene nekretnina ne mogu više vezati za cijene građevinskog materijala, s obzirom na to da su se one, kaže, skoro vratile na onaj nivo kao prije pandemije koronavirusa.

    Taso napominje da će Zakon o posredovanju u prometu nekretnina, koji će, kako kaže, efektivno na snazi biti od 1. aprila, pozitivno utjecati na tržištu u smislu sigurnosti i ozbiljnosti.

     

    4.103 nova stana

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2021. godini završene su 274 zgrade, od čega je 51,5 posto stambenih.

    Broj završenih stanova u 2021. godini iznosi 4.103, što predstavlja povećanje od 21,8 posto u odnosu na 2020. godinu.

  • Ovo (ne)smijete unositi preko granice u Hrvatsku, kazne više od 13.000 eura

    Ovo (ne)smijete unositi preko granice u Hrvatsku, kazne više od 13.000 eura

    Zbog svih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti niti samim carinicima važno je podsjetiti na popis svih stvari koje smijete, odnosno, ne smijete unositi preko granice u Hrvatsku.

    Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a postala je i novom članicom schengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu. Od 1. januara 2023. započinje period dvojnog optjecaja, koji će trajati 14 dana, odnosno do 14. janura 2023. u 24 sata. Tokom tog perioda prilikom gotovinskih transakcija istovremeno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog kursa konverzije koji je određen na nivou 1 euro = 7,53450 kuna.

    Planirate li uskoro putovati u inostranstvo zasigurno se pitate šta (ne)smijete prenositi preko granice i koje su kazne, koliko kutija cigareta smije biti u autu, hoće li vam “zalijepiti“ kaznu ako u gepeku nađu dva koluta sira, je li dozvoljeno prenositi jednaku količinu piva i vina, što je sa žestokim alkoholnim pićima… Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih niti gram mesa, sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali s hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekada nije lako zapamtiti niti samim carinicima Večernji list objavio je popis svih stvari koje smijete, odnosno, ne smijete unositi u Hrvatsku.

    Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila vrijede za Farske otoke i Grenland, ali da se dodatno ne bi komplicirala ionako duga lista, te dvije države su izostavljene s ovog popisa. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.) limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivati 3.200 kuna u pomorskom i zračnom saobraćaju te 2.200 kuna u svim ostalim vrstama prijevoza, odnosno, 1.100 kuna za putnike mlađe od 15 godina nezavisno kojim prijevoznim sredstvom putuju.

    Putnici u zračnom saobraćaju u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima saobraćaja. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stav 2. Zakona o taksama. Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno, jedan litar jačih alkoholnih pića. Ako želite plaćati ttaksu moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

     

    Meso, riba, sir, mlijeko, jaja i ostali proizvodi životinjskog i biljnog porijekla

    Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog podrijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnik, tako da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozice, rakove i dagnje. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do 5 kilograma.

     

    Ostali proizvodi (hrana za dojenčad i kućne ljubimce, kolači, slatkiši, dodaci prehrani, gorivo…)

    Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uslove da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja. Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeba, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog hljeba i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakovanih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati supe i poboljšivači okusa.

     

    Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prijevoza dizela ako vozite benzinca.

    Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa historije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka. Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu “opaliti po džepu” s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna. Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je što i koliko toga ste pokušali prošvercati.

     

    Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. tačka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2.000 kn (oko 521 KM) do 50.0000 kn (oko 13.026 KM). Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3.000 kn (oko 781 KM) do 100.000 kn (oko 78.187 KM). Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna (oko 1.328 KM) za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna (oko 911 KM) za tri bundeve, 4.000 kuna (oko 1.042 KM) za tri akumulatora te čak 22.000 kuna (oko 5.731 KM) za 6 kilograma svježeg i 5 kilograma suhog mesa.

     

    N1