Od kako je svijeta i vijeka, postoje neka narodna vjerovanja koja po određenim znakovima u prirodi “predviđaju” kakvo će biti vrijeme, predviđaju hladnu zimu, vrelo ljeto, kišu, snijeg.
Time su se vodili naši stari, kada nije bilo vremenske prognoze, pa su gledali u nebo, položaj zvijezda i slično.
Posebno su obraćali pažnju na vjerske praznike, pa se vodili time. Naprimjer, “nema ljeta nakon Velike Gospe”, katoličkog praznika koji pada 15. augusta.
Osim toga, u narodu su poznate poslovice koje na slikovit način opisuju vrelinu ljeta, pa se tako kaže da: “Petar peče (29. juni), Ilija žeže (20. juli), Jakov kuri (25. juli), Ana žari (26. august)”.
Tako se vjeruje da će vrijeme za mjeseca ramazan biti onakvo kako je bilo prvog dana mjeseca.
Također, za praznik Alđun ili Ilindan koji se slavi 2. augusta i simbolično obilježava kraj ljeta i početak kiša, ima svoje značenje. Naime, vjeruje se da ako taj dan pada kiša i udaraju gromovi, lješnjaci sljedeće godine neće roditi.
U šta se sve vjerovalo
Nebojša Kuštrinović, osim što je stručnjak u meteorologiji i narodni je meteorolog jer cijeli svoj život izučava prirodne pojave i njihov utjecaj na vrijeme. Upravo o tome Kuštrinović je govorio za Faktor.
– Narodna vjerovanja za vrijeme duboko su ukorijenjena. Ljudi su još izlazili iz pećina i gledali u nebo da vide kakvo će vrijeme biti. Zatim, ta vjerovanja imate u svim religijama – islamu, pravosljavlju, katoličanstvu. Postoji mnogo načina na osnovu kojih možemo odrediti, naprimjer, kakva će biti zima. Krenimo od znakova prirode.
Ako mravi prave mravinjake tokom augusta i septembra, te ako su mravinjaci visoki, zima će biti hladna. Obrnuto, ako su plitki, bit će blaga. Zatim hrastova grana, kada se siječe, u vremenu kada lišće opada – ako je grana suha, bit će suha, ali hladna zima. Ako je vlažna, i zima će biti topla i vlažna.
Stočari imaju posebnu metodu – ako su ovce sa savijenim nogama, zima će biti duga i hladna. Međutim, ako su im noge opružene, zima će biti topla – kaže naš sagovornik.
Ni medvjedi više ne spavaju zimski san
Ialo su sve su to znaci kada nije bilo meteorologije, naš sagovornik kaže da takvih, odnosno vrlo tačnih znakova ima i danas:
– Ako životinje silaze iz šuma u naseljena područja, gdje ima hrane, naprimjer vuk ili medvjed, to znači da oni osjećaju da će zima biti duga i hladna, te da neće imati hrane. Zato dolaze blizu kućama, da se osiguraju za hranu i pripreme za zimu. Evo za medvjede se odavno kaže da su više u našim sušnicama i košnicama, nego u šumi. Ni medo više ne spava zimski san.
Osim toga, životinje imaju poseban instinkt. Vi vidite ponašanje životinja – koka, mačaka, ptica. Tako znamo da ako ptice nisko lete, da će brzo kiša.
Kažu, teško je vidjeti mokru kokoš jer imaju toliko razvijene receptore da se sakriju prije kiše. Pčele također – ne idu daleko od svojih košnica.
Tako je i kod zemljotresa, životinje puno bolje osjete ta tektonska pomjeranja, prije seizmoloških uređaja – zaključuje za Faktor Nebojša Kuštrinović.
Leave a Reply